arrow up

Podijelite vijest:

Izložba o srpskom sanitetu u Velikom ratu

Muzeju Semberije u Bijeljini večeras je otvorena izložba “Srpski sanitet 1914-1918” koja je rezultat saradnje Muzeja grada Novog Sada, Vojnog muzeja u Beogradu i Narodnog muzeja u Šapcu.

U Muzeju Semberije u Bijeljini večeras je otvorena izložba "Srpski sanitet 1914-1918" koja je rezultat saradnje Muzeja grada Novog Sada, Vojnog muzeja u Beogradu i Narodnog muzeja u Šapcu.
Izložba “Srpski sanitet 1914-1918”
Foto: SRNA

Autori izložbe su kustos istoričar Gordana Bulović, muzejski savjetnik arheolog Mirko Peković i kustos istoričar Branislav Stanković, a nakon Bijeljine planirano je da ova izložba o srpskom sanitetu u Velikom ratu bude predstavljena i u drugim gradovima Republike Srpske.

Bulovićeva je na otvaranju rekla da je publici prikazan dio od 500 prikupljenih fotografija koje pokazuju nastanak i razvoj srpskog saniteta koji je pratio golgotu i herojstvo srpskih boraca i civila u Prvom svjetskom ratu.

Prikazana je i fotografija prve srpske hirurške bolnice koja je 1916. godine podignuta u neposrednoj blizini fronta u mjestu Dragomanci u Grčkoj, kao i fotografija njenog osnivača doktora Mihaila Petrovića.

Autori ističu da su izložbom htjeli da dočaraju i dovitljivost srpskog seljaka koji je zbrinjavao ranjenike noseći ih između dvije puške, prikazani su pleteni kreveti u poljskim bolnicama i burad u kojima se parila odjeća kako bi se zaustavile epidemije koje su desetkovale borce i narod.

U Muzeju Semberije u Bijeljini večeras je otvorena izložba "Srpski sanitet 1914-1918" koja je rezultat saradnje Muzeja grada Novog Sada, Vojnog muzeja u Beogradu i Narodnog muzeja u Šapcu.
Foto: SRNA

Bulovićeva kaže da je pronađeno malo istorijskog materijala o srpskom sanitetu, jer je taj materijal na frontu nastajao i nestajao, a mnoge fotografije koje svjedoče o jezivim ratnim prizorima nisu mogli ni da prikažu publici.

Izložbu u Muzeju Semberije svečano je otvorila profesor istorije u bijeljinskoj Gimnaziji “Filip Višnjić” Radica Drinić, a direktor Muzeja Momčilo Koprivica rekao je da su mladi ljudi, naročito srednjoškolci, najvjernija publika brojnih kulturnih događanja u gradu.

Izložba će biti u Bijeljini narednih mjesec dana.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Veliko delo ruske heroine

„Šlihtanje“ ili uzaludna nada EU preumljenika

Najveće žrtve rata

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​