arrow up
Oluja.jpg

Krajišnici protiv MPRI

Nakon dugih pregovora postignut je dogovor da tužena strana uplati donaciju od 1,4 miliona američkih dolara u vidu humanitarne pomoći izbeglicama iz RSK Šta je s kolektivnom tužbom Krajišnika prognanih u „Oluji”, koju su 2010. podneli Federalnom sudu u Čikagu protiv američke konsultantske kuće L-3 Servisiz, ink. kao pravnog sledbenika Militeri profešn risorsiz ink. (MPRI) radi naknade nematerijalne štete na ime duševnih boli zbog izgubljenog zavičaja po osnovu saučesništva u genocidu? Odgovor je stigao ovih dana od advokata Roberta Pavića, glavnog zastupnika Krajišnika u ovom postupku, iz kog doznajemo da je ovaj parnični postupak nedavno okončan nagodbom u skladu s medijacijom među strankama, koju je predvodio penzionisani sudija uvaženi Danijel

Rade Leskovac

Rade Leskovac: U pamet se, Srbi

Srbi u BiH, odnosno u Republici Srpskoj su danas preostali kao najvitalniji i najosvešteniji deo srpskog korpusa. U vremenima prepunim iznenađenja i izazova, mnogo snažnije države i narodi zapadali su u velike probleme, zato je potrebno sačuvati pribranost i pouke iz bliske prošlosti, ocenjuje Rade Leskovac, jedan od malobrojnih Srba u Hrvatskoj, koji razmišlja srpski. On kaže da podelama treba stati u kraj, te stalno jačati nacionalno jedinstvo, kako i Srbi u RS ne bi doživeli sudbinu Srba iz Krajine. – Pokazalo se da je predsednik Milorad Dodik našao pravu meru u odnosima sa Zapadom. Poštuje odredbe Dejtonskog sporazuma, ne pristaje ni na kakve revizije. Na svaku vrstu improvizacije i pokušaje

Predstavljanje nove vlade RH

Srbi u novoj vlasti – dekor demokracije

Posle konstituisanja Sabora Hrvatske, koji je dobio predsednika u prve dve godine mandata, Božu Petrova iz Mosta, premijer Andrej Plenković najavio je reorganizaciju ministarstava, a od ponedeljka i nova kadrovska rešenja. Međutim, još nije poznato da li će i u kojoj meri predstavnici srpske manjine imati svoje mesto u institucijama vlasti. Dve decenije od rata u selima u kojima žive Srbi povratnici nema struje, u nekima ni vode. Жivot dostojan čoveka ostao je u predratnom, odnosno vremenu predizborne kampanje u kojoj im je još jednom obećan. Da su priče o „povratku na vekovna ognjišta“ bajke, jasno je i iz odnosa Hrvatske sa Srbijom, jer svaki izbori u toj zemlji dovode

Čeka se identifikacija – koncem 2015. u Gornjem Selištu izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka poginulih 1995. godine Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Uprava koja je zarobila nestale

Otkad je Upravu za zarobljene i nestale u aprilu preuzeo Stjepan Sučić zaustavljene su identifikacije žrtava srpske nacionalnosti, kojih je bilo 50 do 60 godišnje. Sučićev smijenjeni prethodnik Ivan Grujić kaže da se radi o diskriminaciji srpskih žrtava Dok se političari natječu u iskazivanju važnosti pitanja nestalih u ratovima 1990-ih, proces identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka i ekshumacija poznatih masovnih i pojedinačnih grobnica, barem u Hrvatskoj, gotovo je u potpunosti zaustavljen. U dobro uhodanom sistemu Uprave za zarobljene i nestale Ministarstva odbrane, kojoj je godinama na čelu bio pukovnik Ivan Grujić, dok u apprilu ove godine nije smijenjen, radilo se planski. No u 2016. godini, za razliku od prethodnih, nije bilo

Milan Bastašić

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

U HRVATSKOJ PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA NIJE NA POTREBNOM NIVOU

Hrvatska treba da učini više u procesuiranju ratnih zločina i obezbjeđivanju prava povratnika, te slobodi medija i borbi protiv govora mržnje, stoji u izvještaju povjerenika Savjeta Evrope za ljudska prava Nilsa Muižnieksa. U izvještaju se pozdravlja “važnost koju je zemlja dala regionalnoj saradnji u kažnjavanju ratnih zločina počinjenih tokom devedesetih godina”. Istovremeno, izražena je zabrinutost zbog nedavnog nazadovanja te saradnje. Upozoreno je na “nepostojanje odgovornosti za neka ozbiljna kršenja međunarodnih ljudskih prava, te na pristrasnost u sudskim procesima”. Povjerenik poziva hrvatske vlasti da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se “stalo na kraj nekažnjavanju i efikasno sprovelo procesuiranje ratnih zločina u skladu sa evropskim standardima”. Muižnieks pozdravlja uvođenje zakona kojim

Milojko Budimir: Istjerani, ali i opljačkani

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji: Od registrovanih povratnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj živi oko 38 posto, izvan Hrvatske oko 45, dok ih je umrlo oko 17 posto. Piše: Paulina Arbutina Da li je u posljednjih godina bilo naznaka pozitivnije klime za Srbe u Hrvatskoj? Smatralo se da će ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom socijaldemokratskih političkih snaga na vlast njihova prava biti poboljšana. Međutim, to se nije dogodilo. Od završetka građanskog rata, iako se na izborima u Hrvatskoj mijenjala vlast, odnos prema Srbima se nije promijenio. Na osnovu diskriminatornih zakona koje je donio Hrvatski sabor, nasilno su im oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni

Izbjeglička kolona

Linta: Izjava Andreja Plenkovića da će poštovati prava Srba nije iskrena

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da izjava lidera HDZ-a i vjerovatnog mandatara Andreja Plenkovića da će pokazati poštovanje prema zaštiti i pravima Srba nije iskrena. Plenkoviću treba Sporazum sa predstavnicima Srba i drugih manjina, prije svega, da bi se pokazao kao evropski orijentisan političar koji uz sebe ima manjine, kao i da bi popravio ugled Hrvatske u međunarodnoj zajednici koji je ozbiljno narušen rehabilizacijom ustaštva i povećanim govorom mržnje i nasiljem prema Srbima i Romima. Rukovodstvo i članstvo HDZ-a, nacionalne inctitucije, kao i većina Hrvata, smatraju da su Srbi agresori i zločinci koji su zaslužili da budu ubijani i protjerani, koji su zaslužili da se uništi, opljačka

Incidentne prijave

Pet sedmica nakon proslave u Kninu policija je prijavila još dvije osobe zbog paljenja zastave Srbije, ali hiljade koje su ustašovale ostale su nekažnjene. Naprosto ih je bilo previše Sanacija štete od ustaškog dernečenja na ovogodišnjoj proslavi ‘Oluje’ u Kninu još uvijek traje. Kninska policija podnijela je kaznene prijave protiv još dvojice muškaraca zbog paljenja zastave Republike Srbije, odnosno povrede ugleda strane države i međunarodne organizacije, objavio je N1. Riječ je muškarcima u ranim četrdesetim godinama života koje je policija identifikovala pomoću video snimke objavljene u medijima, a na isti način ranije su bila identifikovana dvojica počinitelja koja su zbog paljenja zastave Srbije prijavljena na samu godišnjicu Oluje. Posljednja je

Marija Milić: Oluja i poslije Oluje*

Neopravdano zapostavljeni u političkim govorima i svešteničkim molitvama, rame uz rame sa sapatnicima iz Like, Banije, Korduna i Slavonije, Srbi su za samo dva mjeseca 1995. godine, na samom kraju rata, zbrisani i iz zapadne Krajine. Tadašnje Republike Srpske. Prošle godine, poslije dvije decenije, vlasti sa obe strane Drine naprasno su se dosjetile zla iz avgusta 1995. Tužno je, međutim, što Srbe iz zapadnokrajiških opština tada, dok su političari i mnoge druge patriote u civilu prvi put spektakularno držali velikosrpske govore, niko nije ni spomenuo. Neka mi Bog oprosti ako griješim, ali vjerujem da je i ove godine bilo isto. Poučena prošlogodišnjim iskustvom, nisam gledala direktan prenos iz Busija, jer

Ratko Dmitrović (Foto Tanjug)

Ratko Dmitrović: U Hrvatskoj se još samo političari javno deklarišu kao Srbi

Za Ratka Dmitrovića, glavnog urednika uglednih beogradskih Večernjih novosti i generalnog direktora Kompanije Novosti, inače Srbina iz Hrvatske, rođenog na Baniji, u selu Komogovina, čiji su novinarski počeci vezani za Sisak i Zagreb kojeg je napustio 1991. godine, može se sa sigurnošću reći da je kroz cijelo vrijeme recentnih dramatičnih srpsko-hrvatskih odnosa ostao dosljedan, ustrajan i čvrst u svojim stavovima o položaju srpske zajednice u Hrvatskoj kao i o odnosu Srba i Hrvata u Hrvatskoj i općenito na prostoru bivše Jugoslavije. Mnogima njegovi stavovi nisu po volji, ali u svijetu bezličnosti i krhkosti stavova, dosljednost se pokazuje kao zavidna vrlina jer očito nije pokolebana ozbiljnim protuargumentima. Pretpostavljam da je Vaš

Zgrada železničke stanice Pribudić, porušena u „Oluji” (Foto Lična arhiva)

Zavičaj u gustom šipražju

Šuma u atarima sela opštine Gračac polako osvaja nekadašnje njive jer davno su otišli oni koji su ih obrađivali: Zgrada železničke stanice Pribudić, porušena u „Oluji” U poslednje vreme svedoci smo nemilih događaja i „povampirenja ideja ustaštva” u Republici Hrvatskoj. Do toga je došlo posle odluke Жupanijskog suda u Zagrebu da u celosti poništi presudu hrvatskom kardinalu iz Drugog svetskog rata Alojziju Stepincu. Posle toga, Vrhovni sud Hrvatske prihvatio je žalbu Branimira Glavaša i u celosti ukinuo presudu kojom je bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina nad Srbima u Osijeku. Zatim je otkriven spomenik Miru Barišiću, atentatoru na jugoslavenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića, u njegovom rodnom mestu

Nenad Kecmanović (Foto: Jutjub)

„Oluja“, naš Saša i Kolindin cinizam balanseri licemjerjem

„Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokušala je da izbalansira dve strane – da veliča Oluju i da naglasi u kom pravcu treba ići da bi se normalizovali odnosi sa Srbijom.“ Vjerovali ili ne, ovo je rečenica iz šire izjave Aleksandra Popova, za Danas, od 6-7.09. o.g., a povodom obilježavanja godišnjice Oluje u Busijama. Popov i Pupovac o proslavi u Kninu Ne znam kako će na izjavu Saše Popova reagovati Srbi kojima su u Oluji pobijene porodice, oni koji su protjerani iz Hrvatske i oni koji imaju „sreću“ da još uvijek tamo žive. Ali zvanični predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, inače poslovično umjereni i odmjereni profesor Milorad Pupovac, istim povodom za

Nada Bodiroga se nada da će sahraniti bar kosti roditelja

Жrtve ”Oluje”: Poverovali Tuđmanu i spaljeni na pragu

Posmrtne ostatke svojih roditelja, Danice (71) i Teodora Samardžije (76), Nada Bodiroga pokušava da pronađe već 21 godinu. Жivot su izgubili u “Oluji”, kad su živi zapaljeni na kućnom pragu, u selu Slavsko Polje, opština Vrgin Most, na Kordunu. Spakovali su se, kaže Nada, da pobegnu kao i svi ostali iz sela, ali su poveravali proglasu Franje Tuđmana da onaj ko nije činio zločine nema razloga da beži. Do danas traje Nadina potraga za njihovim telima, borba sa institucijama da dokaže istinu i spreči zataškavanje. – Na zgarištu moje rodne kuće u Slavskom Polju 2010. pronađene su spaljene kosti. Ponudili su mi da ih preuzmem i sahranim. Rečeno mi je

Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Margelov institut: Poštedite nas rugla

Povodom ustašoidnog divljanja na obilježavanju godišnjice Oluje Margelov institut pozvao je predsjednicu da oduzme činove i odlikovanja svim vojnim osobama koje su se ogriješile o zakone i ustavne antifašističke vrijednosti Nevladina organizacija Margelov institut osudila je ustašoidno divljanje prilikom obilježavanja godišnjice Oluje, kao i nasilje nad onima koji misle drugačije. – Osim toga, preko vladinog servisa esavjetovanja.gov.hr podnijeli smo prijedlog izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i to u članku 5. protiv veličanja ideja mržnje i nesnošljivosti – kaže direktor Instituta Alen Budaj. Naglasio je da aktualni državni vrh kao organizator proslave snosi isključivu odgovornost jer je propustio spriječiti incidente iako je na raspolaganju imao obavještajni i

NAJNOVIJE VIJESTI

Zemunski rekvijem

Juče u Zemunu, uz grobnicu Svetih novomučenika srpskih Dan nekako mlak, vlažan.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.