arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Heroina molila Nedića za pomoć!

3. maj 2016.

“Novosti” objavljuju detalje tek otkrivenog pisma Milunke Savić predsedniku vlade tokom okupacije. Kod Koste Pećanca bila kurir, posle bez prihoda. Nije mogla da izdržava potomke MNOGO je toga nepoznatog do danas ostalo o Milunki Savić, heroini balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, između ostalog i to kako i od čega je živela tokom okupacije Beograda 1941-1945. Prema jednom pismu koje je redakciji “Novosti” ustupio praunuk ratnog premijera Milana Nedića, očigledno je živela više nego bedno. Ovo pismo, do sada neobjavljivano, sasvim slučajno otkrio je dr Aleksandar Stojanović iz Instituta za noviju istoriju Srbije. Pismo upućeno Nediću, 11. februara 1943, nađeno je među dokumentima Predsedništva ministarskog saveta. “Gospodine predsedniče, molim Vas

Stranci u vlastitoj zemlji

3. maj 2016.

Zagrebački povratnici iz Republike Srpske nemaju novac za otkup stanova, koji bi ih stajao od 500 do 700 eura po četvornome metru. Mukotrpno dolaze po hrvatskog državljanstva. Mahom pripadaju starijoj populaciji, ali kao umirovljenici ne mogu ostvariti niti pravo na besplatan prijevoz niti na zdravstveno jer su formalno stranci Zagrebačka županija jedna je od sedam županija u Hrvatskoj u kojima je najviše nezavršenih predmeta stambenog zbrinjavanja. U Gradu Zagrebu tako treba rješiti još 629 zahtjeva. Među najugroženijom kategorijom izbjeglih, nalaze se povratnici iz BiH, točnije entiteta Republika Srpska, bivši nositelji stanarskog prava. Suočavaju se s previsokom otkupnom cijenom stana koja se kreće od prosječno 500 eura po kvadratu ili 700

JEZIVA ISPOVEST ČUVARA AUŠVICA Znao sam šta se tamo dešava, osetio sam MIRIS TELA KOJA GORE

3. maj 2016.

Bivši čuvar u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic, Rajnhold Haning izjavio je na suđenju u Nemačkoj da se stidi što je bio čuvar u tom logoru smrti i da je znao šta se u njemu dešava, ali nije preduzeo ništa da bi to zaustavio. Haning (94) koji je izveden pred sud u gradu Detmold u Nemačkoj, u pisanoj izjavi koju je pročitao njegov advokat rekao je da nikome nije pričao o vremenu koje je proveo kao čuvar u Aušvicu, čak ni svojoj porodici, ali da je sada spreman da govori o tome, kao i da želi da se izvini. U izjavi na 22 strane Haning je rekao da je duboko potresen

Jevreji: Njemački Jutjub ne uklanja neonacističke klipove

2. maj 2016.

Svjetski jevrejski kongres optužio je njemačku verziju Jutjuba da nije “ozbiljna” u uklanjanju hiljada neonacističkih video klipova. “Zašto Gugl odbija da djeluje protiv širenja rasističkih i antisemitskih video klipova na toj platformi”, zapitao se potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Robert Singer u pismu upućenom generalnom direktoru Gugla u Njemačkoj Filipu Justusu. Singer je takođe pitao da li pjesme koje veličaju masovno ubijanje Jevreja predstavljaju slobodu izražavanja. Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa posebno se osvrnuo na pesmu “In Belsen” ekstremno desničarske grupe “Kommando Freisler”, koja je dostupna na Jutjubu iako je zvanično zabranjena u Njemačkoj. Članovi benda su 2009. godine osuđeni na uslovnu zatvorsku kaznu zbog podsticanja rasne mržnje. Radio Televizija Republike Srpske

Drugog dana Vaskrsa – svečano u Prebilovcima

2. maj 2016.

Drugog dana Vaskrsa, svečano je bilo u Prebilovcima, srpskom stradalničkom selu kod Čapljine. Prvi put od izgradnje i osvećenja, proslavljena je slava Spomen- hrama Vaskrsenja Hristovog, u kome počivaju ostaci prebilovačkih mučenika. Pored stalnih stanovnika, povratnika u Prebilovce i Čapljinu, arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su i raseljeni Prebilovčani i vjernici iz drugih hercegovačkih sredina. Radio Televzija Republike Srpske Vezane vijesti: Zločin u Prebilovcima je jedan od najsramnijih događaja u ljudskoj istoriji, ali pošto su žrtve Srbi sve se brzo zaboravilo Prebilovci – hercegovački zavjet i oporuka Milenko Jahura: Prebilovci mogu da opstanu samo pod zaštitom Uneska! Društvo Prebilovci: Skupština Srbije da usvoji deklaraciju o genocidu nad Srbima

Nisu uspeli da vide svoje kuće

2. maj 2016.

Oko 50 raseljenih Srba iz Đakovice posetilo je danas na Uskrs ovaj grad, a incidenata tokom posete hramu Uspenja Presvete Bogorodice nije bilo. Predsednik Udruženja Đakovčana Đokica Stanojević rekao je Tanjugu da su raseljeni Srbi uspeli da posete crkvu u gradu iz kojeg su proterani 1999. godine, ali ne i kuće od kojih su neke porušene, a neke uzurpirane. Raseljeni Srbi iz Đakovice prethodno su prisustvovali u manastiru Visoki Dečani vaskršnjoj liturgiji. Sa raseljenim Srbima bio je i predsednik Srpske liste u Skupštini Kosova Slavko Simić. ISKRA  

Orlovi i vitezovi Srbije

2. maj 2016.

Uvek kada nam se pruži prilika moramo da se setimo, govorimo ili pišemo o onima koji su nam omogućili da možemo da hodamo uspravno. Onim sinovima Srbije koji su nam očuvali Otadžbinu. Ono što treba da nas čini ponosim  jeste da je takvih srpskih vitezova bilo toliko da kada bi pominjali sve znane ne bi mogli knjigu da završimo. Gde su tek oni neznani koji su svojim moštima popločali majku Srbiju. Oni div junaci koji su svoja herojska dela činili samo da bi svetosavski odužili  svoj dug majci Srbiji i svom narodu, znajući da to neće biti zabeleženo. Srpski i viteški, iako će ih istorija zaobići u svojim zapisima radili

Dragan Vukšić Papa se treba izviniti Žumberačkim uskocima

1. maj 2016.

Autor knjige ‘Žumberački uskoci: Unijaćenje i odnarođivanje’ u izdanju SNV-a: Žumberak umire. Uskoro tamo neće biti potomaka uskoka. Pitaće se: ko su bili ti ljudi, šta se s njima dogodilo? Dragan Vukšić je rođen 1945. u Radatovićima na Žumberku. Odabrao je vojnu profesiju, a najveći dio svoje karijere proveo je u obavještajnoj i diplomatskoj službi. Nakon odlaska u mirovinu 1999. godine, u znak protesta protiv režima Slobodana Miloševića, oduzet mu je čin. Objavio je knjige ‘Pukovnikov otkaz krvavom komandantu’, ‘JNA i raspad SFR Jugoslavije’ te ‘Žumberački uskoci: Unijaćenje i odnarođivanje’ koja govori o povijesti njegovog rodnog kraja. Žumberački uskoci, knjiga koja je objavljena u izdanju Srpskog narodnog vijeća, prikaz je

Srbi u Hrvatskoj će postati prošlost

29. april 2016.

IN­TER­VJU: VLA­DI­KA DAL­MA­TIN­SKI FO­TI­JE Nije lak posao vladici u Dalmaciji”, pisao je pre više od veka čuveni dalmatinski episkop Nikodim Milaš, koji se žalio na pravoslavnu inteligenciju, neprijateljski nastrojen katolički kler, ali i na austrijske vlasti koje pravoslavnoj crkvi garantuju ista prava kao i ostalim crkvama samo na papiru. Ni danas nije lak posao vladici u Dalmaciji. Tenzije između dve susedne države, Hrvatske i Srbije, koje su poslednjih meseci, nažalost, sve češće, ovde nisu samo stvar medijskih analiza i političkih rasprava, već svakodnevnog života. – Naši su ljudi ovde preosetljivi i svaka tenzija i pogoršanje odnosa sa Srbijom se i te kako oseća. Prva reakcija je „bežanje u mišje rupe“.

Mi smo oborili komandanta američke avijacije

29. april 2016.

Pukovnik Boško Dotlić i potpukovnik Đorđe Aničić, za “Novosti”: Dejvid Goldfejn se te noći u svom “F-16” bavio svojim poslom, a mi smo branili svoju državu On je te noći išao svojim poslom, a ja sam branio svoju državu! Američkom generalu danas želim samo mnogo zdravlja. Ovako penzionisani pukovnik Boško Dotlić komentariše imenovanje Dejvida Goldfejna, pilota US Airforce, za novog komandanta Američkog ratnog vazduhoplovstva. Jer Goldfejna su raketaši Trećeg diviziona 250. brigade PVO VJ 2. maja 1999. oborili iznad Karlovčića u njegovom avionu “F-16”. Američki pilot postao je komandant, a pukovnik Boško Dotlić – koji je bio rukovalac gađanja tog 2.maja, i koji je s položaja kod sremskog sela Karlovčić

Nataša Jovičić

Isprika zbog cvjetova zla

27. april 2016.

Ravnateljica Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Nataša Jovičić uputila je ispriku preživjelim logorašima, potomcima žrtava i hrvatskoj javnosti zbog vijenca Hrvatske nacionalne platforme na državnoj komemoraciji, javlja N1. Naglasila je da je službena komemoracija posvećena sjećanju na žrtve ustaškoga logora i ne smije se zloupotrebljavati za pokušaje relativiziranja njihovih patnji. ‘Komemoracija 22. travnja, na obljetnicu proboja logoraša izvedenog 1945. godine, posvećena je sjećanju na žrtve jasenovačkog ustaškog logora i ona se ne smije zloupotrebljavati za pokušaje relativiziranja njihovih patnji izazvanih nasiljem i genocidnom politikom ustaškog režima, te zbog polaganja spornog vijenca upućujem ispriku preživjelim logorašima, potomcima žrtava, kao i hrvatskoj javnosti’, stoji u priopćenju ravnateljice JUSP-a Jasenovac. Ravnateljica Jovičić je priopćenje

Nikad prijavljeno ubistvo

26. april 2016.

Povratnica iz Klasnića saznala je od susjeda da joj je majka 2001. godine ubijena najvjerojatnije iz koristoljublja, ali ovaj zločin od straha nikad nije prijavila Mnogi povratnici nisu do kraja ostvarili svoja prava vrativši se na rodna ognjišta na Baniji i Kordunu. Svakodnevno se bore sa traljavim i neučinkovitim lokalnim administracijama. Ipak, samo rijetki su požalili što su se vratili. Njihovi dani prolaze u tuzi i gorčini, pa svakodnevno sebi postavljaju jedno te isto pitanje: Zašto smo se uopće vraćali? Jedna od takvih nesretnica je i Ružica Vranjanin, vremešna i usamljena starica čija je kuća na samom ulazu u selo Klasnić, kada dolazite iz pravca Gline. Priča Ružice Vranjanin ne

Kolaboracionistički sindrom

26. april 2016.

Pored toga što će neskrivenim šurovanjem s desnicom na vlasti uspjeti zadržati svoju poziciju, Nataša Jovičić ostat će upamćena i kao ravnateljica jasenovačkoga spomen-područja koja je širitelje laži i nevješte falsifikatore zamolila da pljunu na žrtve ustaškog režima Nataša Jovičić umalo se još prije dvije godine uspjela upisati u hrvatsku povijest. Doduše, ne kao ravnateljica Spomen-područja Jasenovac pod čijim vodstvom je muzej, koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora, napokon dobio dostojanstven postav, već kao stranka u sudskom postupku koji je mogao uroditi prvim optuženim u Hrvatskoj za javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjivanje kazneno djelo genocida počinjenog u Drugom svjetskom ratu. Bio je to period u kojem smo

Štulić se naljutio: Kroacija mi sve ote, a nemam nijedno hrvatsko krvno zrnce

26. april 2016.

Branimir Džoni Štulić oglasio se povodom nedavne izjave Siniše Škarice o vlasništvu nad snimcima “Azre”. On je za hrvatski portal “Tris” izjavio sledeće: “Ja sam Azra! Jedini plaćam članarinu i nemam nijedno hrvatsko krvno zrnce, niti sam dijete iz hrvatsko-srpskog braka. Dakle, Azra nije hrvatski bend, kao što ni “levis” farmerke nisu iz Varaždina, mada su ih proizvodili osamdesetih”, rekao je Štulić povodom Škaričine tvrdnje da je vlasnik snimaka i izvođačkih prava “Kroacija rekords”, odnosno nekadašnji “Jugoton”. Frontmen čuvene grupe ističe da mu čelnici diskografske kuće nikad nisu pokazali nijedan valjani papir kojim bi potkrijepili svoje tvrdnje da su vlasnici njegovog materijala i da imaju pravo na izdavanje svih ovih

Prebilovci – hercegovački zavjet i oporuka

25. april 2016.

Svetosavska Hercegovina smještena između Jadranskog mora, obale Neretve i Trebišnjice, vrhova Zelengore i Maglića već vijekovima opstaje u zlim vremenima, a 2015.ljeta Gospodnjeg proslavila je i vaskrs svojih Prebilovaca, o čijem stradanju se ćutalo sedamdeset godina. Ovo je priča o jednom selu srpskog stradanja i vaskrsa, mjestu susreta naroda i vjere, a i njihovog sukoba. Tragična drama srpskog naroda u Hercegovini počela je stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske, koja je ovaj krševiti kraj pretvorila u arenu najbrutalnijeg genocida. Masovni pokolji u donjoj Hercegovini počeli su na Vidovdan, poslije fizičkog i psihičkog maltretiranja žrtve su spaljivane na kućnim ognjištima, udarane maljevima, polugama i šipkama, pečene na ražnju, davljene žicom i konopcem, bacane

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA