“Kao u partizanskim filmovima o Nijemcima, postrojeni u špaliru i uzvikujući `Alahu ekber`, `Tekbir` prema nama se kretala muslimanska vojska, pucajući”, ističe Celjar… Neki su spominjali da smo potkusurivanje za Srebrenicu… Piše: Aleksandar LUKIĆ Dobojlija Josip Celjar, nakon što je zarobljen kao pripadnik Dobojske brigade u okolini Lozne 10. septembra 1995. godine, odveden je u zatvor u Tuzli gdje je nakon ispitivanja osuđen na 13 godina zatvora, a potom oslobođen u martu 1996. godine. Mobilisan u septembarskoj smjeni Dobojske brigade, Celjar, Hrvat po nacionalnosti, zatekao je uznemirene saborce na odbrambenim linijama u Vozući nekoliko dana uoči muslimanske ofanzive “Uragan”, od kojih su neki napuštali rovove i odlazili. “Po dolasku zatekao sam vidno komešanje

Sestra me je molila da je ubijem jer smo znali da smo opkoljeni, nisam mogao da pucam ni na nju niti na sebe. Pripadnici tzv. Armije BiH ulaze u Vozuću Piše: Aleksandar LUKIĆ Pripadnika Četvrte ozrenske lake pješadijske brigade Duška Gligorića u napadu na Vozuću zarobili su pripadnici takozvane Armije BiH i odreda “El mudžahedin”, i samo ga je puka sreća spasila da preživi višemjesečno zarobljeništvo u Kestenima, Banovićima i Tuzli, za vreme kojeg je prebijan i mučen. Gligorić je kao dvadesetosmogodišnjak zarobljen 11. septembra 1995. godine. Oslobođen je 24. marta 1996. godine. Zarobljen je oko 16.00 časova u selu Kesteni, krećući se u grupi sa 11 saboraca i civila tokom

Nedeljko Mitrović Obilježavanje stradanja srpskog stanovništva na području Ozrena i Vozuće 10. septembra Vlada Republike Srpske trebalo bi da uvrsti među događaje od republičkog značaja, izjavio je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović.   “Mi smo to počeli obilježavati prije 10 godina povodom Međunarodnog dana nestalih, a posebno smo htjeli prihvatiti taj datum zato što je on trebalo da bude od međunarodnog značaja”, rekao je Mitrović.   Stradanja srpskog stanovništva na području Ozrena i Vozuće u septembru 1995. godine, naveo je on, predstavlja primjer lokalnog genocida jer su ubijani svi bez ikakve selekcije.   Mitrović smatra da bi bilo opravdano tražiti da