arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

DANAS MIRNA ŠETNjA I PARASTOS ŽRTVAMA

sarajevo

ISTOČNO SARAJEVO/SARAJEVO, 3. MAJA (SRNA) – Mirnom šetnjom sa cvijećem i upaljenim svijećama bivšom Dobrovoljačkom ulicom u Sarajevu danas će biti nastavljeno obilježavanje 20 godina od stradanja pripadnika JNA u ovoj ulici.

Nakon mirne šetnje u federalnom Sarajevu, koja je zakazana za 10.00 časova, u Spomen-crkvi u Miljevićima u Istočnom Sarajevu biće služen parastos sa početkom u 11.00 časova, dok će u 12.00 časova biće položeno cvijeće na Spomen-krstu na Vojničkom groblju.

Obilježavanju 20 godina od stradnja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici prisustvovaće i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić, koji je i predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Duhovno-poetskom akademijom, koja je održana sinoć u Istočnom Sarajevu, počelo je obilježavanje 20 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Đokić je u izlaganju na ovom skupu rekao da su događaji 2. i 3. maja 1992. godine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici preobrazili istoriju u BiH i na nju stavili pečat srama.

On je naglasio da Republika Srpska ne smije i neće zaboraviti ni ovaj, kao ni mnoge druge zločine nad srpskim narodom počinjene u BiH, iako to neki u Sarajevu žele.

Đokić je rekao da Srbi moraju ostati uporni u zahtjevima za pravdu koja, nažalost, još nije stigla počinioce zločina.“Nekih počinilaca zločina i odgovornih više nema, ali oni koji su još živi, koji su ne samo svjedoci zločini nego su ih i naredili, kao što su Ejup Ganić i Jovan Divjak, moraju biti svjesni da će ih ruka pravde stići“, istakao je Đokić.

Šef Tima Vlade Srpske za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Staša Košarac rekao je da je prošlo 20 godina od događaja u Dobrovoljačkoj ulici koji su razbili svaku iluziju da se BiH može oduprijeti ratu.

Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić rekao je da su 2. i 3. maj dani kada su oni koji su pucali na nezaštićenu kolonu JNA pokazali pravo lice i razbili iluziju o Sarajevu kao jedinstvenom gradu.

Na sinoćnoj akademiji nastupio je Vokalni ansambl „Ihos“, koji je izveo i pjesme „Tijelo Hristovo“, „Tebe pojem“, „Bogorodice djevo“, a potom su Aleksandra Mitrić-Štifanić i Ilija Mimić izveli poemu „Zadušnica regrutima“, koju je priredila Dara Sekulić.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH. Bezbjednost vojnika garantovao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Mile Vukelja

Rođen 16. novembra 1930. godine u selu Donja Dragotinja, Prijedor Kazuje: Roditelji su

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​