Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta pozvao je danas premijera Hrvatske Zorana Milanovića da “prestane da se bavi prljavim napadima i izmišljotinama na Srbiju i njeno rukovodstvo radi opstanka na vlasti”. “Umjesto toga, neka Milanović javno odgovori zbog čega nije ništa učinio za vrijeme mandata svoje vlade na vraćanju otetih imovinskih i brojnih drugih prava protjeranih Srba, ravnopravnoj upotrebi ćirilice u javnom životu, uspostavljanju istih standarda u suđenjima za ratne zločine i obnovi infrastrukture i otvaranju radnih mjesta na krajiškom području”, naveo je Linta u pisanoj izjavi. On je pozvao Milanovića i da javno odgovori “kako nazvati državu koja otvoreno krši evropske obaveze prema Srbima koje je preuzela potpisivanjem Ugovora

U toku su poslednje pripreme za nastupajući Svepravoslavni sabor 2016. Srpska patrijaršija u središtu neslaganja Moskve i Carigrada. SASTANAK delegacija pravoslavnih crkava, peti po redu, u okviru priprema za Svepravoslavni sabor 2016. počeo je juče u švajcarskom gradu Šambeziju. Ovaj skup verovatno će biti poslednja prilika da se crkve usaglase o detaljima dnevnog reda velikog sabora i reše neslaganja koja među njima postoje. Na ispitu će biti i Srpska patrijaršija, koja se bori za svoju poziciju u pravoslavlju, ali i za neutralnu poziciju između dva “bloka” – Ruske i Vaseljenske patrijaršije. Srpsku pravoslavnu crkvu na ovoj konferenciji predstavljaju mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop bački Irinej. Ova dvojica arhijereja sa patrijarhom

Sudbina ćirilice u 21. veku je prilično neizvjesna jer većina ljudi ima naviku da koristi latinicu. Iako ne postoje nikakve prepreke da se ćirilica koristi čak i u modernom, informatičkom svijetu, ona polako gubi bitku. Gotovo da bi se moglo reći da u razgovorima o ćirilici postoji konsenzus oko dvije stvari. Treba joj skinuti balast politizacije i, drugo, ne može se govoriti o očuvanju, odnosno spasavanju ćirilice pri sadašnjem odnosu prema pismenosti i kulturi kao takvima. Da bismo spasavali ćirilicu, moramo se pobrinuti za spas kulture, slažu se Matija Bećković i Dušan Kovačević. Na pitanje kako uvesti ćirilicu u 21. vijek, Matija Bećković kaže: – Veći je problem kako uvesti

Čuveni novinar, reanimator Velike masonske lože u Jugoslaviji, iz testamenta otkriva cijenu koju je srpski Gandi platio za svoju – nepodobnost Tek kad mu je stari prijatelj, Zoran Đinđić, po dolasku na vlast omogućio da pročita svoj dosije na 400 strana, Dragan Tanasić postao je svjestan moći DB pod čijim nadzorom je bio od 1981. Danas, osim uništenog zdravlja, najviše žali za vrijednim materijalima koje su mu izuzeli, intervjuima koje je kao ugledni novinar radio sa značajnim ličnostima. Tako je nestao i onaj sa Arsom Milatovićem, Titovim pratiocem iz prvog susreta s papom. Tanasić se, kao Veliki majstor, našao na meti i zbog obnavljanja masonske loze u SFRJ, odakle je

Interparlamentarna skupština pravoslavlja organizuje međunarodni foto-konkurs na temu “Uništavanje spomenika hrišćanskog Istoka”. Konkurs je otvoren do 5. decembra, a poslanik Skupštine Srbije Aleksandar Čotrić koji je na čelu Komisije Interparlamentarne skupštine pravoslavlja za kulturu saopštio da mogu učestvovati i profesionalni fotografi i amateri iz Srbije i regiona. Čotrić ističe da je posebno važno da na ovom međunarodnom foto-konkursu budu izložene fotografije o uništavanju i oštećenju srpskih pravoslavnih hramova na Kosovu i Metohiji, BiH i Hrvatskoj, kako bi međunarodna javnost bila obaviještena o destrukciji srpskog pravoslavnog kulturnog i duhovnog nasljeđa. Pobjednička fotografija ponijeće priznanje Gran-pri i biće nagrađena sa 1.500 evra. Druga nagrada iznosi hiljadu evra, a treća 500 evra, saopšteno

Ključna Hoseinova poruka, koju objašnjava već nekoliko decenija je: islam i pravoslavlje moraju zajednički da se zaštite od agresivnog zapadnog imeprijalizma Pažnju novinara i javnosti u Srbiji više privlače “šeici” koji obećavaju kredite i investicije. Zbog jednog obećanja otvara se sav medijski prostor. Posete Beogradu onih drugih, koji nam donose važne poruke, za širu publiku obično prođu nezapaženo. Šteta! Jer, prethodnih dana je gost Beograda bio šeih Imran Hosein, ugledni i mnogo puta citiran islamski teolog i filozof. Između ostalog, održao je predavanja u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i na beogradskom Pravnom fakultetu. Prvo predavanje je bilo na temu “Islam i budućnost novca”. Ključna Hoseinova poruka, koju objašnjava već

Da li će organizovanim ulaskom naših istraživača u turske arhive mnoge stranice burne istorije biti drugačije pisane. Srpski etnički prostori bili znatno širi nego što se pretpostavlja. Kroz vekove smo imali važnu ulogu u životu Osmanskog carstva NAŠE prve asocijacije na život Srba u Osmanskom carstvu su islamizacija stanovništva, zulumi i ustanci. Ulazak istraživača iz Srbije u turske arhive, koji su nam posle potpisivanja protokola o međuarhivskoj saradnji potpuno otvoreni, možda će razbiti neke predrasude, pa i onu da je srpski narod 500 godina živeo teško pod turskom vlašću. U nacionalnoj svesti, kako ukazuju istoričari, ostalo je sećanje na posrnulo i zaostalo Osmansko carstvo iz 18. i 19. veka, koje