U utorak 24. juna 2014. u 11 časova, u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci biće služen parastos Jadovničkim Novomučenicima. U Beogradu će parastos biti služen istoga dana u Crkvi sv. Save u 12 časova Povodom obilježavanja 73 godine od zločina Nezavisne Države Hrvatske, na području Like, Velebita i ostrva Paga ljeta 1941 godine, u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja i beogradskoj crkvi sv. Save, biće služen parastos Jadovničkim Novomučenicima. U samo 132 dana postojanja logorskog kompleksa Gospić-Jadovno-Pag, na tom području je pobijeno više od 38.000 Srba sa cijelog područja koje je obuhvatala zločinačka NDH. Parastos Jadovničkim Novomučenicima, biće služen u Banjaluci petu godinu za redom drugi dan nakon hodočasničkog putovanja na Velebit,  Jadovno i

Na Velebitu obeležen dan sećanja na strašne zločine u Jadovnu. Položili vence – iz Srbije, RS, Slovenije, Hrvatske… Komemorativnim skupom i parastosom, kod Šaranove jame, na Velebitu, juče je obeležen „Dan sećanja na Jadovno 1941“. Potomci stradalih, ali i oko stotinak građana iz Srbije, Republike Srpske, Hrvatske i Slovenije, položili su vence na mesto gde su svirepo, u prvih dana rata 1941. ubijeni Srbi, Jevreji i Romi. Ovogodišnji skup organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag 1941. Na veoma nepristupačnom mestu, deset kilometara od Šaranove jame, položen je časni krst, i odata je još jedna počast nevinim žrtvama. Tu se prisutnima obratio Dušan Bastašić, predsednik

Kod Šaranove jame na Velebitu služen je parastos jadovničkim žrtvama povodom Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine, a nedaleko odatle na mjestu logora i danas nalazi grobnica iz koje nisu ekshumirani posmrtni ostaci 1.300 Srba i 200 Jevreja. Parastos su služili sveštenici Gornjo-karlovačke i Banjalučke eparhije, kojem su, osim potomaka i poštovalaca žrtvama, prisustvovali i predstavnici vlasti Republike Srpske. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke Dušan Bastašić rekao je da se nakon parastosa oko 150 potomaka i poštovalaca žrtava uputilo jadovničkom mučeničkom stazom, dugom oko sedam kilometara, do mjesta nekadašnjeg logora Jadovno, gdje je služen pomen žrtvama. Na tom mjestu je 2012. godine postavljen časni krst osveštan u hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

English Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, od 20. do 22. juna, biće obilježeni Dani sjećanja na Jadovno 1941. Uznošenje Časnog Krsta Mučeničkom stazom Jadovničkom – 24.06.2012. Molitveno Sabranje povodom Dana sjećanja na Jadovno 1941, počinje u petak, 20. juna u popodnevnim časovima, okupljanjem kod Hrama Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom. Isto veče biće održana promocija knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja Dragana Šućura. U subotu 21. juna 2014, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 10 časova, Njegovo Preosveštenstvo episkop gornjokarlovački g. Gerasim, služiće svetu arhijerejsku Liturgiju uz sasluženje sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve. Nakon toga, krenućemo Mučeničkom stazom Jadovničkom do mjesta logora

English  Nađite snage i odgovornosti pa odgovorite na pitanje: ZAŠTO STE NAM TO UČINILI? Hrvatski politički vrh obilježio je evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, na hrvatski način. Najprije Jazovka pa onda Jadovno. Srbima uvrede, diplomatskim predstavnicima i svjetskoj javnosti -rog pod svijeću. Uz velika objašnjenja kako se radi o civilizacijskoj istorijskoj vrijednosti (na koju ih je podsjetila Evropa), kažu da su poslije sedamdeset godina došli na jamu Jazovku na Žumberku gdje su partizani po dolasku u Zagreb 1945. pobacali ranjene domobrane i ustaše iz zagrebačkih bolnica. Ovo je valjda trebalo izazvati opravdano ganuće diplomatskog kora kad nije rečeno da su tu pobijene ustaše zarobljene prilikom napada partizana na

Izložba „Moje Jadovno“ jeste putujuće svjedočanstvo, sastavljeno od fotografija, skica, kopija dokumenata, čiji je cilj da govori o stradanju Srba u fašističkoj tvorevini – NDH. Ovo je istaknuto u Bileći, prilikom otvaranja izložbe o kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag. Stradanje Srba, Jevreja i Roma od desetog aprila 1941. godine, potvrđuje da je sistemski genocid bio državni projekat fašističke NDH. Korijeni sežu u vrijeme Ante Starčevića, u drugu polovinu devetnaestog vijeka, kazuje Predrag Lozo, autor izložbe „Moje Jadovno“. „Sama činjenica da se čekalo više od sedamdeset godina od stravičnog zločina i da se o tome ćutalo zbog toga što je počela da radi od 10.aprila četrdeset prve…u doba komunističke Jugoslavije nije moglo

Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić ističe da ni ustašama ni komunističkim vlastima nije odgovaralo da se utvrdi tačan broj žrtava u koncentracionom logoru „Jasenovac“, kao i da srpska politička elita snosi višedecenijsku odgovornost za tu neorganizovanost. „Polazna osnova treba da ima nekoliko činjenica – popis ratnih žrtava koji je 1964. godine uradila partizanska organizacija Savez udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata. Zatim, korišćenjem podataka popisa iz 1921. i 1931. trebalo bi uraditi procene broja stanovnika za 1941, 1942, 1943, 1944. i 1945. na teritorijama koje su bile u sastavu NDH, pa ih porediti sa popisom iz 1948. godine“, precizira Đurić. On napominje da bi tu procenu trebalo obrađivati koristeći

English U Šaranovoj jami na Velebitu, okončao je svoj život osnivač i posljednji predsjednik starog Rotari kluba, Spiridon Špiro Bocarić Na sastanku Rotari kluba Banja Luka, u utorak, 8. aprila 2014. godine, gost je bio dr Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941“. Dr Bastašić je u veoma zanimljivom obraćanju iznio osnovne podatke o udruženju, o njegovim dosadašnjim rezultatima rada na iznošenju istine o stradanju preko 40.000 duša u Jadovničkoj tragediji. Riječ je o Srbima (95%) i Jevrejima (oko 5%), civilima, ženama, djeci, sveštenicima, koji su svirepo pobijeni tokom svega nekoliko mjeseci 1941. godine od strane ustaša Pavelićeve NDH i najčešće bačeni u neku od mnogobrojnih jama u okolini Gospića. Izlaganje

Ćirilica Prenosimo tekst „Vjesnika u srijedu“ od 10 juna 1952. o suđenju ustaškim zločincima iz logora Slana na ostrvu Pagu. Od lipnja do kolovoza 1941. pobijeno je u logoru „Slano“ na Pagu oko 15.000 Srba i Židova Sticajem okolnosti dospjeli su  u ruke pravde nakon punih 12 godina sedmorica ustaških koljača: Luka Barjašić, Slavko Baljak, Jadre Strika, Jere Fratrović, Bene Barić, Mile Didulca i Ivan Kevrić. Kroz tri mjeseca 1941 oni su kao pripadnici I. satnije V. ustaške bojne učestvovali u uništavanju zatvorenika Srba i Židova u logoru „Slano“ na Pagu. Nije nam namjera da evocirajući ondašnje događaje iznesemo samo suha fakta, grozote počinjenih zlodjela ili izvještaj iz sudske dvorane,