arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
© Sputnik/ Aleksandar Milačić

EKSKLUZIVNO Ruski mitropolit: Srbi su na raskršću, moraće da izaberu (video)

Srpski narod jeste pred izborom, a veoma je teško i verovatno nemoguće pomiriti u ovom trenutku težnju ka evrointegracijama s težnjom ka daljem razvoju dijaloga sa Rusijom, smatra mitropolit volokolamski Ilarion, predsednik Odeljenja Ruske pravoslavne crkve za spoljne crkvene veze. Mitropolit Ilarion u Beograd je došao kako bi prisustvovao otkrivanju mozaika u kupoli Hrama Svetog Save, a ističe da nije slučajno što se taj događaj poklopio sa proslavom 180. godišnjice uspostavljanja odnosa između Rusije i Srbije. — Naši narodi povezani su viševekovnim vezama koji sežu još iz vremena Svetog Save i iz vremena mnogih naših vladara koji su štitili srpski narod. Nije slučajno što u centru Beograda stoji spomenik poslednjem ruskom caru. Kod nas u Rusiji dosad nema spomenika Nikolaju

Priča o Srbinu koji je bio prvi predsjednik HDZ u BiH

Porodična loza Perinovića korjene vuče iz Bileće. Davorinov pradeda je bio prota, deda direktor sarajevske Gimnazije, a otac ljekar internista. A Davor je ugledan doktor ortoped u Sarajevu, a tek rijetki poznavaoci sjećaju se da je upravo on bio jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice u BiH, i njen prvi predsjednik. Kao rođeni Srbin! Perinović je rođen u Zagrebu 1949. u zgradi u Ulici Bečićeve stube 2, gdje je kasnije bilo sjedište predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Sa njim će mu se putevi ukrstiti 90-ih godina. U Zagrebu je živio sa majkom do 1956, a njegov otac je kao nepodoban po kazni premješten na rad u Sarajevo 1949. gdje je Davorov

I Bošnjaci obnavljaju crkvu u Rožajama

Crkvu Ružica, posvećenu rođenju svetog Jovana Krstitelja u Rožajama u Crnoj Gori načeo je zub vremena. Posle Drugog svetskog rata, kada je crkva srušena, u Rožajama nije postojala pravoslavna bogomolja sve do 1992. godine kada je na istoj lokaciji podignuta crkva s istim imenom. Od tada je prilično oronula, ugroženo je krovište jer prokišnjava, treba obnoviti drvenariju i fasadu, pa su stanovnici ovog grada, mahom naseljenog muslimanskim življem, priskočili u pomoć kako bi se prikupila novčana sredstva za rekontrukciju. U akciju se uključila i dijaspora, a mnogi mediji u “regionu”, kako se sada uobičajeno naziva prostor nekadašnje zajedničke države, pisali su ovih dana o Rusmiru Agoviću (27) iz Frankfurta na

Pilipenda

Pilipenda: muke srpske dalmatinske

Pilipenda je kratka pripovetka Sime Matavulja. Prvi put je objavljena u mostarskoj „Zori“, 1901. godine, a potom je uvrštena u zbirku „S mora i s planine“. „Pilipenda“ govori o teškom životu siromašnog srpskog pravoslavnog seljaka, koji ne želi preći u drugu veru, iako bi mu to pomoglo da lakše prebrodi tešku ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi. Pripovetka je bazirana na istorijskim činjenicama, odnosno na unijaćenju Srba u Petrovom polju, koje se odigralo u 19. veku, počevši od 1832. godine, u selu Kričke. Radnja je smeštena u selu K. u Petrovom polju, 1843. godine. Selo K. je naseljeno samo pravoslavcima, od kojih su se neki već upisali u „carsku vjeru“, odnosno postali unijati (grkokatolici). U

Foto: N. Fifić

Ministarstvo negira navode o NATO vežbi sa osiromašenim uranijumom kod Banjaluke

Prema dogovoru Ministarstva obrane i američkih snaga u BiH, na banjalučkom poligonu Manjača trebalo bi da se organizuje NATO vežba, na kojoj bi avionska eskradila navodno trebalo da ispaljuje osiromašeni uranijum, tvrdi sarajevski portal Dnevnik. Portal navodi da je u službenim dokumentima, u koje je imao uvid navedeno da bi Ministarstvo odbrane BiH, Zajednički stožer Oružanih snaga BiH i kancelarija za odbrambenu saradnju američke ambasade BiH uskoro u Banjaluci trebalo da organizuju NATO vežbu sa avionskom eskadrilom i osiromašenim uranijumom. Kako se navodi, sve je to dogovoreno na sastanku sa generalom – majorem Džonom Gronskim, zamenikom zapovednika Zapovedništva američkih kopnenih snaga za Evropu. NATO vežba trebalo bi da se realizuje

Milo Lompar (Foto: Medija centar)

Milo Lompar: Hrvatski i albanski stavovi prema Srbima predodređeni austrijskom politikom

Kad se posmatra stanje na Balkanu treba uneti istorijsku perspektivu, a to je takozvana „habzburška konstanta“ jer ona povezuje i odnose Srba i Hrvata, ali i odnose Srba i Albanaca, smatra Milo Lompar Kad se posmatra stanje na Balkanu i centralni odnosi unutar naroda koji žive na tom prostoru, prema mišljenju profesora filološkog fakulteta Mila Lompara, treba uneti istorijsku perspektivu, a to je takozvana „habzburška konstanta“ jer ona povezuje i odnose Srba i Hrvata, ali i odnose Srba i Albanaca. Rat devedesetih počeo je u Hrvatskoj i od tada, uz povremene periode dobrih odnosa, Srbija i Hrvatska konstantno imaju trzavice. Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj i ono što se tamo

Mile_Budak.jpg

Mostar: Uklonjene ploče s nazivom ulice po ministru NDH

Nepoznate osobe sinoć su u Mostaru na nekoliko mesta u centru grada uklonile ploču sa natpisom “Ulica dr. Mile Budaka”, objavio je sarajevski portal Vijesti.ba. Umesto njih postavili su natpise “Ulica Cvitana Spuževića”. Mile Budak je bio ministar prosvete Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) i autor njenih rasnih zakona uperenih protiv Jevreja i Srba. Jedna od ulica u centru Mostara po njemu je nazvana tokom poslednjeg rata u BiH. Cvitan Spužević bio je, s druge strane, poznati mostarski advokat i deklarisani antifašista koji je, kako portal Vijesti.ba, svojim zalaganjem kod ministra unutrašnjih poslova NDH Andrije Artukovića, uspeo da spasi brojne porodice mostarskih Srba. (Beta) Izvor: B92 Vezane vijesti: Klasić: Ukidaju Tita,

Uzroci proglašavanja i priznavanja crnogorskog jezika

Povodom evroatlanskog dodjeljivanja Crnoj Gori međunarodnog koda za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda.  SRPSKI  JEZIK U CRNOJ GORI PRIJE I POSLIJE JUGOSLAVIJE Pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori danas je političko pitanje u onolikoj mjeri koliko je to bilo i prije sto godina u uspostavljanju jugoslovenske jezičke politike Kraljevine Srba, Hrvata i Sloveneca, kasnije Kralje -vine Jugoslavije – `troimenog jezika i naroda`. Istoričarima i filolo- zima je poznato da jugoslovenski jezički projekat nema istorijskog polazišta u istoriji Crne Gore do formiranja Jugoslavije. I u stogodi- šnjem periodu Jugoslavije, kada je srpski jezik zvanično bio zaveden nazivom `srpskohrvatski`, u Crnoj Gori je u narodu imenovan srpski jezik. Prije prisajedinjenja Kraljevine

General Kovač: Hrvatski plan prema Srbiji – legalizacija etničkog čišćenja Srba

Nakon Prvog i Drugog svetskog rata srpska politička elita je oprostila Hrvatima zla koja su pričinili srpskom narodu i iz reda gubitnika prevodila ih u pobednike. U građanskom ratu na prostoru avnojevske Hrvatske, hrvatska vlast je ponovo delovala prema Srbima krajnje neprijateljski, dovršavajući zločin koji je započela zloglasna NDH. Danas posle Jasenovca i mnogih jama po Hercegovini, Dalmaciji, Lici, Baniji, Kordunu i drugim stratištima, čuje se isti zahtev od zvanične Hrvatske, da se ne samo oproste nego ponovo zaborave svi zločini koje je Hrvatska počinila tokom građanskog rata, a posebno u zločinačkim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“. Drskost ide još dalje da te operacije, koje su izveli uz svekoliku pomoć NATO

Katarina Dešić sa Zlatnom medaljom kojom ju je povodom Dana državnosti odlikovao predsednik Srbije - Foto J. Ilić

Svu svoju ljubav posvetila siročićima

Katarina Dešić (91), plemenita hraniteljica iz Miloševca, povodom Dana državnosti odlikovana zlatnom medaljom za zasluge. Osamnaestoro dece očuvala do punoletstva, za još sedmoro mališana bila utočište. Za veliki trud ni penziju nije dobila Nijedno nije za svoga veka pod srcem nosila i rodila, ali je za pola veka odnegovala i othranila, srcem i hlebom, dvadeset i petoro. To Katarini Dešić (91), hraniteljici pri Centru za porodični smeštaj dece u Miloševcu, stavlja orden na plemenite grudi kojim ju je država Srbija nagradila za Sretenje. Osamnaestoro je očuvala do punoletstva. Za još sedmoro mališana bila je utočište. Poslednje dete ispratila je pre skoro deceniju. Ipak, na pomen njegovog imena, trza se i

CC0 / pixabay

Najopasniji deo plana „dve Nemačke“: Poniziti Srbiju kao nikad u istoriji

Bezbroj puta je objašnjeno da se ne mogu porediti dve Nemačke, u kojima je živeo isti narod koji je težio ujedinjenju, sa Srbijom i Kosovom, koji se, po zvaničnom odvajanju — nikada ne bi spojili. Ali, ima još nešto podlo, perfidno, zloćudno, gangrenozno što nosi nemačka ideja koja nam se, malo-malo, spasonosno servira na tacni evropske budućnosti. U foajeu njujorškog hotela, između dva srka kafe, jedan od najbližih saradnika premijera Srbije Vojislava Koštunice izneo mi je prognozu koja mu je verovatno samo intuitivno sevnula kroz misli. Za svaki slučaj sam je zapisao u novinarski blokčić. Rekao mi je: „Videćete, Zapad neće odustati od ovog plana ’dve Nemačke‘. Stalno će se vraćati

© Wikipedia/ Henry Morgenthau

Turci nezadovoljni zakonima o genocidu nad Jermenima

Turska je pozvala na razgovor holandskog otpravnika poslova u Ankari kako bi izrazila nezadovoljstvo predloženim zakonima prema kojima će Holandija da prizna kao genocid masakr 1,5 miliona Jermena 1915. godine u vrijeme Otomanskog carstva. Vladajuće stranke u Holandiji izrazile su podršku prijedlozima zakona, o kojima će se raspravljati u parlamentu narednih sedmica. Prema jednom prijedlogu, masakr Jermena se priznaje kao genocid, a drugi predviđa prisustvo holandskog zvaničnika zvaničnom danu sjećanja na genocid 24. aprila. Turska prihvata da je veliki broj hrišćana Jermena, koji su živjeli u Otomanskom carstu, poginuo u sukobima sa snagama Carstva u vrijeme Prvog svjetskog rata, ali tvrdi da se ne radi o tako velikom broju i

Prof. dr Smilja Avramov

Održana svečana akademija povodom stotog rođendana Smilje Avramov

U dirljivom obraćanju, Smilja Avramov je zahvalila na čestitkama i ukazanoj pažnji. Na Pravnom fakultetu je održana svečana akademija na kojoj je naša svetski poznata profesorka međunarodnog prava primila čestitke, uz izraze dubokog uvažavanja pred svoj današnji 100. rođendan. Na pitanje izveštača našeg lista šta misli o najstarijim dnevnim novinama na Balkanu, profesorka Avramov rekla je da „Politiku” čita od kada je naučila slova. A čini to i danas, zato što upravo u „Politici” može da sazna najsveobuhvatnije i tačne informacije o onome što se događa u Srbiju i svetu. Pre nego što je počela svečanost u Amfiteatru broj dva, u prostorijama Dekanata Pravnog fakulteta profesorki Avramov buket cveća je

Foto: intermagazin.rs

Komentator „FORBS-A“: Konstanta američke politike na Balkanu jeste da Srbi uvek gube!

Politika Vašingtona prema Balkanu nikada nije imala smisla jer su SAD želele da očuvaju neke nacije u zajedništvu, druge da razdvoje, dok su istovremeno neke slučajeve etničkog čišćenja osuđivali, a neke ignorisali, piše Forbs Dag Bandou, spoljnopolitički komentator Forbsa, napisao je u svom autorskom tekstu da je jedina zajednička stvar koja je konstantna posledica američke politike, ta da Srbi uvek gube. Kako je naveo, Iz Prištine i Beograda dopiru neprijateljski tonovi i pretnje, zbog čega je vreme da SAD i EU ponovo umešaju prste i „ovoga puta učine pravu stvar“, navodi on, a prenosi Hafington post. On u svom članku pominje da je Jugoslavija bila veštačka tvorevina Versajskog sporazuma, koja

Mesto ćirilice u današnjoj srpskoj književnosti

Ovim radom želi se ukazati na sledeće: da je srpska književnost pre dolaska na vlast komunista bila gotovo 100% ćirilička; da je danas ćirilica sirotica u srpskoj književnosti jer je ona polatiničena više od 70%, s trendom gotovo potpunog iščeznuća ćirilice. Da je zamena srpske ćirilice hrvatskom latinicom planirana Novosadskim književnim dogovorom iz 1954. godine, a sprovedena je u organizaciji Matice srpske; da je Matica srpska potpisala smrtnu presudu ćirilici odrednicom u svom pravopisu iz 2010. godine da je i latinica standardno pismo srpskog jezika; da gotovo uopšte nema javnog otpora latinizaciji srpske književnosti, nego se potreba za uvođenjem standarda imanja dva pisma u srpskom jeziku pravda upravo time što

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.