arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

ĆIRKOVIĆ: NESTAJEMO!

U nadležnosti srpske opštine Kosovo polje ostali su samo poslovi matične službe i izdavanje potvrda o kućnoj zajednici, te dokumenata potrebnih za ostvarivanje prava na socijalna davanja…

Pripremljena lokacija za tržni centar u Kosovu Polju

Pripremljena lokacija za tržni centar u Kosovu Polju

Priredio: Neđeljko ZEJAK

Predsjednik Privremenog vijeća srpske opštine Kosovo Polje Ljubiša Ćirković upozorava da ovoj opštini prijeti gašenje i potpuno iseljavanje desetkovanog srpskog stanovništva.

Na dan povlačenja srpske vojske i policije juna 1999. godine u Kosovu Polju je živjelo oko 20.000 Srba i Crnogoraca, a danas ih je nešto više od 800?!

Srbi su ostali da žive u potpuno izolovanom selu Kuzmin, u urbanom dijelu gradića, i u dijelu sela Bresje, koje se našlo na udaru “novokomponovanih” albanskih biznismena.

“Nestaju institucije države Srbije”, kaže Ćirković i ističe da su tome doprinijeli Albanci i stranci, ali i sami Srbi i Crnogorci te država Srbija.

Kosovopoljci, poznati po stvaranju Srpskog pokreta otpora još krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, odmah po ulasku NATO-a postali su meta albanskih ekstremista.

Paljevine, ubistva i kidnapovanja pokrenuli su talas iseljavanja. Sve što je bilo punoljetno moralo je da bježi i spašava glavu. Ostajali su uglavnom stari i iznemogli, koji su dotučeni u martovskom pogromu 2004 godine.

Iz godine u godinu vlasti Srbije oglušivale su se o apele za pomoć. Uvjeravale su Kosovopoljce da država neće dozvoliti gašenje opštine po čijem se nazivu prepoznaje kosmetski Srbin.

Ipak, upravo su vlasti iz Beograda prihvatile novu kosovsku opštinu Gračanica sa teritorijalnom organizacijom koja obuhvata sela Ugljare, Bresje i Batuse, bez kojih srpska opština Kosovo Polje ostaje mrtvo slovo na papiru.

“Ostaje nam da se molimo Bogu, jer od drugih ne očekujemo pomoć niti se bilo čemu dobrom nadamo”, kaže Ćirković Srni.

On je rezigniran što je mjesto Ugljare, gde su smještene srpska opština, Dom zdravlja, osmogodišnja škola, vrtić i obdanište, te biblioteka i javna preduzeća – pripojeno Gračanici.

U nadležnosti srpske opštine Kosovo polje ostali su samo poslovi matične službe i izdavanje potvrda o kućnoj zajednici, te dokumenata potrebnih za ostvarivanje prava na socijalna davanja.

Sve drugo je prenijeto na Gračanicu i nove kosovske vlasti, a uskoro će biti oduzete i preostale nadležnosti, pošto su Beograd i Priština razmijenili matične knjige.

O smišljenom gašenju srpske opštine Kosovo polje svjedoči odluka rukovodstva opštine Gračanica da u centru sela Ugljare, na lokaciji gdje je bila predviđena gradnja stambenog bloka namjenjenog povratnicima, izgradi tržni centar.

“Komunalci iz opštine Gračanica bez ikakve konsultacije uklonili su kontejnere u kojima je bilo smešteno desetak raseljenih porodica.

Rekli su da planiraju gardnju poslovnog prostora – tržnog centra na lokaciji uz sam objekat nedovršenog Doma zdravlja”, navodi Ćirković i tvrdi da je u pitanju smišljen progon srpskih institucija i podstrekavanje iseljavanja.

Mještani Ugljara shvatili su da im nema opstanka ukoliko se izgradi tržni centar na pedesetak metara od škole i na dvadeset metara od Doma zdravlja.

“Prodaja imanja i kuća uzima maha, pa se plašim da u tom tržnom centru, izuzev Albanaca, niko drugi neće trgovati” – zaključuje Ćirković.

 

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

 

Vezane vijesti:

TRIDESET GODINA OD NABIJANjA NA KOLAC ĐORĐA MARTINOVIĆA U BLIZINI GNjILANA

MANASTIR UBOŽAC KAO UZOR ZA OPSTANAK

BOLjEVČANI SAMI POD NEBOM

KOSOVO – JADOVNO 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​