arrow up
Ratko Dmitrović

Legitimacija

Srbi ovde ne treba da se mešaju, na Hrvatima je da odluče da li je „Za dom spremni“ njihova nacionalna legitimacija. Sudeći po svemu postojećem jeste, ali sačekajmo Kad u Hrvatskoj više ne bude živeo nijedan Srbin (to vreme nije daleko) mržnju će usmeravati na spomenike kulture i postojanja „hrvatskih Srba“, na Srbiju kao državu i Republiku Srpsku, svakako. Tako su odgojeni; na mržnji, netrpeljivosti, najblaže rečeno rezervi prema Srbima. Ovo je – da ne ispadne kao naša tvrdnja – bivši gradonačelnik Splita, Жeljko Kerum, javno priznao, pre nekoliko godina, u kameru HRT. Hrvatska državotvorna ideja artikulisana od strane Ante Starčevića, nastala je na mržnji prema Srbima, delimično prema Ugarskoj

Ratko Dmitrović

Zaboravljena lekcija Dimitrija Ruvarca

Pre više od jednog veka, u vreme kada se antisrpstvo sa druge strane Dunava zahuktavalo, pripremajući Jasenovce, Jadovna i „Oluje“, jedan vredni i umni čovek, paroh zemunski, napisao je knjigu koja, mada je tome bila namenjena, Srbima nije otvorila nijedno oko, a aktuelna je i vredna danas kao i te 1895. godine Pre nekoliko godina jedna srpskoj javnosti poznata spodoba – hajde da joj ne spominjem ime – zagovornik teorije da prošlost nije važna, promotor bezuslovnog zajedništva jugoslovenskih naroda – izjavila je da su Srbi i Hrvati, istina, imali „neke nesporazume“ u prošlosti, posebno u Drugom svetskom ratu, ali bože moj ratovali su i drugi, duže nego Srbi i Hrvati,

Matija Bećković: Nadam se da se nećemo izvinjavati Bilu i Hilari

Akademik Matija Bećković za „Novosti“ o knjizi soneta posvećenoj Njegošu, duhovnim stožerima, našem mestu između istoka i zapada Pesnik, akademik Matija Bećković ispevao je zbirku soneta „Prahu oca poezije“ (SKZ), svoju odu, pohvalu, ili najpre službu Njegošu, Pustinjaku cetinjskom, Lovćenskom tajnovidcu… To što je jedan od najvećih srpskih pesnika napisao knjigu posvećenu možda najvećem među svojim prethodnicima, onome koji je „za duh naroda srpskoga učinio najviše posle Svemoćnoga“, naslovljenu kombinacijom dveju velikih Njegoševih posveta – po sebi je kulturni događaj najvišeg reda. Pevajući onome koji je „svetu bez svetinje svetinja jedina, svetu bez istine jedina istina“, Matija, u svom maniru, uspeva da kaže bezmalo sve – o svemu. O Njegošu,

Izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“

U Novom Sadu otvorena izložba „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“

Udruženje Ognjena Marija Livanjska i Savez krajiških udruženja, u Kulturnom centru Novog Sada, u petak 25.novembra, pažnji novosadske publike predstavili su izložbu fotografija, dokumenata i predmeta koji prikazuju deo bogate istorije, kulture i zaostavštine Srba livanjskog područja. Izložbu pod nazivom „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vekove“, čiji autori su prof. dr Veljko Đurić Mišina i Radovan Pilipović, otvorio je gospodin Mlađen Cicović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, ističući značaj celokupnog rada i angažovanja udruženja građana poreklom sa područija Bosne i Hercegovine, uključujući i projekte istorijskog i kulturnog sadržaja lokalnog karaktera. Gospodin Cicović osvrnuo se i na prirodne veze Srbije i Srpske iz kojih proizilazi i svakovrsna potpora institucija obeju država

Ratko Dmitrović

Strah sa dva lica

Ovo je iznad taktike „držite lopova“, prevazilazi i ponašanje prostitutke koja ide okolo i drži predavanja o moralu To je jedna od onih situacija kad čovek zaćuti jer sve što bi rekao biva u startu besmisleno, bespotrebno, čak smešno kao reakcija. Evropski parlament usvojio je Rezoluciju u kojoj osuđuje delovanje ruskih medija „Raša tudej“ i „Sputnjik“, izjednačavajući ih, pazite sada, sa propagandom „Islamske države“. Ovo je iznad taktike „držite lopova“, gore od cinizma, prevazilazi ponašanje prostitutke koja ide okolo i drži predavanja o moralu. Isti oni koji decenijama putem sopstvenih ili na tuđem terenu dotiranih, plaćenih medija šire svoje ideje, ideologiju pa meku i na kraju krvavu okupaciju država (podrazumeva

U Novom Sadu večeras je otvorena izložba pod nazivom "Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vijekove", čiji je cilj da pokaže kako su Srbi, živeći vijekovima u tim krajevima, ostavili za sobom neizbrisiv pečat

Otvorena izložba o Srbima Livanjskog polja

U Novom Sadu večeras je otvorena izložba pod nazivom „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vijekove“, čiji je cilj da pokaže kako su Srbi, živeći vijekovima u tim krajevima, ostavili za sobom neizbrisiv pečat. Predsjednik Upravnog odbora /UO/ udruženja „Ognjena Marija Livanjska“ Gordana Dostanić rekla je da su Srbi Livanjskog polja kroz istoriju ostavili neizbrisiv pečat u svim sferama života. „Danas, kad Srba u Livanjskom polju gotovo da i nema, malo je poznato da su Srbi kroz vijekove ostavili neizbrisiv pečat u ekonomiji tog kraja, politici, kulturi, vjerskoj, kao i etnološkoj baštini“, rekla je Dostanićeva Srni. Ona je dodala da se nikako ne smiju zaboraviti velika stradanja Srba Livanjskog polja kroz vijekove.

Foto: A. Stanković

Matijina služba Njegošu

Bećkovićeva poema o najvećem srpskom pesniku predstavljena u SKZ. Dušan Babić: Lepa opomena u svetu u kome se sve iznosi na pazar Poetsku, a kakvu drugu, knjigu (o) Njegošu, posvećenu i naslovljenu „Prahu oca poezije“, predstavio je juče u zdanju izdavača, Srpske književne zadruge, pesnik, akademik Matija Bećković. Opisivana kao poema, spev, oda, pohvala, u predgovoru Milovana Danojlića čak i kao služba u crkvenom značenju pojma – ova je zbirka soneta događaj po sebi. Baš kao što je izlazak svake Matijine knjige, još od davne 1962. i „Vere Pavladoljske“, bio praznik srpskog jezika, a teško je pobrojati sve te važne datume, kako je juče u SKZ rekao Dušan Babić. –

Dušan J. Bastašić

AUDIO – Dr Dušan J. Bastašić: Nemarni smo i zaboravljamo sopstvena stradanja!

Ove godine se navršava 75 godina od početka stradanja našeg naroda u zloglasnim logorima u NDH od strane ustaša. O ovoj tužnoj godišnjici i događajima koji su vezani za nju, razgovarali smo sa više ljudi, ali prvi put razgovaramo sa dr Dušanom Bastašićem, predsednikom Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941., koji iskreno i otvoreno govori o jadovničkoj golgoti i našem nemaru prema žrtvama. http://www.agencijami.info/SlovoLJubve/Uploads/Audio/17.11.16%20-%2023h%20-%20Pod%20znakom%20pitanja%20-%20Dusan%20Bastasic%20-%201.20.13.mp3

Ratko Dmitrović

Desnica, pa šta

Šta je to Srbima donela i dala evropska levica, pa da strahuju od prodora evropske desnice, kao što sugerišu neki u Beogradu? Uz srpsku čeljad spremnu da na neviđeno, samo na osnovu sopstvenih želja, portret Donalda Trampa okači o zid, pored ikone sveca zaštitnika, u Srbiji (Beogradu pre svega) evo imamo i družinu koja telali okolo upozoravajući na veliko zlo koje se, tvrde, sprema Evropi. Njihova teorija kaže da će izbor Trampa za predsednika Amerike osnažiti radikalnu desnicu u, šta znam, Francuskoj, Švedskoj, Austriji, Nemačkoj… a to, vele, dobra neće doneti, opasno je čak i po kuglu zemaljsku, jer će te snage, kaže njihovo učenje, još više osnažiti Putina, što

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Jesmo li ovo i danas mi?

U Srbiji malo ljudi zna šta se obeležava 11. novembra. Možda zato što je ovaj praznik u kalendaru novijeg datuma. Mnogi ga praznuju i raduju mu se jer je to samo jedan više neradan dan. Petak, 8. novembar. Sasvim običan dan u Torontu. Mitrovdan u Srbiji. Šetnja kanadskom metropolom prija, iako je vazduh oštar. Na ulici, u prolazu, sretne se po koji čovek koji na reveru nosi veštački crven cvet. Mali, ali primetan. Na raskrsnici, pa u prodavnici, još po koji. Iz škole izlazi grupa đaka – svi oni nose crven cvetić. Ljudi žute, crne ili bele kože, bez obzira na veru, stari i mladi – nose ga bez razlike.

Ratko Dmitrović na Sajmu potpisivao knjigu mnogobrojnim čitaocima

„Krst na križu“ i pred Subotičanima

Predstavljanje knjige Ratka Dmitrovića, novog hita u izdanju „Novosti“. O delu će govoriti Pero Zubac, Milomir Kragović i autor U Srpskom kulturnom centru „Sveti Sava“ u Subotici večeras u 19 časova biće predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“, u izdanju „Novosti“, jedan od najtraženijih naslova na proteklom Sajmu knjiga u Beogradu. O delu o istorijski komplikovanim odnosima Srba i Hrvata, koje je za kratko vreme izazvalo veliko interesovanje čitalaca i već doživelo svoje peto izdanje, pored autora, govoriće i književnik Pero Zubac i urednik Izdavačke delatnosti Kompanije „Novosti“ Milomir Kragović. Odlomke iz knjige čitaće Miloš Stanković, prvak Drame na srpskom jeziku i novi direktor Narodnog pozorišta u Subotici. Knjiga,

Ratko Dmitrović

Sto dvadeset sekundi

Kada Izrael obeležava Dan sećanja na žrtve holokausta, u deset pre podne sve u toj zemlji staje: automobili, poslovi, ljudi na ulicama, televizijski i radio programi… 120 sekundi tišine podseća Jevreje na ono što im se dogodilo u Drugom svetskom ratu. U tom strašnom vremenu Srbi su, srazmerno posmatrano, stradali gotovo kao Jevreji, a ubijani su često skupa sa Jevrejima. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj – a ne treba zaboraviti da je u sastavu te države bila i Bosna i Hercegovina – ubijeno je više od milion Srba. Ko to danas zna, ili još strašnije, koga to uopšte interesuje? Broj srpskih žrtava i genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu odavno

Ratko Dmitrović

Špijunaža

Čemu se čudimo ako znamo da je 6. oktobra 2000. godine jedan lider DOS-a kazao da Srbija više nema neprijatelja te da joj tajne službe i nisu potrebne Beše to prvih dana nakon oktobarske revolucije, na jednom od „oslobođenih“ TV kanala, dok je još trajala ona egzaltacija, buktala nada i vera da je Srbija konačno na dobrom putu. Pred kamerama dva od 18 lidera DOS-a, jedan priučeni novinar, inače pobegulja iz Vojske, i jedan univerzitetski profesor. Razgovaralo se o svemu i svačemu i u jednom trenu dođoše i do špijunaže, obaveštajnih službi, prisluškivanja. Voditelj, naivan, priupita hoće li se i na koji način osnažiti srpska obaveštajna služba, tajna policija, a

Ratko Dmitrović - Teofil Pančić

Ratko Dmitrović prvi put žestoko, bez kočnica, o Teofilu Pančiću!

Napalo me ono što se u javnosti pojavljuje kao Teofil Pančić. Nikada se do sada nisam bavio tom jedinstvenom fizičkom i mentalnom pojavom. Zbog gađenja. Pisati o Pančiću zahteva napor, kao da pišeš o prelivanju septičke jame. A i kome je do Teofila Pančića? Ne bih ni sada da me to brdo mesa, u nekakvom sočinjeniju objavljenom na jednom opskurnom antisrpskom vojvođanskom sajtu, nije uzelo u usta braneći Hrvate. Možeš Pančiću da radiš šta ti je volja, sve će da proguta, osim kritike na račun Hrvata. To mu je gore nego preskakanje obroka. Pre bi se odrekao glave u škembetu i četrdeset ćevapa nego reakcije na kritiku Hrvata i hrvatske

U Kulturnom centru Novog Sada predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“

Neshvatljivo ćutanje Srba o zločinima ustaša

U Novom Sadu promovisana je knjiga „Krst na križu“, sa podnaslovom „Prilozi za bolje razumijevanje srpsko-hrvatskih odnosa“, autora Ratka Dmitrovića, koji kaže da mu je ćutanje Srba o zločinima ustaša, počinjenim nad njima, neshvatljivo kada su svi argumenti istine na srpskoj strani. „Ne postoji nijedan srpski zločin, a postoje srpski zločini kojih se kao Srbin gnušam, a da zločinac nije prethodno i sam bio žrtva. Ovo nije nikakvo opravdanje zločina i niko nema pravo na osvetu, ali jednostavno mora se reći da su Srbi bili žrtve i u Hrvatskoj i u BiH. I na jednom i na drugom području zna se ko je prvi započeo zlo, a Srbi to sigurno

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.