arrow up

Podijelite vijest:

Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE

Ne znam da li postoji još neka prestonica, a da je na svom gradskom području imala logor za istrijebljenje.

Beograd je imao poligon zatiranja Jevreja, Roma, protivnika okupacije, pripadnika oba pokreta otpora… Zemunski logor Staro sajmište, tada zvanično na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, a pod njemačkom upravom, ipak je najviše uništio Srba. Istorijski dokazi svjedoče za više od 10 000 Srba ubijenih u logoru na pragu Beograda.

Perverzno zlo je uživalo u svakom trenu kreacije poniženja. U srpskoj prestonici – sistem za uništenje Srba.

I gore od toga, sve ovo skoro da je zaboravljeno, nemarom poniženo. U međunarodnoj areni za prava srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata Srbija se oslanja na ustanove jevrejskog naroda i države Izrael koje se istrajno bore za istinu o holokaustu, za dostojanstvo jevrejske žrtve i najvažnije – protiv revizije istorijskog fakta.

Beograd još nema ni ulicu u spomen na jasenovačke žrtve, nema stalnu muzejsku postavku o Zemunskom logoru-smrti, kamoli o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ili spomenik vjekovnom moru srpskog bola i krvi.

Đaci i studenti skoro da uopšte ne znaju da su u Zemunski logor dovođeni Srbi sa Kozare, iz Bosanske krajine, sa Banije, Korduna, iz Višegrada, Raške oblasti, Kosova i Metohije, Niša…

Transport Srba sa Kozare u Zemunski logor-smrti, ljeto 1942. godine.
Transport Srba sa Kozare u Zemunski logor-smrti, ljeto 1942. godine.

Oko 1500 majki sa djecom. Srpski narod je ovdje sabiran sa svih njegovih baština od maja 1942. do jula 1944. godine. Dovođen je da bi skapavao i mučenički izdisao na obali tužne Save što splavove mrtvih nosi, na pragu ucvjeljenog Beograda u koji ne smiju živi ući.

U Zemunskom logoru su punjeni transporti za rad u Njemačkoj, a ostali su uništavani radom, batinama, izgladnjivanjem, i izduvnim automobilskim gasovima. Najgori egzekutori i mučitelji bili su sami Srbi, a koji su radili za njemačku logorsku upravu, ličnu slobodu i povlašten položaj.

Najveća srpska grobnica žrtava Starog sajmišta danas je u Zemunu, na nekadašnjoj parceli Jevrejskog groblja na Gardošu. Oko 3500 žrtava sahranjeno je na Bežanijskoj kosi. Nepoznat broj u Jajincima i ko zna gdje sve ne. Sava je nosila sve one koji ne dočekaju dan.

Udruženje za istinu o stradanju srpskog naroda u NDH-a „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu danas su organizovali molitveni pomen i dostojanstveno podsjećanje na postradali srpski narod u logoru Staro sajmište.

Na Zemunskom groblju kod spomenika podignutog nad grobnom jamom za više od 6500 srpskih žrtava okupljeni su za sveštenicima otpjevali zaupokojeni tropar i pomolili se za pokoj namučenih predačkih duša.

Potom je održan istorijski čas na mjestu nekadašnjeg logora Staro sajmište.

U paviljonu za likvidacije danas stanuju novi ljudi, na njihovim balkonima je cvijeće.

U logorskoj bolnici je dječiji vrtić i teretana, a u logorskoj mrtvačnici restoran… Komandna kula je bespravno naseljena Romima sa juga Srbije…

Spomenik stradalim u Zemunskom logoru podignut je na brzinu 1995. godine na obali Save. Čak 50 godina poslije završetka Drugog svjetskog rata.

Da bi se tada sve obavilo o što manjem trošku, kao spomeničko rešenje iskorišten je drugonagrađeni projekat za uređenje spomen-područja Jajinci. Iz depoa je izvučen odlivak i postavljen nadomak nekadašnjeg logora.

Udruženje „Jadovno 1941.“ i Udruženje Kozarčana u Beogradu napravili su prvi korak srpskog dostojanstva. Hvala im!

Autor: GORAN LUČIĆ

Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA

Vezane vijesti:

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​