Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić istakao je da je usvajanje deklaracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske o genocidu Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nad Srbima, Jevrejima i Romima važno zbog naših predaka i potomaka.
„Glasanjem za ovu deklaraciju pokazaćemo odnos prema našim precima i brigu prema potomcima“, rekao je Bastašić, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine Srpske koji razmatraju Prijedlog deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.
Govoreći o NDH, Bastašić je podsjetio da je to bila država monstruma za koju i danas neki kažu takozvana, a nikako nije bila takozvana, već država u svom punom kapacitetu, sa izvršnom, sudskom i zakonodavnom vlasti koja je imala vladu, vojsku, policiju i blagoslov od Vatikana.
„To je država koja je odmah po uspostavljanju 1941. godine nizom zakonskih odredaba ozakonila zločin i počela da ga provodi na cijeloj teritoriji. NDH je uspostavila logorske komplekse na nekoliko mjesta i počela sa fizičkim eliminacijama i protjerivanjem“, rekao je Bastašić.
On je dodao da se u dnevno-političkim temama i u formalnim obilježavanjima stradanja gubi iz vida koliku su Srbi žrtvu podnijeli kao narod.
Pošto je većina žrtava, tvrdi Bastašić, bila u punom reproduktivnom dobu, mnogo djece, mnogo mladića i djevojaka, izgubljen je i ogroman dio biološkog korpusa.
Bastašić je naglasio da Udruženje „Jadovno 1941“ radi na objelodanjivanju istine, ne samo na području Jadovna, nego na svim stratištima NDH.
„Naš narod ne zna elementarne istorijske činjenice, ne samo o stradanju u Drugom svjetskom ratu, nego i u 20. vijeku. U udžbenicima istorije za srednje škole u Republici Srpskoj nema pojma Donja Gradina, za to područje piše `desna strana Save`, što je nedopustivo“, smatra Bastašić.
Prema njegovim riječima, stratišta van granica Republike Srpske za nas kao da ne postoje.
„Malo ko zna da je u jednoj noći na ostrvu Pag ubijeno 500 Banjalučana. Potpuno zaboravljamo Jasenovac sa hrvatske strane, a zašto ne bismo obilježavali i dan kad je Jasenovac počeo da radi – 20. avgusta 1941. godine, a ne samo dan proboja logoraša“, napomenuo je Bastašić.
On je dodao da smo kao civilizacijski obrazac ponašanja prihvatili da jame budu grobovi, te da ništa nismo radili na tome da žrtve dostojno
sahranimo.
Vezane vijesti:
Jadovno nije jama, već uvod u Jasenovac
OMOGUĆITI ČLANOVIMA PORODICA DA POSJEĆUJU MJESTA STRADANjA
OBNOVITI SPOMEN-PLOČU NA MJESTU LOGORA „SLANA“
DEKLARACIJA O GENOCIDU NAD SRBIMA, JEVREJIMA I ROMIMA