Uprava koja je zarobila nestale

Datum objave: ponedeljak, 17 oktobra, 2016
Objavljeno u Oluja
Veličina slova: A- A+

Otkad je Upravu za zarobljene i nestale u aprilu preuzeo Stjepan Sučić zaustavljene su identifikacije žrtava srpske nacionalnosti, kojih je bilo 50 do 60 godišnje. Sučićev smijenjeni prethodnik Ivan Grujić kaže da se radi o diskriminaciji srpskih žrtava

Čeka se identifikacija – koncem 2015. u Gornjem Selištu izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka poginulih 1995. godine Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Čeka se identifikacija – krajem 2015. u
Gornjem Selištu izvršena je ekshumacija
posmrtnih ostataka poginulih 1995. godine
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

Dok se političari natječu u iskazivanju važnosti pitanja nestalih u ratovima 1990-ih, proces identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka i ekshumacija poznatih masovnih i pojedinačnih grobnica, barem u Hrvatskoj, gotovo je u potpunosti zaustavljen. U dobro uhodanom sistemu Uprave za zarobljene i nestale Ministarstva odbrane, kojoj je godinama na čelu bio pukovnik Ivan Grujić, dok u apprilu ove godine nije smijenjen, radilo se planski. No u 2016. godini, za razliku od prethodnih, nije bilo identifikacija žrtava srpske nacionalnosti.

– Mi smo svake godine radili plan ekshumacije i identifikacija za iduću godinu. Tako smo napravili i prošle godine. Bilo je planirano 100 novih ekshumacija i 100 identifikacija. Očito je da se izvršilo jako malo od planiranog. Može se govoriti i o diskriminaciji srpskih žrtava, jer je na Šalati prošle godine za identifikaciju pripremljeno 50-ak posmrtnih ostataka, koji su trebali biti identifikovani početkom godine – kaže smijenjeni Grujić za ‘Novosti’.

Od decembra prošle godine niti jedna grupa nije pozvana na identifikaciju u Zagreb, kaže za ‘Novosti’ Dragana Đukić iz beogradskog udruženja nestalih ‘Suza’

U udruženju nestalih i poginulih lica ‘Suza’ iz Beograda razumljivo su nezadovoljni činjenicom da je proces identifikacija zaustavljen. Predsjednica udruženja Dragana Đukić kaže da nije bilo naznaka da će doći do ovakve situacije.

– Stalno smo uvjeravani da je sve u redu i da će se nastaviti s identifikacijama na vrijeme i po planu. Svake godine se identifikovalo 50-60 nestalih lica. Tim smo tempom bili nezadovoljni, ali nismo vjerovali da može biti ne samo gore i sporije, nego da se on može u potpunosti zaustaviti. Od decembra prošle godine niti jedna grupa nije pozvana na identifikaciju u Zagreb. Razočarani smo, pokušavamo apelovati preko srpske Komisije za nestale, ali ne mogu nam pomoći jer se ni oni više ne sastaju s hrvatskim kolegama, iako su se godišnje sastajali dva puta. Prošlo je puno od rata, a mi se još nadamo, ali je pitanje ko će od nas dočekati taj dan koji toliko čekamo – kaže Dragana Đukić.

Grujića je na čelu Uprave za zarobljene i nestale naslijedio Stjepan Sučić. Kada smo od Uprave zatražili podatke o broju ekshumacija i identifikacija, načelnica Sektora za traženje osoba zarobljenih i nestalih u Domovinskom ratu Višnja Bilić odgovorila nam je da podatke nisu u mogućnosti podastrijeti zbog Sučićeve službene odsutnosti. Iako nam nije bilo jasno zašto načelnica nadležnog sektora ne može poslati nekoliko brojki, odlučili smo pričekati i postaviti konkretnija pitanja. Zanimalo nas je sada koliko posmrtnih ostataka u Zavodu za sudsku medicinu na zagrebačkoj Šalati čeka identifikaciju, koliko je hrvatskih građana trenutno na popisu nestalih i koliko je poznatih lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica u Hrvatskoj.

Ovoga puta smo dobili odgovor načelnice Bilić, sročen prema uputstvu pomoćnika ministra branitelja Sučića, i uz molbu da se zbog osjetljivosti problematike koristimo obrazloženjima navedenima u odgovorima. Tako nas je Uprava obavijestila da su ove godine ‘terenski istražena 22 moguća mjesta masovnih grobnica’ i da su tako otkrivene tri pojedinačne grobnice, koje su ekshumirane. Osim toga, izvršena je jedna reekshumacija stradalih vojnika u BiH i jedna identifikacija s 11 osoba ubijenih na području RH i BiH.

Posebno je zanimljiv podatak da je metodom analize DNA ‘obrađeno daljnjih 75 uzoraka’, pri čemu je ‘utvrđeno 51 novo podudaranje s nalazima referentnih uzoraka. U toku su aktivnosti kako bi se mogla provesti završna identifikacija navedenih posmrtnih ostataka i njihov dostojanstven ukop’.

Prema podacima kojima raspolažu ‘Novosti’, Uprava za zarobljene i nestale ovdje je iz političke korektnosti izostavila zanimljiv podatak. S obzirom na to iz kojih su grobnica ekshumirani posmrtni ostaci, jasno je da se radi o žrtvama iz 1995. godine, odnosno ljudima srpske nacionalnosti. Kada se radi o Srbima, onda je potrebno podatke provjeriti s Međunarodnom komisijom za nestale osobe u Sarajevu. Hrvatski forenzičari svoj dio posla su završili početkom godine, a zašto do danas nije do kraja završen postupak koji je mogao biti gotov prije pola godine, nismo dobili odgovor. Zastoj je definitivno napravljen u Ministarstvu odbrane, a je li napravljen slučajno ili jeHDZ iz političkih razloga zaustavio identifikacije Srba, teško je reći.

Isto tako, nemoguće je dobiti podatak o broju građana srpske nacionalnosti čiji su posmrtni ostaci odavno ekshumirani i koji na Šalati čekaju identifikaciju. Ipak, dobili smo podatak da su do sada na temelju ukupno 5029 ekshumiranih identifikovane 4124 osobe. U svom odgovoru, kao i obično, Uprava ne dijeli žrtve po nacionalnom ključu, barem ne direktno. Tako na pitanje o broju registrovanih masovnih grobnica dobijamo odgovor da se sistematski provode ekshumacije tzv. asanacijskih groblja, pa se pojašnjava kako je riječ o grobljima iz 1995. godine, što u prevodu znači da se radi većinom o Srbima pobijenima u ‘Bljesku’ i ‘Oluji’. Ekshumirane su 1081 osobe, ‘što prema raspoloživim informacijama čini 90 posto svih asaniranih posmrtnih ostataka iz 1995.’ Zašto se oteže s dovršetkom tog procesa nije objašnjeno, ali je jasno iz podatka da je ‘prepreka učinkovitijem traženju nestalih osoba nedostatak tačnih informacija o prikrivenim mjestima pojedinačnih i masovnih grobnica s posmrtnim ostacima žrtava iz 1991./92.’ Naravno, tu je riječ o žrtvama hrvatske nacionalnosti.

Činjenica je da su porodice srpskih žrtava na neki način kažnjene i da se identifikacije Srba s ‘asanacijskih groblja’ otežu, iako se većinom zna gdje se posmrtni ostaci nalaze, a to se opravdava time što odgovorni za zločine nad Hrvatima u prvim godinama rata ne žele odati gdje se nalaze njihovi ostaci. Naravno, za Upravu koja traži još 1573 nestale osobe i ostatke još 420 poginulih osoba, što nas dovodi do ukupne brojke od 1993 neriješena slučaja, svi bi građani trebali biti jednaki, bez obzira na nacionalnost. Međutim, činjenica je da je proces identifikacija Srba zaustavljen, što se može objasniti samo promjenom političke klime do koje je došlo kada je HDZ Tomislava Karamarka početkom ove godine zasjeo na vlast.

Autor: Goran Plavšić

Izvor: Portal Novosti

 

Vezane vijesti:

Srbi u Hrvatskoj: Trasiranje etnocida

UBIJEN JER NIJE HTIO DA NAPUSTI SVOJU KUĆU

Rat traje za 2.000 nestalih


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top