arrow up

Podijelite vijest:

DUŠAN BASTAŠIĆ: SRBI SE I SAMI ODRIČU SVOJIH ЖRTAVA

Kroz vijekove, naša srpska zemlja svjedoči o neizmjernoj žrtvi i postojanosti. Svaki kamen, svaka rijeka, svako drvo, prožeti su uspomenom na one koji su svoje živote utkali u slobodu i čast. Od sjaja Kosova do muke Jadovna, od suza Jasenovca do patnje Krajine – istorija našeg naroda je ispisana krvlju i ponosom.
Postavljanje krsta nad masovnom grobnicom na ostrvu Pag; FOTO: Jadovno 1941.

Zaborav je naš najveći neprijatelj! Dopustiti da izblijede sjećanja na nevine žrtve, na junake i mučenike, znači ponovo ih ubiti. Sjećanje nije samo opomena, već i zavjet – zavjet da ćemo čuvati ono za šta su oni pali: našu vjeru pravoslavnu, naš jezik, našu ćirilicu i naš identitet.

Jedan od malobrojnih srpskih vitezova, jedan od boraca protiv zaborava na naše žrtve je i gospodin Dušan J. Bastašić predsjednik udruženja “Jadovno 1941”. U nedavno emitovanoj emisiji na RAS televiziji, gospodin Bastašić predstavio je rad ovog udruženja koje se posvećeno bavi očuvanjem sjećanja na srpske žrtve iz Drugog svjetskog rata, posebno one stradale u kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag.

Razgovor je obuhvatio osnivanje udruženja, motive koji su ga pokrenuli, te brojne aktivnosti koje Jadovno 1941. – Jadovno 1941. sprovodi – od prikupljanja arhivske građe i svjedočenja, preko terenskog rada na lociranju masovnih grobnica i postavljanja spomen-krstova, do organizovanja Dana sjećanja i međunarodnih konferencija. Posebna pažnja posvećena je finansijskim izazovima sa kojima se udruženje suočava, kao i opstrukcijama i negativnim komentarima na njihov rad, čak i od pojedinih institucija u Srbiji.

Gospodin Bastašić je u emisiji opravdano, kritički govorio o nedovoljno aktivnoj kulturi sjećanja na srpske žrtve u društvu i državi Srbiji, ukazujući na nedostatak spomenika i filmova koji bi obrađivali ovu temu. Takođe je izrazio zabrinutost zbog istorijskog revizionizma i ponavljanja zabavnih skupova na Pagu, mjestu masovnog stradanja. U zaključku emisije, naglašen je složen odnos prema sjećanju na srpske žrtve i istaknut je značaj borbe udruženja “Jadovno 1941” za istinu i pravdu.

Pogledajmo!

Sivi Vuk 

Izvor: Fejsbuk stranica USKOK


Bonus video:



NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​