arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Besmrtni puk prošao i Beogradom

Beograd — Besmrtni put prošao je i Beogradom povodom proslave državnog praznika Dana pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Besmrtni puk je naziv za ceremoniju tokom koje učesnici nose fotografije članova porodica koji su učestovovali u ratu. Ona je prvi put održana 2012. u Tomsku, a već 2014. godine u 500 gradova u sedam zemalja. Građani u Beogradu prošetali su ulicama noseći pred sobom veliki natpis na kojem je pisalo „Besmrtni puk”. Iza natpisa hodali su ljudi noseći fotografije svojih predaka poginulih u Drugom svetskom ratu.  Osim toga, mogle su se videti crvene zastave, kao i zastave Srbije. U šetnji su učestvovali i nekadašnji ministar odbrane Bratislav Gašić, ministar

Vozači automobila izašli su iz vozila u znak sećanja na žrtve (arhivska fotografija) Foto: AP

Dan sjećanja na žrtve Holokausta u Izraelu (FOTO)

Prodoran zvuk sirene širom Izraela označio je tačno u 10 sati po lokalnom vremenu, početak dvominutnog ćutanja u znak sjećanja na šest miliona Jevreja koje su ubili nacisti i njihovi saradnici u Holokaustu u Drugom svjetskom ratu. Na zvuk sirene Izraelci su stali pognutih glava na ulicama, prekinuli rad u fabrikama, nastavu u školama, vozači i putnici su izašli iz autobusa i automobila, sjećajući se onih koji su stradali. Ceremonije se danas održavaju širom zemlje. U izraelskom parlamentu Knesetu u državnom holu Šagal i u Holu sjećanja Memorijalnom centru holokausta Jad Vašem u Jerusalimu čitaju se imena onih koji su ubijeni u okviru ceremonije „Svaka osoba ima ime“. Nakon dva

Jevreji: Njemački Jutjub ne uklanja neonacističke klipove

Svjetski jevrejski kongres optužio je njemačku verziju Jutjuba da nije „ozbiljna“ u uklanjanju hiljada neonacističkih video klipova. „Zašto Gugl odbija da djeluje protiv širenja rasističkih i antisemitskih video klipova na toj platformi“, zapitao se potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Robert Singer u pismu upućenom generalnom direktoru Gugla u Njemačkoj Filipu Justusu. Singer je takođe pitao da li pjesme koje veličaju masovno ubijanje Jevreja predstavljaju slobodu izražavanja. Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa posebno se osvrnuo na pesmu „In Belsen“ ekstremno desničarske grupe „Kommando Freisler“, koja je dostupna na Jutjubu iako je zvanično zabranjena u Njemačkoj. Članovi benda su 2009. godine osuđeni na uslovnu zatvorsku kaznu zbog podsticanja rasne mržnje. Radio Televizija Republike Srpske

Sa prošlogodišnje parade za Dan pobede

Pogledajte: Kako se Rusija priprema za Paradu pobede (VIDEO)

U pripremi vojne parade učestvuje više od 10.000 vojnika, više od 100 jedinica savremenog naoružanja i vojne tehnike Prvu probu vojne parade za 71. Dan pobede snimio je novinar televizije „Zvezda“. U pripremi vojne parade učestvuje više od 10.000 vojnika, više od 100 jedinica savremenog naoružanja i vojne tehnike (automobili „Tigar“, tenkovi T-90, oklopni transporteri BTR-82A, vojna pašadijska vozila BMP-3, samohodne haubice „Msta-S“, protivvazdušni raketni sistemi „Buk-M2“, „Pancir-S1“, raketni sistemi „Jars“ i drugi). Učestvuju i perspektivni modeli vojne tehnike (tenkovi „Armata“, BMP i BTR „Kurganjec“ i „Bumerang“, samohodni artiljerijski sistem „Koalicija“). (sputniknews.com) Izvor: NOVOSTI Vezane vijesti: NA CRVENOM TRGU VIŠE OD 20 000 VOJNIKA I KADETA PRODEFILOVALI SRPSKI GARDISTI BEZ

Čuvari koncentracionih logora iz Agdera

Napisao: Knut. F. Torešen (Knut.F.Thoresen)  U jesen 1948. godine, tri godine posle završetka rata, pred norveškim sudom se pojavio vrlo neprijatan slučaj državne izdaje. Sudilo se 23-o godišnjem Henriju Džordžu Henriksenu(Henry Georg Henriksen) iz Ejestada u Aust-Agderu(Øyestad, Aust –Agder). On je bio član Vaštbataljona br. 6 „Oslo“(Wachtbatallion nr. 6 „Oslo“), jedinice koju su činili norveški vojnici – čuvari u nemačkoj službi u Norveškoj. On je optužen za više ubistava i torturu jugoslovenskih zarobljenika u severnoj Norveškoj(Nord- Norge) u ratnom periodu. To je bio jedan od najozbiljnijih slučajeva u koji su bili umešani norveški čuvari u logorima smrti na severu. U toku sudskog procesa obelodanjene su informacije o strahotama koje su

Sovjetsko vojno groblje u Varšavi

Poljsko-ruski rat spomenicima!

Poljsko Ministarstvo inostranih poslova je poručilo da Poljsku međudržavni ugovor obavezuje samo na brigu o grobovima sovjetskih vojnika koji su poginuli za slobodu Poljaka, a ne i o spomenicima dominacije SSSR POLjSKA premijerka Beata Šidlo izjavila je u petak da je logično da u Poljskoj sa javnih mesta nestaju simboli komunizma, kao što je oko 500 spomenika zahvalnosti Crvenoj armiji za oslobađanje od fašističke nemačke okupacije, a da će njena zemlja brinuti samo o grobovima sovjetskih vojnika. – To da sa poljskog javnog prostora treba da nestanu simboli komunizma, valjda je to prirodna i normalna stvar. Mislim da mnoge građane iritira to što se na mnogim mestima takvi simboli i

Oto Skorzeni

Nacistički oficir ubijao za Mosad

Oficir nacističke SS jedinice Oto Skorzeni i pripadnik jedinice koja je bila pod direktnom komandom Adolfa Hitlera je, nakon Drugog svetskog rata, ubijao naciste za izraelski Mosad. Prema pisanju izraleskog lista „Harec“, koje prenose austrijski mediji, Skorzeni je tokom šezdesetih godina radio za izraelsku obaveštajnu službu i ubijao naciste. Nacista iz Beča je stekao slavu za vreme operacije oslobađanja Musolinija, kada je uhapšenog Dučea, po nalogu Hitlera doveo u Minhen. On je u nacističkoj hirearhiji veoma brzo napredovao. Nakon rata je Skorzeni oslobođen u suđenju za ratne zločine u Dahauu i trebalo je da čeka dalja suđenja, ali je pobegao u Francusku, zatim Španiju, pa Argentinu, da bi se vratio

Foto Tanjug

Obeležen ruski Dan branilaca otadžbine u Beogradu

Nacionalni praznik Ruske Federacije, Dan branilaca otadžbine, obeležen je danas polaganjem cveća na Spomen-groblje oslobodiocima Beograda i na Spomenik sovjetskim ratnim veteranima na Avali BEOGRAD – Nacionalni praznik Ruske Federacije, Dan branilaca otadžbine, obeležen je danas polaganjem cveća na Spomen-groblje oslobodiocima Beograda i na Spomenik sovjetskim ratnim veteranima na Avali. Na Spomen-groblju oslobodilaca Beograda vence su položili predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, kao i predstavnici ambasade Belorusije i Azerbejdžana u Beogradu. Kako je saopštio Beoinfo, Nikodijević je kazao da je današnji ruski praznik prilika da se svi sete ljudi koji su dali život za oslobađanje Beograda u Drugom

Jakob Dencinger.

Nacista iz Osijeka umro bez kazne

U Osijeku je nakon duge i teške bolesti u 92. godini preminuo ozloglašeni nacista Jakob Dencinger. Dencinger je bio pod istragom nemačkog Specijalnog suda za istraživanje zločina nacional-socijalizma, a bio je osumnjičen da je tokom Drugog svetskog rata učestvovao u vršenju ratnih zločina. Otkriveno je da je ovaj Osiječanin, rođen 1924. u Čepinu, bio pripadnik Hitlerovog udruženja Totenkopf (Mrtvačke glave). Dencinger je bio čuvar nacističkih logora u Aušvicu, Mauthauzenu, Svetom Georgenu i Krakovu, da bi kraj rata dočekao kao vojnik na frontu u blizini Torgaua. Nakon povlačenja nemačke vojske bio je sakriven u šumi, ali se ubrzo zatim spustio u grad predstavljajući se kao Jugosloven. Za vreme koje je proveo

Počinje suđenje čuvaru iz Aušvica

U Njemačkoj danas počinje suđenje pripadniku nacističke SS jedinice, koji je bio čuvar u Aušvicu, prema optužnici za ubistvo najmanje 170.000 ljudi. Tužilaštvo tvrdi da je Rajhnold Haning /94/ primao jevrejske zatvorenike po njihovom dolasku u logor i sprovodio ih u gasne komore. Haning priznaje da je bio čuvar u logoru smrti, ali demantuje da je umiješan u masovna ubistva, prenio je Bi-Bi-Si. Njemu se sudi u gradu Detmold, a ovo će biti jedan od posljednjih ovakvih sudskih procesa u Njemačkoj. Haning je jedan od četvorice starijih bivših nacističkih čuvara kojima će se suditi u narednim mjesecima. Među njima su tri muškarca i jedna žena. Haning je bio SS čuvar

Nacizam samo promenio lice

Prvi nemački dugometražni igrani film o Ani Frank otvara najvažniju temu 66. festivala u Berlinu PRESTIŽNI festival u Berlinu koji počinje 11. februara, kao jedan od najvažnijih događaja, najavio je premijeru prvog nemačkog dugometražnog filma o Ani Frank, u režiji Hansa Štajnbihlera. Filmsku adaptaciju potresnog istorijskog svedočanstva, dnevnika koji je jevrejska devojčica pisala skrivajući se sa porodicom u skloništu u Amsterdamu, a 1944. je ubijena u koncentracionom logoru Bergen-Belsen, direktor Berlinala Diter Koslik najavio je kao povod za temu nacizma kojom će se baviti ovogodišnji festival. „Dnevnik Ane Frank“ (Das Tagebuch der Anne Frank) biće prikazan 16. februara, u okviru selekcije „Generacija“, koja je namenjene filmovima za mlade, kako se

Lenjingrad

Herojstvo: 72. godišnjica proboja blokade Lenjingrada

Juče su se navršile 72 godine od potpunog ukidanja blokade Lenjingrada. Blokada koja je započela 8. septembra 1941. godine i trajala je skoro 900 dana. Za vreme blokade Lenjingrad je izgubio po raznim podacima od 400 hiljada do milion i po ljudi. Većina njih poginula je ne od neprijateljskih dejstava, već od gladi. Norma hleba po osobi iznosila je svega 125 grama dnevno. Ljudi su padali na ulicama, i smrt je postalo toliko uobičajena pojava, da više nikoga nije plašila. U međuvremenu, lenjingrađani su se trudili koliko mogu da podržavaju vojsku. Za spas ranjenih dali su 144 hiljada litara krvi. U vreme rata Lenjingrad je faktički postao još jedan koncentracioni

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je, na državnoj ceremoniji povodom Mađunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Drugom svjetskom ratu, da bi bio zločin zaboraviti zločin, upozorivši da danas postoji tendencija da se zločin marginalizuje i dimenzije Holokausta umanje.

Nikolić: Zločin bi bio zaboraviti zločin

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je, na državnoj ceremoniji povodom Mađunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Drugom svjetskom ratu, da bi bio zločin zaboraviti zločin, upozorivši da danas postoji tendencija da se zločin marginalizuje i dimenzije Holokausta umanje. On je, obraćajući se poštovaocima žrtava Holokausta koji su se okupili na Starom sajmištu – mjestu masovnog stradanja Jevreja Srbije, rekao da oni koji žive danas ne smiju dozvoliti da se „istorijske činjenice o Holokaustu prilagođavaju potrošačkom društvu i kratkom pamćenju“. „Tendencija da se `proizvod` ulepšava da bi bio lako prihvatljiv najširoj populaciji je neprihvatljiv. Holokaust mora da se prikaže takvim kakav je bio, bez ubacivanja trivijalnih, ali lako svarljivih činjenica,

Obeležava se Međunarodni dan sećanja na Holokaust

Centralna državna komemorativna ceremonija povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta biće održana danas na Starom sajmištu na Novom Beogradu, a najavljeno je prisustvo i predsednika Srbije Tomislava Nikolića. Ceremonija će biti održana kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu, koji se nalazi u okviru kompleksa nekadašnjeg koncentracionog logora na Starom sajmištu na Novom Beogradu. Predsednik Srbije će, uz pune vojne i državne počasti, položiti venac i obratiti se prisutnima. Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta biće obeležen i u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu. Kako je navedeno u saopštenju Italijanskog instituta, posetioci će moći da učestvuju u razgovoru na temu „Putevi spasa: Italijanska okupaciona zona” da bi

Obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

Na Jevrejskom groblju u Novom Sadu danas je obilježen 27. januar – Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević poručio je tom prilikom da su Srbi, kao i Jevreji, stradalni narod i da je sjećanje na teške dane i velike zločine počinjene u prošlosti opomena da se oni više nikada ne smiju ponoviti. „Srbija kroz Ustav i zakone sankcioniše bilo kakvo razlikovanje na osnovu nacije i vere. Srpski narod nikada nije bio antisemistski. Nama su Jevreji uvek bili prijatelji“, poručio je Vučević, prenose beogradski mediji. Predsjednik Jevrejske opštine Novi Sad Goran Levi rekao je da je Holokaust bio jedna od najvećih tragedija u svijetu kada je

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.