arrow up
Foto: Slobodan Đukić / Russia beyond

Poslednji heroj Velikog rata: Pet puta goreo u svojoj samohotki

O karakteru Heroja Rusije, Pavla Pavloviča Sjutkina, koji je ove godine napunio 95 godina, skromnost se može prepoznati kao najveća vrlina. Nikada nije voleo da se seća svojih neverovatnih ratnih podviga, niti da zahteva neka posebna prava koja su vezana za ratne veterane. Neverovatna je bila ta generacija, koja je iznedrila pobednike u Velikom Otadžbinskom ratu. Svako poznanstvo sa nekim od njenih živih predstavnika otkriva najdublje ljudske vrline i vojničke kvalitete. O karakteru Heroja Rusije, Pavla Pavloviča Sjutkina, koji je ove godine napunio 95 godina, skromnost se može prepoznati kao najveća vrlina. Nikada nije voleo da se seća svojih neverovatnih ratnih podviga, niti da zahteva neka posebna prava koja su

predrag-lazarevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

Video sa predavanja koje je pokojni Predrag Gugo Lazarević na temu „Holokaust i genocid u poslijeratnoj evropskoj kulturi“ održao 23. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine“.   Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović  

„Blagi čovjek“ koji je ubio milione Jevreja i umro bez kajanja

U strahu od „lovca na naciste“ Simona Vizentala i izraelskih tajnih službi, jedan od najvećih zločinaca ikada Adolf Ajhman radio je neupadljive poslove, ali ga je odao antisemitizam njegovih sinova, koje je vaspitao u tom duhu. Priredio: Nenad TADIĆ Adolf Ajhman, tvorac i izvršilac nacističkog Holokausta nad Jevrejima, osuđen je na smrt 15. decembra 1961. godine i obješen – pred smrt, umjesto posljednje želje, popio je čašicu „Karmela“, suvog izraelskog vina. SMRTONOSNI NEUGLEDNI ČOVJEČULJAK Ajhman je bio jedan od najvećih zločinaca svih vremena – organizovao je genocid nad milionima jevrejskih muškaraca, žena i djece, koji su strijeljani, obješeni ili masovno trovani u gasnim komorama. Hvalio se da je ubio pet

Nenad Antonijević

Aleksandar Жivković: Potiskivana istorija o stradanju Srba i Jevreja na Kosmetu 1941–1945.

Prikaz knjige dr Nenada Antonijevića „Kosovo i Metohija 1941–1945. godina: Ratni zločini“, Muzej žrtava genocida, Beograd 2017, 628 strana (štampa: Grafoprint, Gornji Milanovac) U okviru plodne izdavačke delatnosti Muzeja žrtava genocida (samo u poslednje četiri godine 26 knjiga, časopisa i zbornika radova, samostalno ili kao saizdavači, kao i dva dokumentarna filma), najnovija knjiga izlazi u okviru biblioteke: „doktorske disertacije“. Izdanje Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Kosovo i Metohija 1941–1945: Ratni zločini“ dr Nenada Antonijevića, istoričara i muzejskog savetnika u istom muzeju objavljeno je krajem 2017. godine. Osnova najnovijeg izdanja je doktorska disertacija koja je odbranjena pred komisijom na katedri za Istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 19. maja 2016.

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin

Video sa predavanja Dr Milana Koljanina na temu „Antisemitizam u Evropi“ održanog 28. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine“.     Vezane vijesti: PREDAVANJA O ODNOSU PREMA ЖRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

poglavnik.jpg

Ispovest: Depeša generala Luzana

Жikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice spremo, čijih je 126 članova ubijeno (3): Italijanski oficir raportirao i Musoliniju o užasnim zločinima nad srpskim kupreškim življem Kupres, 2. avgust, 1942. godina. Posle posete ministra Andrije Artukovića, kupreške ustaše su od gradića napravile pravo vojno uporište. Za Srbe je to bio novi uvod u stradanje. – Tako je i bilo – vraća sećanje na priču predaka Жikica Đorđević. – Ubrzo posle Artuković, Kupres pohodi i komandant Crne legije Ante Moškov. Domaćini su mu, kao znak pažnje, organizovali „lov“. Lov na Srbe! Lovci nisu daleko odmakli, tek do obližnjeg Begovog Sela i Odžaka. Tu su ulovili 52 člana naše

Dejan Đerić: ‘’Štuke’’ i tenkovi protiv četnika

Nemačko-ljotićevska kolona spalila je selo Seča Reka kod Kosjerića, 23. septembra 1943, ali onda su je potukli četnici Požeškog korpusa, odnevši jednu od najbriljantnijih pobeda nad osovinskim trupama. Spaljivanje Seče Reke fotografisao je zloglasni ljotićevski komandant Lautner, koji će istog dana poginuti u jednom tenku PIŠE: Dejan ĐERIĆ Jedna od najvećih borbi septembra meseca 1943. odigrala se kod Seče Reke, između Crnogorske (Kosjerićke) brigade Požeškog korpusa sa jedne, i Nemaca i ljotićevaca sa druge strane. Prema nemačkom izveštaju, četnici su 23. septembra ”uz saradnju stanov- ništva” napali jednu četu ljotićevaca i četiri tenka sa nemačkim posadama. Posle višečasovne borbe, Nemci i ljotićevci su se povukli u Kosjerić. Kako bi ih

5 sovjetskih superheroja iz Drugog svetskog rata koji su bili strah i trepet za naciste

Mnogi kažu da su za sovjetsku pobedu nad nacistima manje zaslužni generali, a više hrabrost običnih vojnika. Predstavljamo vam pet izuzetnih heroja čiji podvizi prevazilaze obične ljudske snage. Oni su tenk mogli da zaustave pomoću sekire, u snajperskim sukobima koristili su šamanske metode, a nemački tenkovski bataljon za njih je bio samo laka meta. Upoznajte sovjetske superheroje! 1. Zinovij Kolobanov: podvig u koji mnogi nisu mogli da poveruju Kada je počeo Drugi svetski rat, Zinovij Kolobanov je već imao ozbiljno vojno iskustvo. Borio se, na primer, u Finskom ratu 1939-1940. godine i za to vreme se tri puta spasao iz tenka u plamenu. 1941. godine Kolobanov je komandovao tenkovskom jedinicom

Iz predstave „U čije ime“ (Foto Niško pozorište)

Predugo skrivana sudbina glumaca

Zahvaljujući upornosti Aleksandra Mihailovića, prvaka drame Narodnog pozorišta u Nišu, na svetlost dana izašla je istina o tragičnim događajima 1944. i 1945. godine u kojim su stradali mladi talentovani glumci Niš – „Pre sedam-osam godina sasvim slučajno čuo sam priču da se mom Narodnom pozorištu u Nišu posle oslobođenja od okupacije 1944. godine, ali i godinu dana kasnije, događalo mnogo toga o čemu se do sada ništa nije znalo. Neverica je u prvom trenutku zavladala u meni, ali kada sam počeo da istražujem i kada sam shvatio da je reč o istini, odlučio sam da idem do kraja.” Ovim rečima počeo je razgovor za „Politiku” Aleksandar Mihailović, glumac i prvak drame

Konjički oficir Gradimir Milojković (u sredini) sa svojim kolegama oficirima 1942. godine

Lazanski: Podmuklo. Nisu Nemci već Britanci pobili jugoslovenske oficire

Od našeg specijalnog izveštača Osnabrik, decembra – Subota ujutro, dok grad spava mirnim evropskim snom, ljubazni domaćini otvorili su mi kapiju nekadašnjeg najvećeg logora za oficire ratne zarobljenike Jugoslovenske kraljevske vojske u Nemačkoj. Snežne pahulje, trava zarasla u korov, nadograđena zaštitna žica, dve stare originalne barake kakve su bile pre 65 godina i puno nekih novijih objekata koje su kasnije podizali Britanci, koji su tu posle maja 1945. imali svoju vojnu bazu. S jedne strane logora železnička je pruga, s druge nove izgrađene privatne kuće. Mir i tišina caruju ovim prostorom. Osnabrik, „Oflag 6 C” logor u kojem je u Drugom svetskom ratu bio zatvoren cvet vojne inteligencije Jugoslovenske kraljevske vojske,

Foto: GettyImages

One su bile strah i trepet: Жene čuvari u nacističkim logorima

Pretpostavlja se da je među 55.000 stražara koji su služili u nacističkim logorima smrti bilo oko 3.700 žena. Za njih su životi i osećanja logoraša bili potpuno irelevantni, a brutalnost prema njima iskazivale su na razne načine. Mnogi se i danas pitaju da li je uzrok toga njihova vera u ispravnost Hitlerove politike, latentni sadizam, ili možda oboje. Dorotea Binc  Dorotea je tokom Drugog svetskog rata bila nadzornica u koncentracionom logoru „Ravenzbrik“. Radila je u raznim delovima logora, uključujući i kuhinju, a kasnije je bila zadužena za deo u kojem su kažnjavane i mučene zatvorenice, u čemu je i sama učestvovala. Po završetku rata pogubljena je zbog svojih zločina. Greta

Likvidacije u Velikoj Plani: Partijski rukovodioci kalili komuniste na masovnim streljanjima

U Arhivu Srbije pronađeni dokumenti o streljanjima iz novembra 1944. godine. Kako je Beograd izvešten o pogubljenjima“ Tragajući za dokumentima u Arhivu Srbije vezanim za period neposredno posle oslobođenja, istoričar Nemanja Dević došao je do izveštaja Okružnom partijskom Komitetu u Beogradu, u novembru 1944, u kojem partijski rukovodioci iz Velike Plane opisuju kako kale komuniste na masovnim streljanjima. „Iz priloženog spiska Ozne vidi se koliko smo ih do sada likvidirali. Trebalo bi još toliko da ih bude… Likvidaciju vrši bataljon. Vrše ih trojke i petorke, ali one ne znaju koga likvidiraju. Na likvidaciji isprobavamo ljude, jer to je jedan od najboljih načina, koji stoji na raspoloženju. Njegova odlučnost, revolucionarnost, beskompromisnost,

Veličani ispred Crkve Svetih mučenika Kirika i Julite, Foto: M. Sekulović

73. godine od masakra: Nepoznato još 140 žrtava

Od stravičnog pokolja u Velici kod Plava prošle su 73 godine, a spisak stradalih još nije kompletiran. Stručni tim potvrdio je 455 imena ubijenih u genocidu koji se dogodio 28. jula 1944. Ni 73 godine od nezapamćenog zločina u selu Velika, na obroncima Čakora, nedaleko od Plava, kada su pripadnici nacističkih divizija „Princ Eugen“ i „Skenderbeg“ uz pomoć vulnetara i pripadnika muslimanske milicije iz Bihora, Plava i Gusinja, za svega nekoliko sati pobili na stotine žena, dece i staraca, nije poznat konačan broj žrtava koje su ubijene na načine do tada nepoznate u istoriji ratovanja. Razmere ovog zločina su nečuvene, a ukrštanjem dostupnih podataka u potpunosti su potvrđena imena 455

Foto: M. Drobnjak

Obeležena sedamdeset šesta godišnjica od Pljevaljske bitke

Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke. Na Memorijalnom centru „Stražica“ dve boračke organizacije obeležile su 76. godišnjicu Prvodecembarske pljevaljske bitke. U 10 sati vence su položili predstavnici Subnora i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a Zabljaka i Tivta. Na herojsku borbu prtizana u Pljevaljskoj bici prisutne je podsetio Veljo Mitrović i član predsedništva SUBNOR-a i antifašista Boro Banović. U organizaciji boraca NOR 1941-45. Godina u 11 sati cveće na kriptu palim borcima položili su.:predsednik Opštine Mirko Đačić, delegacija Boračke organizacije Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Budva, Kotor, Podgorica, Prijepolje, Cetinje,

U Srpskoj Tišini kod Šamca služen je parastos i položeni su vijenci u znak sjećanja na poginule u odbrambeno-otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za poginule u otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu

U Srpskoj Tišini kod Šamca služen je parastos i položeni su vijenci u znak sjećanja na poginule u odbrambeno-otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu. U ovom mjestu, u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je 10 boraca i troje civila, a u Drugom svjetskom ratu 128 mještana, od kojih su 1. decembra 1944. godine ustaše svirepo ubile 59 Srba, među kojima 10 djece. Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je novinarima da su ubijeni 1944. godine stradali samo zbog toga što su bili Srbi. „Sedamdeset i tri godine nakon toga odajemo im poštu, s porukom da pravoslavni narod prašta, ali da radi svoje istorije ne može i ne treba da zaboravi“, naveo je Milićević.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.