arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bastašić: To što se Srbija nije do sada odredila prema Pokolju je ponižavajuće, uvredljivo i boli

On je naveo da je Republika Srpska 2015. godine u svom parlamentu donijela Deklaraciju o genocidu nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom u NDH. Na platou ispred Crkve Svetog Marka u Beogradu danas je organizovana prva akcija potpisivanja peticije za usvajanje rezolucije o Genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Sa skupa je poručeno da su mučenici stradali u NDH ostavili zavjet da moraju biti ispoštovani i da se oko ovog pitanja i ove rezolucije moraju okupiti Srbi ma gdje da žive. Mile Bosnić, predsjednik Pokreta Srba Krajišnika, koji je pokrenuo inicijativu, poručio je da je donošenje ove rezolucije jedno od najvažnijih pitanja srpskog naroda, pitanje njegove istorije i

Dane Lastavica: HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ -LIKA 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Kada se razmišlja o hrvatskim logorima smrti za uništenje srpskog i jevrejskog naroda, koji su bili uspostavljeni i organizovani oko Gospića 1941-45. godine, misao šeće samo oko Okružnog zatvora Gospić, a ponekad i do Jadovnog, ili ostrva Paga, što je nedovoljno za saznanje prave i pune istine o logorima koji su delovali na ovom terenu. DANE LASTAVICA HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIMI JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOMLOGORU GOSPIĆ (LIKA) 1941-45, A SRBIMA I 1991-…? Nije to bio logor Gospić, već sistem logora, sabirališta i raznih gubilišta, koja su se sastojala od jama, objekata gde su žrtve spaljivane, te mnoga i mnoga masovna gubilišta na području sve od Lićkog Lešća, preko Perušića, Pazarića,

Grobnica u Smiljanu – sjećanje na zločin 5. marta 1945. godine

Grupa od 30 Srba na zvjerski je način mučena i dotučena 5. marta 1945.g. u Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle. Ustaše su iz kaznionice u Gospiću izvukle 30 osoba, prije samog oslobođenja Gospića, odveli ih u Smiljan, te ih povješali na putokaze i okolno drveće na raskrsnici puteva u Smiljanu. Žrtve su bile sahranjene na mjestu smaknuća, u jednom dijelu Smiljana, a 1977.g. rodbina ih je eshumirala i njihove kosti položila u kosturnicu pored pravoslavnog groblja u Smiljanu, gdje se ujedno nalazi i spomenik svim Smiljančanima, žrtvama ustaškog terora. Obilježje je porušeno 1991. godine. Svake godine 02. augusta, na Sv. Iliju, u znak sjećanja na prva stradanja u Smiljanu koja su započela tog dana 1941.g., i trajala 

Politika, petak 27. jul 1990.

Ekipa „Politike“ spustila se u pakao Jadovna

Podsjećamo na feljton objavljen u Politici o ekspediciji speleologa, novinara i fotografa iz Beograda, koja je sa sada već pokojnim istoričarem dr Đurom Zatezalom, krajem jula 1990. posjetila područje kompleksa logora Gospić – Jaodvno – Pag. EKIPA „POLITIKE“ POKUŠAĆE DA SE SPUSTI U PAKAO JADOVNA U masovnim hapšenjima i pokoljima pored ustaša-emigranata i novoregrutovanih učestvovala je takozvana regularna hrvatska vojska – domobrani, o čemu svedoči zapisnik o saslušanju Hilmije Berberovića, kancelarijskog podnadzornika, koji je kao domobran učestvovao u klanju u čuvenoj glinskoj crkvi  Velebit, 25. jula 1990. „Politika je na obronke Velebita uputila ekipu novinara, snimatelja i speleologa. O njihovim doživljajima i otkrićima izvestićemo u narednim brojevima lista, kao i

Spomen područje Jadovno -1988

Jadovno u knjizi: Franjo Zdunić Lav: “Kotar Gospić i kotar Peručić u NOB“

Ustaški zločini na Jadovnom i u nekim drugim logorima smrti uz osvrt na njihove korijene. JADOVNO U KNjIZI: Franjo Zdunić Lav: “KOTAR GOSPIĆ I KOTAR PERUŠIĆ U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU 1941-1945“, KARLOVAC 1989. »Oni koji ne pamte prošlost, osuđeni su da je ponovo prožive.« Santayana Kada se govori o ustaškim zločinima i zvjerstvima koje su počinili na Jadovnom sredinom 1941. godine (juni-august) nad našim narodima: Srbima, Jevrejima i Hrvatima, svakom se nameće pitanje: gdje su klice i korijeni tih monstruma, pobješnjelih zvijeri i krvoloka; kako su nastali i tko ih je odgajao za ubice; kako je nastala njihova teroristička organizacija – Ustaški pokret i tzv. Nezavisna Država Hrvatska (NDH) za koju

O spomenicima žrtvama ustaškog terora u gradu Gospiću

Iz kaznionice (tkz. Gericht) u Gospiću, 15.februara 1945. g. uhapšenici, nakon što su bili strahovito mučeni i zlostavljani, izvedeni su, te potom povješani po Gospiću. U znak sjećanja na njih, kao i hiljade nevinih žrtava ustaškog terora koji su našli smrt u bezdanima Jadovna, Paga, Velebita i velebitskog podgorja, pored pravoslavnog groblja Jasikovac u Gospiću, podignut je spomenik koji simbolizuje vješala. Između  visokih vješala nalazio se bazen, jezero suza i statua žene – simbol majke koja oplakuje svoje najmilije. Ivana Došena-Sokola, sekretara Okružnog komiteta SKOJ za Okrug Liku i Đuru Čalića, člana Okružnog Komiteta KPH za Liku, ubili su ustaški odmetnici u šestom mjesecu 1945.g.. Njih dvojica sahranjeni su u

UG Jadovno 1941: POZIV NA POTPISIVANjE PETICIJE ZA REZOLUCIJU O GENOCIDU NAD SRBIMA U NDH

Udruženje građana „Jadovno 1941.“ pozvalo je na potpisivanje peticije za rezoluciju o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, čime je podržalo Pokret Srba Krajišnika. „Pozivam potomke i poštovaoce žrtva kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag da potpišu peticiju“, istakao je predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić, napomenuvši da je on to takođe učinio. Prema njegovim riječima, nakon što je Republika Srpska usvojila Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije kasno da i Skupština Srbije to učini. „Kao što kažu organizatori ove peticije: vrijeme je. Nadam se da će ova bogougodna akcija uroditi plodom“, rekao je Bastašić Srni. Pokret Srba Krajišnika pozvao je državljane Srbije da se odazovu potpisivanju

Uspostava ustaške vlasti u Gospiću i široj okolini – Knjiga Jadovno 1.

Ustaška organizacija u Gospiću je svoj rad začela tridesetih godina. U vremenu do 1941. godine, snažno je uticala na srednjoškolsku i studentsku omladinu. Gospić je postao centar političkih snaga ustaša, koji su imali podršku jednog dijela bogatih trgovaca i obrtnika. Pored političke podrške, oni su ustašku organizaciju pomagali i materijalno, ulažući u njenu propagandu i u organizaciono jačanje i povezivanje na čitavoj teritoriji Like, pa i znatno šire. Upravo u Gospiću se koncentrisalo ustaško jezgro. Još 1930. godine, po Pavelićevim uputstvima, advokati Andrija Artuković i Jozo Dumandžić, s trgovcem Markom Došenom, osnivaju ustaške organizacije. Tu su i drugi trgovci, studenti i đaci: Jurica Frković, Ivan Pavičić, Lovro Duić, Niko Kovačević,

Djuro_Zatezalo.jpg

Đuro Zatezalo: BEZDANE JAME – MASOVNA STRATIŠTA U KOMPLEKSU USTAŠKIH LOGORA JADOVNO

Izlaganje na VI međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu održanoj 2014. godine u Banjoj Luci ENGLISH Logor Jadovno i višebrojne bezdane jame su mjesta koja nam govore o najvećem zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava, o zločinu nad tek rođenom djecom, bakama, djedovima, majkama, očevima, braćom i sestrama, čiji je glas užasa danima bespomoćno odjekivao iz bezdanih jama Velebita i na masovnim gubilištima na otoku Pagu. Ustaški logor na Velebitu – Jadovno, simbolično je mjesto, mjesto smrti, strave, užasa, uzdaha i teških uspomena. To je jedan od prvih najbrutalnijih i najzvjerskijih logora – stratišta u Evropi. Hrvatski ustaški logor Jadovno bio je preteča jasenovačkog, ustaške tvornice smrti, najvećeg sistema logora uništenja Srba,

Zaboravljeni Milinov

Svaki pogled na današnji Hotel Dubrovnik u središtu grada Zagreba, trebao bi sadržavati uspomenu na jednu uspješnu poslovnu obitelj, ali i sjećanje na žrtve bezobzirnog ustaškog zločina. Piše: Leon Ćevanić Rijetki Zagrepčani znaju da je hotel „Dubrovnik“ koji se nalazi u samom centru grada na Jelačićevom placu dao sagraditi Svetozar Milinov. Sve do 1940. godine ovaj hotel nosio je  naziv Hotel Milinov. Još se manje zna da je Svetozar zajedno sa suprugom Milicom i četvero sinova mučki smaknut u kompleksu ustaških likvidacijskih logora Gospić-Jadovno-Pag negdje u augustu 1941. godine. Rođen 1869. godine, Svetozar Milinov već se u ranoj mladosti počeo baviti trgovinom sirovinama za tekstilnu industriju, a do početka 20.

Bastašić: Hrvatska krije masovne grobnice kao zmija noge

Hrvatska i dalje na sve načine želi sakriti, kao zmija noge, postojanje mnogobrojnih masovnih grobnica i jama u kojima su sahranjena ili pobacana tijela ubijenih Srba u vrijeme NDH. Kaže ovo za “Glas Srpske” Dušan Bastašić predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, poznatijeg kao Udruženje “Jadovno”, ističući kako u Hrvatskoj i dalje postoji mnogo masovnih grobnica koje nisu otkrivene ili se za njih zna, ali nikada nisu ekshumirane, niti su žrtve dostojno sahranjene. Navodi i kako nije pretjerani optimista kada je u pitanju najnovija inicijativa, odnosno zahtjev Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA), koju čini 35 država članica, koja je

Klecale su mi noge u Jadovnu kad sam video kako ljudi slušaju „Beogradski sindikat“ i Pavlinu

Kod Šaranove jame ljudi su slušali našu pesmu „Teci reko“ koju smo uradili sa našom sestricom Pavlinom Radovanović iz Orahovca kao da je liturgijska, a meni i Blaži klecale su noge, kaže član Beogradskog sindikata Feđa Dimović. Feđa Dimović na Jadovnu za vreme emirovanja pesme „Teci reko..“; FOTO: Jadovno 1941. Piše: Vladimir Sudar Mesec dana po objavljivanju „Sindikalnog proleća“, četvrtog albuma Beogradskog sindikata koji je izašao posle dugih 13 godina, Sindikalci su nastupili u Kanadi, ali su i posetili kompleks ustaških logora Jadovno gde je nakon parastosa emitovana njihova pesma „Teci reko“ posvećena stradanju Srba u NDH. Koncert u najsevernijoj srpskoj crkvi Članovi Sindikata Feđa Dimović i Boško Ćirković Škabo kažu da su u Kanadu otišli na poziv Srpske

Djuro_Zatezalo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: BOTTOMLESS PITS – PLACES OF MASS EXECUTION IN THE COMPLEX OF JADOVNO USTASHA CAMPS

Presentation at the Fourth international conference on Jasenovac, held in Banja Luka in 2014. SRPSKI Jadovno camp and multiple bottomless pits are the places witnessing the biggest crime against humanity and international law, the law against newborn babies, grandparents, mothers, fathers, brothers and sisters, whose screams of horror resounded helplessly from bottomless pits of Velebit (t/n: the largest though not the highest mountain range in Croatia) and in places of mass execution on Pag (t/n: a Croatian island in the northern Adriatic Sea). The Ustasha camp in Velebit – Jadovno is a symbolic place, a place of death, horror, fright, screams and painful memories. This was one of the first

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Šta mogu a šta neće moći naučiti srpski učenici u Hrvatskoj iz karte koju im servira Srpsko narodno vijeće

Zašto je srpskim učenicima u Hrvatskoj kao dodatni materijal za upotrebu u nastavi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, od strane Srpskog narodnog vijeća ponuđena ova i ovakva karta, jasnije može biti samo onima koji pažljivije prate srpsko – hrvatske odnose u susjednoj nam državi i već više od četvrt vijeka dug period vladavine Milorada Pupovca i njemu bliskih saradnika tamošnjom, brojčano sve skromnijom srpskom nacionalnom manjinom. Piše: Dušan Bastašić Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, izradilo je istorijsku kartu “Izabrana mjesta sjećanja i kulture Srba u Hrvatskoj”, na kojoj se, po izboru Čedomira Višnjića nalazi 110 odabranih mjesta i spomenika, kao i ličnosti i događaja koji su obilježili istoriju i

Vladimir Kolarić: „IMENA NAŠA ZAPAMTIĆE GOSPOD“ – POEZIJA JELENE KOVAČEVIĆ

Postoje tako veliki užasi za koje ne želimo ni da znamo i kojih ne želimo da se sećamo jer otkrivaju nešto užasno o čoveku. Razumljivo je da i svedoci užasa i njihovi naslednici žele užas da zaborave pa čak i negiraju, a ako je zaborav i negiranje usklađeno sa određenim ideološkim projektom koji ga opravdava, sve postaje mnogo lakše. Posebno kada taj ideološki projekat potomcima želi da ukine svest da su uopšte potomci, a ako i jesu oni su to samo po krvnom, biološkom srodstvu, koje je valjda manje važno od vere u neku apstraktnu ideju koja nam obećava svetliju budućnost. Uverio sam se u nekoliko navrata kako su potomci

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.