arrow up

Porušili spomenike

Na meti vandala  pravoslavno groblje kod  Vozuće. Vandali su oskrnavili pravoslavno groblje u Vukovinama kod Vozuće. Srbi povratnici u Vozući zatekli su porušene delove nadgrobnih obeležja i spomenike išarane bojom. Autor: Lj.Đ. Izvor: Novosti Vezane vijesti: Oskrnavljena pravoslavna kapela i groblje u Osijeku OSKRNAVLJENO PRAVOSLAVNO GROBLJE Oskrnavljeno pravoslavno groblje u selu Karaula kod Kaknja

Nenad Abramović sa porodicom u Velikom Mokrom Lugu / Foto: Vojislav Danilov

Жivot je pobedio i u koloni

“Novosti” sa Nenadom Abramovićem, jednim od 250.000 Krajišnika koji su avgusta 1995. godine izbegli u Srbiju: Tog dana zlo se osećalo u vazduhu. Granate su padale na sve strane Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. avgusta. 2017. godine. Prođoše 22 godine, ali taj dan, 4. avgust – neće nikada. Njega ću pamtiti doživotno. Jasno. Svaki detalj, sav jad i suze, i onaj duboki, strašni bol što razdire dušu… A ipak, danas, posle mnogo godina, kad pomislim na tu beskrajnu kolonu kojoj je jedini put bio prema istoku, prema Srbiji, shvatam da je, i pored svih muka i nesreće, to bila kolona u

Kolona srpskih izbeglica

Nevoljnike iz “Oluje” zbrinula na Islandu

Irena Gutrun Kojić, žena koja ima dve domovine, među prvima je pomogla mnogim izbeglicama iz Hrvatske 1995. godine. U prvom talasu dom u Rejkjaviku našlo 150 proteranih. Srbi i Islađani činili bi “narod i po” Irena Gutrun Kojić i Dobrila Smiljanić, “majka Sirogojno manufakture”, zajedno su avgusta 1995. gledale dolazak traktorskih kolona proteranih Srba iz Hrvatske. Prizor koji im se ukazivao sa nadvožnjaka auto-puta bio je potresan. Prvo što je Irena uradila bilo je da ode u Crveni krst Srbije i ponudi svoju kuću u Zakuti nekom od pristiglih nevoljnika. Zatim je otputovala u svoju drugu domovinu – Island, da i tamo potraži neku pomoć za izbeglice. Tamošnja vlada te

Protest zbog napada na Srpsku pravoslavnu crkvu i Eparhiju Raško-prizrensku

Javnost u Srbiji zgrožena je povodom beskrupuloznih napada srpskih vlasti i Srpske liste, političke stranke sa Kosova i Metohije, na političke neistomišljenike. Medijski progon Srpske pravoslavne crkve, njenog arhijereja g. Teodosija i Eparhije Raško-prizrenske pokrenut je samo zbog njihovog protivljenja ideji podele Kosova između Srbije i buduće Velike Albanije. Srpske vlasti i Srpska lista, sada je to jasno, jer maske su pale, zagovaraju podelu Kosova i predaju cele Metohije Velikoj Albaniji. Srpska lista je, kako je poznato, organizacija pod punom kontrolom partije na vlasti u Republici Srbiji, Srpske napredne stranke. Napadi na Episkopa Raško-prizrenskog Teodosija i Crkvu počeli su posle sastanka rukovodstva Srpske liste sa predsednikom republike Aleksandrom Vučićem i

Parastos stradalim u Oluji

Parastos stradalim u “Oluji” 2018

Četvrtog avgusta u četiri časa poslije ponoći, američke vazduhoplovne snage su bombardovale dva radara snaga krajiških Srba samo nekoliko sati prije početka operacije hrvatske vojske „Oluja“. Ovaj čin je još više demoralisao Srbe. U samoj operaciji je učestvovalo preko 138.500 hrvatskih vojnika. Iako su zvanično poricale umiješanost u „Oluji“, američke snage su aktivno podržavale ovu operaciju etničkog čišćenja. Američka oprema je korišćena za ometanje srpskih komunikacija tako da je komandni sektor bio potpuno odsječen. Akcija je počela napadom na tzv. sektore „Sjever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospićkom i splitskom području. Dubina

radonja-zlocin-kordun.jpg

Ko se danas sjeća pobijenih Srba iz Cetingrada?

Prvo su istrgli iz naručja dijete učiteljice Mandić, staro 2 godine. Ustaša mu je prerezao pred majkom i nama prisutnima nožem vrat i leš mu bacio u jamu. Odmah iza toga ostale ustaše su se bacile kao bijesne zvijeri na drugu djecu, te njihove majke i bake, zatim na nas muškarce. Mile Mišković iz sela Radovica kod Cetingrada, Slunj, svjedoči: “… Godine 1941. imao sam 40 godina života. Moje selo Radovica nalazi se u blizini Cetingrada. Imalo je 200 srpskih i 150 hrvatkih domaćinstava. Odmah poslije propasti Jugoslavije i proglašenja Nezavisne Države Hrvatske pojavile su se ustaše koje je predvodio župnik Pero Medvjed. Već na sam Đurđevdan, 6. maja 1941.

Parastos za borce poginule u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služen je danas u kapeli Svetog apostola Marka u Mrkonjić Gradu povodom krsne slave opštine i Dana 11. mrkonjićke lake pješadijske brigade - Svetog proroka Ilije.

Služen parastos za poginule borce

Parastos za borce poginule u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu služen je danas u kapeli Svetog apostola Marka u Mrkonjić Gradu povodom krsne slave opštine i Dana 11. mrkonjićke lake pješadijske brigade – Svetog proroka Ilije. Tim povodom položeno je cvijeće na spomen-obilježje masovne grobnice na groblju i na centralno spomen-obilježje na Trgu srpske vojske. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je 11. mrkonjićka brigada dala ogroman doprinos u odbrani i stvaranju Republike Srpske i da je ovo prilika da se svi prisjete i pokažu neizmjernu zahvalnost stradalim borcima. On je napomenuo da je Mrkonjić Grad u proteklom ratu platio visoku cijenu za Republiku Srpsku. “Treba

Logor

Mujanović i sam učestvovao u ubijanju srpskih logoraša u Hrasnici

Husein Mujanović zvani Huso, koji je uhapšen u Srbiji zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u Hrasnici i Sokolović koloniji, bio je upravnik logora u Hrasnici, za čije vrijeme je ubijeno i svirepo mučeno najviše srpskih logoraša, u čemu je i sam učestvovao. U knjizi “Zločini u Hrasnici” autora Danila Dželetovića, koji je za vrijeme rata u BiH bio inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za ratne zločine počinjene nad Srbima, navodi se da je postojao “Husov kabinet”, te da o mučenjima ubijanjima logoraša i silovanjima Srpkinja postoji više autentičnih svjedočenja preživjelih logoraša i građana. Mujanović nije samo odobravao ili naređivao svirepo mučenje i okrutno ubijanje hrasničkih logoraša, već je

Dragan Mioković

“Oluja”, 23 godine posle: Beograd nikad neće biti Gračac

Epski egzodus Srba tokom hrvatske akcije “Oluja”, avgusta 1995. godine, stvorio je i potpuno novu “kategoriju” heroja – mališane od svega desetak godina koji su u tih nekoliko dana morali prevremeno da odrastu.  Neki tako što su ih vozili šćućurene u traktorskim prikolicama, a drugi tako što su deset i više dana vozili traktore i automobile kako bi spasli i sebe i svoje porodice. Istražujući gde su sada ti mali heroji danas, 23 godina od egzodusa, “Vesti” otkrivaju da su mnogi od njih danas uspešni mladi ljudi, od kojih većina već ima svoju decu. U očekivanju obeležavanja dana kada Srbi žale, a Hrvati slave “pobedu” nad civilima i progon, “Frankfurtske Vesti” donose

MUP Srbije (foto: mup.gov.rs)

Pritvor za Huseina Mujanovića, ratnog upravnika logora u Hrasnici

Ratni upravnik logora u sarajevskom naselju Hrasnica Husein /Saliha/ Mujanović uhapšen je, prema potjernici MUP-a Srbije, na graničnom prelazu Priboj-Uvac, zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u sarajevskim naseljima Hrasnica i Sokolović kolonija, rečeno je Srni u Ambasadi BiH u Beogradu. Savjetnik u Ambasadi Miroslav Kojić rekao je da u ovu ambasadu još nije stigla zvanična nota o hapšenju Mujanovića, ali da je dobijena informacija od MUP-a Srbije, odnosno Policijske uprave Beograd, telefonskim putem da je Mujanović uhapšen juče na graničnom prelazu Priboj-Uvac, između Srbije i BiH. Prema njegovim riječima, Mujanoviću je određen policijski pritvor do 48 časova i on se od sinoć u 22.15 časova nalazi u pritvoru u

Spomenik Slobodanu Stojanoviću Foto: RTRS

Zvornik: Sjećanje na svirepo ubijenog dječaka Slobodana Stojanovića (FOTO)

Danas je u Zvorniku, na Srpskom pravoslavnom groblju u Drinjači, služen parastos svirepo ubijenom dvanaestogodišnjem dječaku Slobodanu Stojanoviću. Parastosu su prisustvovali članovi Slobodanove porodice- sestra Slađana sa djecom, predstavnici MUP-a Republike Srpske, te predstavnici opštine Zvornik. Za svirepo ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika, sudi se Elfeti Veseli. Tužilaštvo BiH tereti je da je kao pripadnik Diverzantskog voda Komande združenih jedinica Liplje, Kamenica, u drugoj polovini jula ili prvoj polovini avgusta 1992. godine ubila dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića u naselju Bajrići-Novo Selo, na području Kamenice. Prema optužnici, ona je na najsvirepiji način ubila dječaka tako što mu je, dok je bio na biciklu, prišla sa leđa i zaklala ga

Priština, centra grada (Foto Gugl)

Gazeta: Tramp dao zeleno svetlo za podelu Kosova

Radikalna promena u administraciji predsednika SAD dešava se nakon odlaska bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Mekmastera i dolaska na to mesto Džona Boltona, navodi list prištinski list “Gazeta ekspres” PRIŠTINA – Administracija američkog predsednika Donalda Trampa dala je zeleno svetlo za opciju podele Kosova, piše prištinska „Gazeta ekspres”, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore. List takođe navodi da postoji mogućnost da se Tramp o tome dogovorio sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, na nedavnom samitu u Helsinkiju. Prema saznanjima tog lista, Trampova administracija, tj. oni koji se bave spoljnom politikom, složili su se da Kosovo da teritoriju Srbiji u zamenu za priznavanje. Ova radikalna promena u administraciji predsednika SAD dešava se nakon

Sjednica Odbora porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske Foto: SRNA

Kokot: Ništa se ne radi po pitanju traženja nestalih Srba

Predsjednik Organizacije poginulih boraca i zarobljenih civila Istočno Sarajevo Milka Kokot izjavila je da se po pitanju traženja nestalih u BiH ne radi ništa, ni u sudstvu, ni u tužilaštavu, kao ni u Institutu za nestala lica BiH. Ona je naglasila da su porodice nezadovoljne neodgovornim odnosom i neradom istitucija koje “moraju biti odgovorne i osjećajne prema tim porodicama, jer one izumiru”. “Već 26 godina tražim svoje najbliže i sutra mogu umrijeti, a iza mene nema ko da traži moga brata i oca, jer mi je porodica uništena. Vrijeme čini svoje, a oni u tome vremenu love u mutnom”, rekla je Kokot nakon sjednice Odbora porodica zarobljenih boraca i nestalih

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Predsednica Hrvatske odlikuje Gotovinu i Markača

Knin – Hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović će 5. avgusta, povodom 23. godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja” u kojoj su proterani krajiški Srbi, u Kninu uručiti odličja generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. U okviru programa, kako Hina navodi, „Dan pobede i domovinske zahvalnosti”, dan pre toga će biti odigrana revijalna fudbalska utakmica između ratnih veterana, pripadnika Hrvatske vojske i policije i fudbalske reprezentacije sa selektorom Zlatkom Dalićem na čelu. Na konferenciji za novinare u upravi Grada Knina državni sekretar Ministarstva odbrane Hrvatske i predsednik Organizacionog odbora Zdravko Jakopo rekao je da „kao učesnik ‘Oluje’ u Kninu želi da istakne da je to bila veličanstvena vojno-policijska operacija” koja je donela mir domovini Hrvatskoj,

Pomen stradalim Srbima iz Hranče Foto: SRNA

Bratunac: Pomen stradalim Srbima iz Hranče

Kod centralnog Spomen-krsta na gradskom groblju u Bratuncu danas je služen parastos, prislužene svijeće i položeno cvijeće za 20 nastradalih Srba iz naselja Hranča u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih je sedmoro poginulo na današnji dan 1992. godine. Delegacija Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila položila je cvijeće, a članovi porodica i komšije prislužili su svijeće za pokoj duša ubijenih srodnika i prijatelja. Među sedam ubijenih srpskih civila prije 26 godina bile su tri žene. Još nije pronađen mještanin Dragomir Mitrović koji je nestao 15. juna 1992. godine. Njega su muslimanski vojnici uhvatili kod ovaca i izgubio mu se svaki trag. Preživjeli mještanin Anđelko Cvjetinović kaže da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.