arrow up

Podijelite vijest:

„Dovođenje Blajburga” u Sarajevu ne služi dobru

Iz Mitropolije dabrobosanske poručili su da se „dovođenjem Blajburga” u Sarajevo trajno zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije sa Nadbiskupijom vrhbosanskom, kao i lično mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma sa kardinalom Vinkom Puljićem.

Vladika Hrizostom Foto: SRNA
Vladika Hrizostom Foto: SRNA

„Nadali smo se da možemo krenuti putem zajedništva. Kako ići zajedno? Na Stari Brod na Drini da plačem i oplakujem žrtve (Jure) Francetića, a kardinal dovodi Blajburg u Sarajevo. E, pa to ne ide zajedno! Nema više ni molitvenih osmina za jedinstvo hrišćana, niti bilo kakvih drugih odnosa”, poručio je mitropolit Hrizostom.

Povodom najave da će 16. maja kardinal Vinko Puljić u sarajevskoj katedrali predvoditi misu za ubijene u Blajburgu, mitropolit dabrobosanski Hrizostom je istakao da je to krajnje zabrinjavajuće.

„Misa nije služena na Uskrs, a, gle, za Blajburg može i treba. Izvitoperene vrednosti! Zar je ovo moguće u jednoj crkvi?”, upitao je mitropolit dabrobosanski, prenosi Tanjug.

On kaže da ne razume čemu služi „dovođenje Blajburga” u Sarajevo.

„Dobru? Ne! Zlu, bojimo se!”, poručio je Hrizostom, prenela je Srna.

Kardinal Puljić rekao je ranije da su mu biskupi dve biskupske konferencije dali mandat da predvodi komemoraciju za žrtve blajburškog krsnog puta, kao i svih drugih žrtava rata, što je i prihvatio.

Godinama unazad, komemoracije na Blajburškom polju u Austriji, na kojima redovno prisustvuje po nekoliko hiljada ljudi, izazivale su brojne kontroverze.

Dok je za jedne to odavanje počasti ubijenim civilima i vojnicima takozvane Nezavisne države Hrvatske, za druge je najveći fašistički skup u Evropi.

Slučaj „Blajburg”, koji navode i kao Blajburški masakr, odnosi se na događaj s kraja Drugog svetskog rata, tokom maja 1945. godine.

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​