Skočite na sadržaj
Povodom 26. godišnjice, najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, u operaciji hrvatskevojske tzv. “Oluja“, udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje Parastos poginulima koji će biti služen na Dan sjećanja, u četvrtak, 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Dragana Đukić, predsednica udruženja “SUZA”
Budući da sam sva ratna bezumlja, masakre, razaranja, tribalne odmazde i dr. detaljnije opisao u svoje četiri knjige,* gdje sam empirijski spoznao, kao ruralni sociolog i istraživač, da na području Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ nisam našao srpskog sela gdje netko nije ubijen ili nestao, ti su me zločini toliko sablaznili da sam jedva sačuvao čovjeka u sebi. Jer sveopća sotonizacija Srba dovela je do njihove potpune negacije kao ljudi. Zbog toga sam odlučio da to ilustriram jednim MEGAZLOČINOM, koji je u našoj javnosti potpuno prešućen, rekao bih ignoriran, iako je objavljen u jednom našem uglednom glasilu, nažalost danas ugašenom. Taj zločin nadmašuje sve do sada masovne zločine građanske strane rata u
Jeste li se uplašili kad ste čuli skandiranje “ubij Srbina” na Vaskrs? – Ma, bojimo se, kako se ne bi bojali, al’ moramo ćutati. Razmišljam danima o ovom odgovoru koji je novinarki RTS-a dala starija žena, očito Srpkinja, u Borovu. Tema priloga, gle ironije, bili su izbori… taj praznik demokratije, kako ga često nazivaju analitičari i političari. Lokalni izbori u Hrvatskoj su u međuvremenu završeni. Rezultat: manje – više isti kao i ranije, ali nije to razlog zbog kojeg ovo pišem. Razlog je ona baka iz Borova i njene uplašene oči. Pitam se da li je uopšte imala hrabrosti da izađe na biralište i zaokruži neku od ponuđenih opcija. Da
Problem već predugo traje, preostali članovi porodica umiru, svedoci umiru, vrlo je važno da se zabeleže činjenice, kaže Dragana Đukić iz Udruženja porodica poginulih i nestalih „Suza“. U centru Beograda otvorena je Spomen soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995 godine, a prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Srbije oko 1.600 osoba se i posle 30 godina vode kao nestale. Otvaranju su prisustvovali ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Darija Kisić Tepavčević i predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović koji su saglasni u oceni da ta soba ispunjena emocijama bola i patnje, još jednom podseća na sva stradanja i
Svi biju svoje bitke. Svi traže nekoga, žene se grozničavo raspituju za muževe, braću, sinove koji su ostali negde iza kolone, starci plaču za “blagom” (tako je naš narod nazivao ovce, krave, konje…) koje nisu stigli ni da puste iz štala i torova, deca se više ne igraju već preplašeno vire iz pretrpanih traktorskih prikolica. Eksplozija me budi iz sna, onog najslađeg, pred svitanje. Ubrzo se čuje još jedna, druga, treća, a onda zatišje… Ustajemo, u polumraku se oblačimo. Struje nema odavno. Tako je svakog leta pošto jedini izvor, hidroelektrana Obrovac, nema dovoljno vode. Mama uključuje radio na baterije, pokušava da pronađe neku stanicu. Čini se da radi uzaludan posao
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist pokojnog Mile Novakovića, srednjoškolskog profesora iz Darde koji je sad već daleke 1999. dobio otkaz jer je predavao na srpskom umesto na standardnom hrvatskom jeziku. Sud je utvrdio da Novakoviću nije pružena mogućnost edukacije i da su inspekcijskim nadzorom bili obuhvaćeni isključivo nastavnici srpske nacionalnosti. Hrvatska je sada Novakovićevoj porodici dužna da isplati 5.000 evra odštete i 850 evra naknade za sudske troškove. Sud je u petak presudio u predmetu “Mile Novaković vs. Hrvatska” i zaključio da je prekršen članak 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima koja se odnosi na pravo na poštovanje privatnog života. Pokojni Novaković se pre
Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine
Ković rekao da tužioci Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković zastupaju „hašku interpretaciju srpske istorije“ i „NATO istoriju“. Pred Prvim osnovnim sudom, 12. oktobra 2020. održano je saslušanje istoričara Miloša Kovića, po tužbi za „povredu časti i ugleda“, koju su protiv njega podneli Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković. Ković je rekao da se tužba zasniva na izmišljenim iskazima, na rečenicama koje nikada nije ni napisao, niti izgovorio. Istakao je da je neobično da su tužioci, kao istoričari, stali iza takvog dokumenta, kao i da se postavlja pitanje može li se verovati njihovim iskazima o događajima starim više vekova, kada ovako svedoče o nedavnoj
Dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, bio je današnji gost u emisiji Nacionalne TV IN4S. Pogledajte šta je dr Milan Gulić, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, rekao u emisiji Nacionalne TV IN4S o nezaliječenim ranama i tinjajućem sukobu, zašto Boris Milošević nije imao mandat da prisustvuje proslavi u Kninu; koliko je glasova dobio na izborima, da li je to zato što mu je otac bio u hrvatskoj vojsci; Miloševićevo prisustvo proslavi u Kninu – šamar Srbima stradalim u Oluji; da li je Pupovac okrenuo leđa Beogradu i Srbima koji mu daju mandat; šta je etnobiznis; ko ima nadmen pristup; da li je
Etničko čišćenje i fizičku likvidaciju Srba u današnjoj Neovisnoj Republici Hrvatskoj nikad ne smijemo zaboraviti. O njoj, kao i o Pokolju za vrijeme Drugog svjetskog rata, treba pisati i kada „nije sezona“. Piše: Dejan Kojić Hegelu dugujemo znamenitu tezu da se istorija ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. Najave tragičnog 20. veka po Srbe su se odigrale 1895, 1899, 1902. i 1914. godine. Prva tri događaja se vezuju za Zagreb, kada je u demonstracijama podržanim od strane frankovaca došlo do nereda, napada na zagrebačke Srbe i njihovu imovinu; a isto se događa i u Sarajevu nakon Vidovdanskog atentata. Ubrzo slede zverski zločini nad mačvanskim Srbima, zatim Pokolj
Linta ističe da Milorad Pupovac mora znati da je njegova antisrpska politika osuđena na neuspjeh i da pomirenje Srba i Hrvata i Srbije i Hrvatske nije moguće dok god se hrvatski narod ne suoči sa svojom ustaškom i zločinačkom prošlošću . Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje kao vrhunsku laž stav predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, koji je iznio u intervjuu za zagrebački Večernji list, da nerazumno učešće Borisa Miloševića na proslavi zločinačke akcije „Oluja“ u Kninu označava početak pomirenja Srba i Hrvata. Pored toga Pupovac je besramno rekao da je u pitanju velika i važna gesta, kao i da svako ko podržava odlazak Miloševića u Knin je za
Pre tačno četvrt veka, ljudi koji danas žive u Busijama, na periferiji Beograda, bili su u kolonama bežeći ispred pobesnele hrvatske vojne akcije „Oluja“ koja je tu državu „očistila“ od Srba. Pre tačno četvrt veka, ljudi koji danas žive u Busijama, na periferiji Beograda, bili su u kolonama bežeći ispred pobesnele hrvatske vojne akcije „Oluja“ koja je tu državu „očistila“ od Srba. Dvadeset pet godina kasnije, u Busijama dan sparan, sunčan, miran… Dane Veselinović iz okoline Knina sa kesom u ruci izlazi iz prodavnice. Zastade da se pozdravi sa Mirkom Bardarom. Obojica su na današnji dan pre četvrt veka, kao i većina žitelja ovog najvećeg izbegličkog naselja u Srbiji –
Te, ne tako davne, 1995. godine, desio se još jedan egzodus, pogrom Srba. Sjećam se kolone ljudi, žena, djece, staraca na traktorima, konjskim kolima, automobilima. Nepregledna kolona, izmorenih, namučenih, gladnih. I ja sam to iskusila ’92 godine, kada se naš autobus zaputio ka Srbiji. Tako i te ’95 godine Kpajišnici napustiše svoja vjekovna ognjišta i krenuše u nepoznatom pravcu. Oni koji su ostali, većinom stariji ljudi, nisu preživjeli.Ubijeni na kućnom pragu, spaljeni, izmrcvareni, vezani žicom, iskopanih očiju, ostavljeni da trunu. Kasnije su pokopani u masovne grobnice, koje ni danas nisu otvorene zbog NDH. Sadašnja NDH slavi Oluju kao što je u Drugom svjetskom ratu slavila Jadovno, Jasenovac, Donju Gradinu, Jastrebarsko,
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da izjava potpredsjednika Vlade Hrvatske Borisa Miloševića iz Samostalne demokratske srpske stranke o odlasku u Knin na obilježavanje 25 godina od hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” kao žrtvovanju, nije žrtvovanje za srpske interese. – Mislim da je to više interes Hrvata – rekao je Dačić. On je naglasio da se Srbi koji su pozvani da prisustvuju obilježavanju 25 godina od “Oluje” praktično pozivaju da toj akciji daju legitimitet. – Nadam se da predstavnici Srba neće ići na obilježavanje “Oluje”. Hrvatska je izvršila etničko čišćenje, Srba je bilo 560.000, sada ih je 180.000. Srbi su im tamo potrebni da bi oprostili “Oluju”. To je moje
Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske stranke Srba (SDSS), koja je koalicioni partner u hrvatskoj Vladi, izjavio je da će razmisliti o odlasku predstavnika SDSS na proslavu godišnjice „Oluje” u Kninu. „Razmislićemo ovih dana šta bi za predstavnika SDSS značio odlazak na obeležavanje ‘Dana pobede’ i vojno-policijske akcije ‘Oluje’ u Kninu, jer je to teško ratno nasleđe sa teškim traumama i na hrvatskoj i na srpskoj strani, pa treba pronaći dobar način da se to prevlada”, rekao je Pupovac danas tokom obeležavanja Dana ustanka u Srbu. Pupovac je rekao da će predstavnici SDSS o svom učešću na obeležavanju godišnjice „Oluje” više reći narednih dana, prenosi Hina. „Pustite nas da razmislimo šta
Transkript referata advokata Momira Radića izloženog na konferenciji za odbranu Kosmeta u
U vreme 85-te godišnjice zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag.
English Na današnji dan 1941. godine zatvoren je ustaški kompleks logora smrti
Noćas zvale su me jame, usta sam im zapušio tamjanom i oči
Svjedok koji je preživio logor SLANU Tragajući za materijalnim podacima i ne
Dr Milan Bulajić je rođen u mjestu Vilusi kod Nikšića, (Kraljevina Jugoslavija),
Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona izbeglica
I mada je Jadovno svojevrsna uvertira za Jasenovac, koncentracioni logor gde će
»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik
Drinjača kod Zvornika. Ustaše su 12. avgusta 1941. godine u jednom magacinu
Na mjestu masovne grobnice na ostrvu Pag, postavljen je Krst časni koji
25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
