arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Josip Broz sa delegatima Avnoja u Bihaću

Ćutanje o logoru smrti

U prvoj depeši upućenoj u Moskvu, aprila 1942, u kojoj je govorio o Jasenovcu, Tito ne pominje Srbe, već tvrdi da se u logoru nalazi „više od 10.000 najboljih sinova Hrvatske“ TITOVI istoričari i novinari, karijeristi i zanesenjaci, koje činjenice nisu mnogo interesovale, decenijama su govorili da je on do kraja Drugog svetskog rata veoma malo znao ne samo šta se stvarno dešava u Jasenovcu, već i o masovnim pokoljima ustaša nad Srbima i o stvarnom karakteru nacističko-fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH). To je samo po sebi nelogično, jer je on najveći deo Drugog svetskog rata, od kraja 1941. do kraja maja 1944, proveo na teritoriji NDH, a i od

Radni sastanak Odbora za obilježavanje sjećanja na raciju u Bačkoj u Novom Sadu, na čijem čelu su predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i Njegovo preosveštenstvo episkop bački Irinej.

Centralni pomen žrtvama zloglasne racije – 4 januara u Žablju

Centralni pomen u znak sjećanja na nevino pobijene Srbe, Jevreja i Rome u zloglasnoj raciji mađarskih fašističkih snaga izvedenoj 1942. godine u Bačkoj, biće održan 4. januara u opštini Žabalj. Na današnjem radnom sastanku Odbora za obilježavanje, na čijem čelu su predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i Njegovo preosveštenstvo episkop bački Irinej, istaknuto je da stradanje Srba, Jevreja i Roma u zloglasnoj raciji mađarskih fašista u Južnoj Bačkoj nije dovoljno istorijski rasvijetljeno. Oni smatraju da je neophodno da se svake godine, osim sjećanja na raciju u Novom Sadu, na dostojanstven način, centralnim pomenom u drugim naseljima u Južnoj Bačkoj, sačuva sjećanje na nevino pobijene ljude. Odbor za obilježavanje sjećanja na

Igor Ivanović

Zašto Beograd nema spomenik Draži Mihailoviću?

Dragoljub Mihailović je pravno rahabilitovan, istorijska nauka više nema nikakvih dilema oko njegovog rodoljublja i slobodarske borbe, postoje brojni dokazi da je bio prvi gerilac koji se borio protiv nacista na tlu porobljene Evrope i da su ga „saveznici“ kasnije izdali, zbog čega je u svakom pogledu tragično okončao svoj život Ako hoćete da utvrdite u kojoj meri se neki bivši komunista i partizan konvertovao u Srbina – govorio je profesor Milo Lompar na jednom od predavanja – postavite ga pred iskušenje iznošenja stava o sudbini Draže Mihailovića: ako je u stanju da izvrši samoprekoračenje i pošteno prizna Draži antifašističko vojevanje i tragičnu sudbinu, onda je narečeni bivši komunista postao

Propali planovi za brzu predaju Nemaca: Pukovnik Mekdauel (drugi s leva) i general Mihailović, krajem avgusta 1944.

Kako je u Srbiji odbijena predaja Nemaca 1944.

Pukovnik Mekdauel je sredinom septembra izvestio da Nojbaher nudi saveznicima dogovor o kompletnoj predaji Nemaca Piše: NENAD JAKOVLjEVIĆ General (Draža) Mihailović proglasio je mobilizaciju koja se uspešno sprovodi, i do 1. septembra 1944. imaće pod oružjem 100 hiljafa ljudi širom Jugoslavije. Ima još pola miliona mobilisanih koji nemaju oružje. Smatra da će nemačko povlačenje iz Grčke uskoro početi i da će tada lansirati opšti napad na njih s obzirom da se mogućnost represalija tada smanjuje. Ovako je krajem avgusta 1944, neposredno po dolasku u Mihailovićev štab, izveštavao američki pukovnik dr Robert Mekdauel (na fotografiji gore, levo od generala Mihailovića), šef misije „Rendžer“. Na ovom mestu Srpske novine donose neke do

Delegacije SUBNOR obišle i partizansko groblje

Proleteri odolevaju zaboravu: Godišnjica formiranja prve antifašističke jedinice u Evropi

U Rudom se danas postrojile delegacije SUBNOR i obeležile dan formiranja Prve proleterske brigade. Glavnoj ulici i osnovnoj školi još nije vraćeno ime brigade U Rudom su se danas pred spomenikom Prvoj proleterskoj brigadi, koju je davne 1941. godine ovde formirao Tito, postrojile delegacije SUBNOR iz Beograda, Užica, Priboja, Banjaluke, Pala, sarajevskog i goraždanskog kantona… Predvodili su ih članovi Udruženja boraca Prve proleterske iz Beograda, zahvaljujući čijoj upornosti je i u ovom veku nastavljeno obeležavanje 22. decembra, koji polako tone u zaborav. Svako bi se u svetu ponosio činjenicom da je u njegovom gradu formirana prva antifašistička brigada u tada porobljenoj Evropi, ali u Rudom ni bivša vlast socijaldemokrata, ni ova sadašnja

Foto: vostok.rs

Nagrada za Vafen SS: Nacisti u Letoniji će dobiti status učesnika Drugog svetskog rata

Parlament Letonije odobrio je nacrt Zakona o davanju statusa učesnika Drugog svetskog rata veteranima koji su se borili na obe strane fronta, uključujući i stranu nacističke Nemačke, saopštilo je nacionalno udruženje „Sve za Letoniju!“ – „Otadžbini i slobodi/DNNL“. „Parlament je konačno podržao u završnom čitanju Zakon o statusu učesnika Drugog svetskog rata koji su već mnogo godina inicirali ratni veterani i nacionalna zajednica. Letonija je konačno ocenila one ljude koji su se borili protiv totalitarnih režima“, navodi se u saopštenju objavljenom na „Tviteru“. ​Ranije je letonski Parlament odobrio nacrt Zakona o statusu učesnika u Drugom svetskom ratu. Prema ovom zakonu, dodeljivanje statusa učesnika Drugog svetskog rata daje se samo građanima

UDRUŽENjE „PETROVRGRAD” O PROMENI IMENA GRADA: Žele da isprave istorijsku nepravdu

Sledeće godine je veliki jubilej – vek od oslobođenja našeg grada u Prvom svetskom ratu i od prisajedinjenja Banata, Bačke i Srema Kraljevini Srbiji. Oni koji znaju istoriju, znaju i kakva je tada bila uloga kralja Petra Prvog Karađorđevića. Želimo da otvorimo javnu debatu, čujemo razna mišljenja. Smatramo da je došao pravi trenutak da se gradu vrati ime Petrovgrad, jer je učinjena velika nepravda kada je 1946. godine komunistička partijska Skupština promenila naziv grada u Zrenjanin. Ovo je izjavio Budimir Jovanović, predsednik Udruženja „Petrovgrad” na konferenciji za novinare, održanoj u sredu u prostorijama Udruženja povodom objavljivanja proglasa i najvažnijih informacija u vezi sa njihovom inicijativom. Osim Budimira Jovanovića, govorili su

© Sputnik/ Predrag Jović

Nemačka: Ispituje se devet slučajeva nacističkih zločina

Nemačka federalna agencija za istraživanje nacističkih ratnih zločina predala je devet novih slučajeva tužilaštvu, koje će proceniti da li će pokrenuti krivične postupke protiv nekadašnjih čuvara koncentracionih logora. Svi oni osumnjičeni su da su pomagali u ubistvima u logorima Aušvicu, Mathauzenu, Buhenvaldu i Ravensbriku. Većina osumnjičenih ima više od 90 godina, prenose nemački mediji. Izvor: SPUTNjIK Vezane vijesti: Poslednji nacista bez državljanstva, niko ga ne želi Poljska TO izbacila Aušvic i Jevreje iz znamenitosti Poljske Poljska na internetu objavila podatke o osoblju Aušvica …

nenad-antonijevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Nenad Antonijević

„Odnos govorne istorije i istoriografske literature“ naziv je predavanja održanog u okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945“ Nenad Antonijević – istoričar, viši kustos Muzeja žrtava genocida iz Beograda svojim predavanjem uspostavlja korelaciju između usmenih svjedočenja preživjelih kao istorijskih izvora i istoriografske literature. Način, priprema intervjua, pristup, iskustva iz iz višegodišnjeg rada samo su neki od elemenata koje su učesnici seminara mogli da čuju. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dušan Pavlović i Mr Mira Jovanović-Ratković Video: Kultura sjećanja pamćenja – Dragoslav Ilić Video: Kultura sjećanja i pamćenja – mr Željko Vujadinović Video:

Ilustracija: Gettyimages

Poslednji nacista bez državljanstva, niko ga ne želi

Njujork — Poljak Jakiv Palij (94), jedan od nacističkih saradnika, bio je u Drugom svetskom ratu čuvar u „radnom logoru“ u Poljskoj u kome je ubijeno 6.000 Jevreja. Palija sada ne žele da prime ni Nemačka, ni Poljska, ni Ukrajina uprkos zahtevima porodica ubijenih Jevreja, piše Vašington post. Paliju je, naime, pre 14 godina Savezni sud u Njujorku oduzeo američko državljanstvo i naložio deportaciju u Nemačku, Poljsku, Ukrajinu ili bilo koju zemlju koja je spremna da ga primi. Post piše da Palij sasvim lepo živi od penzije u SAD, vozi bicikl i drži božićni venac na vratima. Inače, osam nacističkih saradnika od 2005, kojima je naređeno da napuste Ameriku umrlo

jovan-mirkovic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Jovan Mirković

U okviru projekta „Kultura sjećanja i pamćenja – Odnos prema žrtvama Holokausta i genocida 1939-1945″ Jovan Mirković je 25.aprila 2012. godine održao predavnje na temu „Banja Luka kao lokalni primjer sprovođenja Holokausta i genocida“. Predavnje je, uglavnom,  bilo zasnovano na statističkim pokazateljima koji su bitan elemenat egzaktnog naučnog istraživanja ove tematike. Na kraju predavnja razvila se zanimljiva diskusija sa učesnicima projekta, studentima Odsjeka za istoriju u Banjoj Luci. Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja

Foto: Slobodan Đukić / Russia beyond

Poslednji heroj Velikog rata: Pet puta goreo u svojoj samohotki

O karakteru Heroja Rusije, Pavla Pavloviča Sjutkina, koji je ove godine napunio 95 godina, skromnost se može prepoznati kao najveća vrlina. Nikada nije voleo da se seća svojih neverovatnih ratnih podviga, niti da zahteva neka posebna prava koja su vezana za ratne veterane. Neverovatna je bila ta generacija, koja je iznedrila pobednike u Velikom Otadžbinskom ratu. Svako poznanstvo sa nekim od njenih živih predstavnika otkriva najdublje ljudske vrline i vojničke kvalitete. O karakteru Heroja Rusije, Pavla Pavloviča Sjutkina, koji je ove godine napunio 95 godina, skromnost se može prepoznati kao najveća vrlina. Nikada nije voleo da se seća svojih neverovatnih ratnih podviga, niti da zahteva neka posebna prava koja su

predrag-lazarevic.jpg

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

Video sa predavanja koje je pokojni Predrag Gugo Lazarević na temu „Holokaust i genocid u poslijeratnoj evropskoj kulturi“ održao 23. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine“.   Vezane vijesti: Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović  

„Blagi čovjek“ koji je ubio milione Jevreja i umro bez kajanja

U strahu od „lovca na naciste“ Simona Vizentala i izraelskih tajnih službi, jedan od najvećih zločinaca ikada Adolf Ajhman radio je neupadljive poslove, ali ga je odao antisemitizam njegovih sinova, koje je vaspitao u tom duhu. Priredio: Nenad TADIĆ Adolf Ajhman, tvorac i izvršilac nacističkog Holokausta nad Jevrejima, osuđen je na smrt 15. decembra 1961. godine i obješen – pred smrt, umjesto posljednje želje, popio je čašicu „Karmela“, suvog izraelskog vina. SMRTONOSNI NEUGLEDNI ČOVJEČULjAK Ajhman je bio jedan od najvećih zločinaca svih vremena – organizovao je genocid nad milionima jevrejskih muškaraca, žena i djece, koji su strijeljani, obješeni ili masovno trovani u gasnim komorama. Hvalio se da je ubio pet

Nenad Antonijević

Aleksandar Živković: Potiskivana istorija o stradanju Srba i Jevreja na Kosmetu 1941–1945.

Prikaz knjige dr Nenada Antonijevića „Kosovo i Metohija 1941–1945. godina: Ratni zločini“, Muzej žrtava genocida, Beograd 2017, 628 strana (štampa: Grafoprint, Gornji Milanovac) U okviru plodne izdavačke delatnosti Muzeja žrtava genocida (samo u poslednje četiri godine 26 knjiga, časopisa i zbornika radova, samostalno ili kao saizdavači, kao i dva dokumentarna filma), najnovija knjiga izlazi u okviru biblioteke: „doktorske disertacije“. Izdanje Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Kosovo i Metohija 1941–1945: Ratni zločini“ dr Nenada Antonijevića, istoričara i muzejskog savetnika u istom muzeju objavljeno je krajem 2017. godine. Osnova najnovijeg izdanja je doktorska disertacija koja je odbranjena pred komisijom na katedri za Istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 19. maja 2016.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.