Burna istorija Korduna

KARLOVAC – Tribina pod naslovom „Kordun u prošlosti – historijski osvrt“ održana je u organizaciji karlovačkog pododbora SKD-a „Prosvjeta“ i VSNM-a Karlovca.

– Kordun je imao vrlo burnu i turbulentnu povijest, prošao je od Scile do Haridbe. Ovo danas je historijski osvrt, a postoje i mnogi drugi kao kulturološki, sociološki, antropološki, politički, antifašistički i drugi. Bilo bi dobro da u jednoj knjizi možemo naći sve aspekte naše kulture, ali nažalost to nemamo jer nismo uspjeli izdati monografiju Korduna – kazao je u uvodu Dragan Grubješić, voditelj historijsko-književne sekcije karlovačkog pododbora.

Gost tribine bio je i historičar i književnik Mile Dakić.

– Nemoguće je govoriti o Kordunu izvan konteksta Vojne Krajine, iako je u 13. i 14. vijeku postojala Gorička županija u Gornjem Budačkom. Tu je i Steničnjak, današnji Sjeničak. Iz njih je kasnije nastala Vojna Krajina odnosno Kordun kao najvažniji dio Vojne Krajine, jer su tuda išli svi najvažniji upadi i prodori Turaka prema zapadnoj Evropi. Krajišnici su bili slobodni ljudi, nikada nisu bili kmetovi i na njih se nisu odnosili feudalni zakoni. Kordun je spadao pod Karlovački generalat i Slunjsku regimentu – kazao je Dakić.
Dodao je da je život Krajišnika bio izuzetno težak jer su svoja prava plaćali životima i krvlju, sprečavajući turske prodore prema Evropi. O tome govore brojne narodne pjesme. Ekonomski i logistički dio života obavljale su žene jer su muškarci svakog časa morali biti spremni za vojnu službu i obavezu. Položaj Srba, Krajišnika i pravoslavaca mijenjao se zavisno od turske opasnosti. Kada bi porasla opasnost, prava Krajišnika su povećavana i obrnuto, smanjivana su kada bi minula turska opasnost.
Posebno je Krajišnicima bilo loše kada je ukinuta Vojna Krajina 1881. godine, jer se iz višestoljetnog načina života trebalo prilagoditi potpuno novim okolnostima. Kordun je ime dobio po francuskoj riječi hordon što znači niz utvrda na granici zapadne Evrope i Otomanskog carstva.

– Ulogu Korduna u Drugom svjetskom ratu najbolje oslikava pjesma „Na Kordunu grob do groba“, koja je svojevrsna kordunaška himna. Na Kordunu i Petrovoj gori su formirane brojne partizanske jedinice, a tu su djelovale sve najvažnije institucije partizanske Hrvatske, političke, vojne i kulturne. U tom ratu Kordun je dao 35 hiljada žrtava, a pogrom je počeo 6. maja 1941. godine u Veljunu, ni mjesec dana od formiranja NDH i desetak dana nakon prvog ustaškog zločina u Gudovcu pored Bjelovara. Kordunaši su bili prisiljeni oduprijeti se ustašama kako bi sačuvali svoje živote – rekao je Dakić i nabrojio gotovo stotinjak više ili manje poznatih Kordunaša iz raznih oblasti života kroz povijest.

Autor: Milan Cimeša

(Portal Novosti)

Izvor: Vesti online