Vlak je 28. aprila predvečer krenuo prema Bjelovaru. Dugo nijedna od porodica nije znala kuda su ti ljudi odvezeni. Po izjavi Marije Bosanac, to je potrajalo oko tri nedjelje. Govorilo se da su otjerani na

Naravno, sve ih “primaju” i zatvaraju sa ostalima. Netko donese glas da su svi iz škole otjerani na željezničku stanicu, ukrcani u stočne vagone i da su tu zatvoreni. Idu sada jadne majke, braća, sestre

Radost u našu kuću unio je dolazak moga brata Steve, najstarijeg djeteta Luke i Evice. On je učio pekarski zanat u St. Bečeju, a prije nekoliko mjeseci se “oslobodio” i postao kalfa, te nastavio raditi

Počele priče da se u klokočevačkoj šumi pobunio rezervni puk, sve uglavnom „Šokci”. Poubijali komandire i komandante Srbe i Crnogorce i otišli kućama ili prešli u zaštitu. Došao netko iz gornjeg kraja, tamo je ujakova

I još oni kočijaši i ujak nisu ni upregli konje pod ona kola, kad nastade tajac. Došla neka tri čovjeka. Jednog dobro poznam. Imaju šešire, na rukama hrvatsku trobojnicu i na ramenu karabin. Kažu: „Hrvatska

Nedjelja je. Oblačno vrijeme. Mitar Amidžić, godinu dana stariji od mene, i ja idemo kod mog vršnjaka, našeg zajedničkog kolege Predraga Popare (Baće) i čujemo zvuk aviona. Dođosmo do Baćine kuće kad tu neki ljudi

Bivši kotar Grubišno Polje pokrivao je područje istočne Bilogore, a graničio je sa kotarevima Virovitica, Slatina, Daruvar, Garešnica i Bjelovar. To je najsjevernija općina zapadne Slavonije. Uže područje Bilogore i Kalnika brdovito je i šumovito,

U julu mjesecu 1942. godine ustaše su na područje grubišnopoljskog kotara dotjerale oko 9.000 Kozarčana, staraca, žena i djece, “zarobljenika” s Kozare. Svi su ovi “zarobljenici” u bijednom fizičkom stanju, gladni i bolesni. Početkom avgusta,

Tada su uhapšena 504 Srbina. Otjerani su u Zagreb, pa u Koprivnicu, a zatim u Gospić. Svugdje su teško maltretirani, vrijeđani i mučeni. Svi su oni kasnije, u julu mjesecu 1941. godine, poubijani u Jadovnu

Ustaše su u odnosu na broj stanovnika bile beznačajna manjina. Treba imati u vidu da je u ono vrijeme i uz uvjete kakvi su bili (kapitulacija, prisustvo njemačkih jedinica u Grubišnom Polju, potpuna podrška dijela

Bez obzira na hladnoću, kišu i susnježicu ili snijeg, gotovo svaku večer u zimu ’40/41. godinu dosta ljudi išlo je u varoš (centar mjesta Grubišno Polje) slušati radio. U gornjem kraju mjesta nitko nije imao

1. Bjelovitić Miloš, Jarić Ilija, „Gudovac 1941 – Da se ne zaboravi“, Matica srpska Republike Srpske, 2002. 2. Bobetko Janko, „Sve moje bitke“, Vlastita naklada, Zagreb, 1996. 3. Bojčić Cvjetan, „Ožiljci“, Udruženje Derežana u Beogradu,

Bilogora i Grubišno polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941.

Milan Bastašić rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice, rođene Đukić, kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Osnovnu školu završio je u Grubišnom. Krajem aprila

Početak ove knjige nastajao je u košmaru razmišljanja o novim saznanjima iz nedavne prošlosti. Raslo je sve šire sagledavanje nekakvih tabua za koje sam smatrao da to nisu. Saznanja i impresije bili su takvi da