arrow up

Podijelite vijest:

Diana Budisavljević o Stepincu

Foto Beta

Polemika oko kanonizacije nadbiskupa Alojzija Stepinca traje poduže, a ovih dana je aktuelizovana povodom otkrivanja spomenika u Hrvatskoj i ideje da bi i u Beogradu, pokraj budućeg spomenika Dijani Budisavljević, trebalo podići i Stepinčev. Razlog: učestvovao je u spasavanju na hiljade srpske dece iz logora NDH.

Posle ćutanja dugog sedam decenija, pojavilo se nekoliko knjiga o Dijani, a prva je nastala iz pera moje malenkosti („Svet knjige”, Beograd, 2013). Izdavač je, za dve godine, ponudio i izdanja na engleskom i nemačkom, a Društvo esperantista Beograda je knjigu prevelo i na esperanto. Jedan od ključnih izvora bio mi je Dijanin dnevnik koji je, sve vreme svoje akcije, uredno vodila. Ovoga puta ću predočiti ono što je Diana u dnevniku zapisala o Stepincu prilikom dva susreta s nadbiskupom tokom trajanja akcije spasavanja dece. Pri prvom susretu (1. decembar 1941) zapisala je:

„Moj prvi prijem kod nadbiskupa dr Stepinca. I tamo je rezultat razgovora bio potpuno negativan. Nadbiskup mi je rekao da nema nikakvog uticaja na vladu, tamo ništa ne može izmoliti. Spreman je zauzeti se za stvar, ali unapred zna da ne može ništa postići.”

Pola godine kasnije (26. maja 1942), Diana uspeva da isposluje drugu audijenciju kod nadbiskupa, a evo kako ju je opisala:

„Nadbiskup je veoma suzdržan. Ne želi se zainteresovati. Kaže da nema nikakvog uticaja na vladu. Ispričao mi je da je zbog stana jedne Жidovke bio kod nekog ministra. Taj mu je obećao da će žena moći da ostane u stanu, a sad je, uprkos tome, žele iz stana izbaciti. Kažem da sam došla tražiti da spase jedan narod, a on mi priča o nekakvom stanu.”

Direktor Stepinčevog „Karitasa” Stjepan Dumić svedočio je, 16. oktobra 1945, u Odeljenju zaštite naroda: „Nadbiskup je imao 110 krava muzara, ali partizanska deca (ona koju je Diana izbavila iz logora – prim. B. L.) nisu dobila ni kapi mleka. Zagreb je pun kanoničkih kurija. Nijedan kanonik, pa ni sam nadbiskup, nisu ustupili nijednu prostoriju za decu. Zbog toga su smeštena u nadbiskupov vrt za palme.”

Dodajmo, na kraju, šta su izvestila dvojica predstavnika NDH u Vatikanu, Nikola Rušinović i Ervin Lobkovic. Prvi izveštava da je Stepinac u Vatikanu izjavio da je mogao prevesti 400.000 Srba u katoličanstvo, ali je uspeo da prevede samo sto hiljada „pošto je pravoslavni elemenat toliko zaostao da ne zna ni za najbitnija načela svete vere”. Lobkovic izveštava da je, pri poseti papi u maju 1943. godine, Stepinac vrlo pozitivno izvestio o NDH, ali je „neke stvari, s kojima se on inače nikako ne slaže – prećutao, samo da stvori o NDH što bolji utisak”.

Boško Lomović, Gornji Milanovac

Izvor: POLITIKA

Vezane vijesti:

Rizikovala sopstveni život: Ova hrabra Austrijanka uspela da spasi 7.500 srpske dece iz pakla Jasenovca

Otvorena izložba „Dijanina deca“ u Domu Vojske

Diana Budisavljević: Pred nosom režimu, za hiljade života …

Mataušić: Istina o spašavanju srpske djece krila se u …

Potresan apel logorašice iz „Jasenovca“: Sve su mi pobili, bar mi brata nađite

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​