arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Glinska-crkva-5.jpg

Talking about the Ustasha concentration camp Jadovno in Croatian Home built on foundations of Serbian Orthodox Church in Glina

Српски The two books were presented to the public of the town of Glina, Croatia on June 26, 2010: „Jadovno, Complex of Ustasha Concentration camps in1941“, by Djuro Zatezalo, and „Jadovno-Collection of documents“, edited and published by the Genocide Museum of Kragujevac. This event was organized by common action of Serbian Cultural Society „Prosvjeta“, and Serbian National Minority Council of Glina town in Croatia. The main speakers on Zatezalo’s book were Vesna Čulinović-Konstantinović – president of the Alliance of antifascist fighters and antifascists of Croatia (SABAH), Svetozar Livada – sociologist, and the author himself. Z Zatezalo, who worked as director of Historical Archives of Karlovac for 30 years, got a

РТРС – ОЛУЈНО НЕВРИЈЕМЕ

РТРС – ОЛУЈНО НЕВРИЈЕМЕ Документарни филм аутор Недељко Лаjшић уредник документарног програма Игор Пожгаj прозводња РТРС август 2010. године

Прилози – слике

Евица Басташић (ауторова мајка) за таром Народна ношња у западној Славонији Стево Басташић, шегрт на пекарском занату у Старом Бечеју, са пријатељем Николићем (брицом) Слагање жита у гран’це „Машинање“ жита Обиљежавање годишњице пробоја логораша, Градина 26. април 2009. Преживјели свједоче, Милан Басташић на Градини 26. априла 2009.   < „Грубишнопољски лист“, бр. 88, од 30. априла 1991. године                            Садржај                               Поговор >  

crkva.jpg

Tragedy of village Tribanj Šibuljine

Old man Pavle Babac, whom we mentioned before and who studied the tragedy under Velebit, gives us a couple of very shocking pages regarding the destruction his fellow villagers from the Tribanj Šibuljine area. Late Babac collected all testimonies in a book named “Slopes of Velebit, 1941 – 1945”, published in Belgrade in 1965. Here we will use parts of his book in order to inform the reader about the misfortune of poor inhabitants of these villages who were mostly taken and executed in Slana. I knew uncle Pavle as a responsible man weighing every word, and in this book I can see how he checked each sentence for hundreds

k-01.jpg

Charon and Destinies

Srpski Ante Zemljar: Charon and Destinies USTASHI DEATH CAMPS SLANA AND METAJNA AT THE ISLE OF PAG, CROATIA -1941.. Charon and Destinies is a horrendous story about Ustashi death camps Slana and Metajna on the Isle of Pag, Croatia. Ustashi camps were established at the beginning of June and closed nearing the end of August 1941. Vividly depicted are beastly tortures committed by Ustashi, whose monstrosity surpassed vicious mediaeval inquisition tortures. Names and events are authentic. Those are testimonies of eye-witnesses, rare living survivors, and court witnessing of imprisoned Ustashi. Slana and Metajna, surrounded by Adriatic sea, are places of unthinkable terror, bestialities committed by monster-people-places of suffer of thousands

ante_zemljar.jpg

About the Author

Biography: ANTE ZEMLJAR was born in Pag 1922. He was a member of the People’s Liberation Struggle – NOB from 1941 as a resistance fighter, political activist and an officer. From 1949 to 1953 he went through torture on Goli Otok as a political prisoner. He finished the primary and secondary school in Pag and Šibenik, and in Zagreb he graduated comparative literature at the Faculty of Philosophy. He published a dozen of books. In literature Ante Zemljar proved himself as a poet, storyteller, travel writer, novelist, critic and a scriptwriter. He cooperated with almost all relevant literary magazines and he also wrote radio comedies and film scripts. He was

Биографија: Анте Земљар

АНТЕ ЗЕМЉАР је рођен у Пагу 1922. године. Судионик је НОБ-а од 1941. као илегалац, политички радник и официр. Од 1949. до 1953. као политички затвореник прошао је тортуру на Голом отоку. Основно и средњошколско образовање стекао је у Пагу и Шибенику, а у Загребу је дипломирао компаративу књижевност на Филозофском факултету. Објавио је десетак књига. Анте Земљар се у књижевности огледао као пјесник, приповједач, путописац, романописац, критичар и сценариста. Сурађивао је у готово свим релевантним књижевним часописима, а писао је и радиокомедије те филмске сценарије. Посебно се истакао тзв. оточном књижевности, описавши у неколико књига поднебље и људе из којега је потекао – Хрватско приморје и кварнерске отоке. Објавио

Stevan-Ciric.jpg

PRVE ŽRTVE USTAŠKOG TERORA I GENOCIDA U SREMSKIM KARLOVCIMA, HAPŠENJE ISTAKNUTIH GRAĐANA JUNA 1941. GODINE I NJIHOVO STRADANJE U LOGORU JADOVNO

Ћирилица Položaj Srba u NDH se sve više pogoršavao, kao i položaj Jevreja i Cigana, posle objavljivanja „Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti“ i „Zakonske odredbe o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda“ početkom maja 1941. godine u glasilu hrvatskog ustaškog pokreta (Hrvatski narod, broj 78 od 1. V 1941. godine). Te odredbe je propisao poglavnik NDH Ante Pavelić po nemačkom nacističkom uzoru. Mržnju protiv Srba, Jevreja i Cigana uporno je širila ustaška propaganda preko dnevne štampe, radija i na skupovima. Oni su okrivljivani za sva postojeća zla i označavani kao niže rase i „nepoćudni elementi“. Srbi su još nazivani četnicima, a srpska pravoslavna vera grčko-istočnom ili šizmatičkom. Ustaška štampa

Zločin kao program

Svaka i najmanja točka dogovora koju je dodirnula ova dična grupica nadošlih i domaćih ustaša, zasnovana je na kriminalu: oni su svijesni bezakonja na osnovu kojeg će se hapsiti ljudi za dovod u Slanu; svijesnu su teškoća puta po kojem će biti vođeni preko Velebita; vrlo su dobro znali da njihove tek stvorene organizacije nemaju transprotnih sredstava za prebacivanje nego da će ih vezane u kolonama voditi od Gospića do Karlobaga pješice; složili su se da će ih ovdje, u Karlobagu, trpati u male, neudobne brodice, jer su jednio takve brodice postojale po okolnim lukama i bile na dohvatu da ih uposle; znali su, jer su otočani, da će prognanike

Stihovi o Slani (Ante Zemljar)

b e z i m e n a v r p c a galebja jata uznemirena kružen ponad kamenih rtova povazdan nestrpljivo – jer nas vide u kolonama – nadaju se silasku gdje smo im zauzeli gnijezda ne slute da mrtvaci ne napuštaju dodijeljena gubilišta kad im se primiču po vrpci bezimeno   o š t r i c a r t a šiljati ubod hridine put svjetlog mora zaletjeli val i misao potisnuti snažno tko ima nož na rtu se postavi važno i vlada rtu približiti se ne smije! biva sve oštriji šilje ga – tko mu priđe, majci, ima da se nabije. urla nad njime zastava smrti nož

27-01a.jpg

Slikarstvom o Slani (Mario D’Anna)

Mario D´Anna Mario D’ANNA: AKVARELI   Mario D‘ANNA, talijanski slikar (r. 1933) koji živi u Comu, Italija, kasno ali s obilnim plodom otkrio je SLANU kao svoj slikarski doživljaj. Godine 1987. on je u talijanskom gradu Mariano Comese (Galerija Mauri) priredio izložbu svojih dvije stotine akvarela na temu SLANA. D’Anna je i sam kao dijete žrtva rata (zaostala ručna bomba, dok se s njom igrao, odrezala mu ruku) i možda se zato kao prvi slikar SLANE ovoliko jako vezao za ovu temu i dao nam je od sunca koje izgara do lomača na kojima su na kraju spaljena tjelesa nevinih logoraša. Njegovi su akvareli puni evokacija života koji su ovdje

Napis na Ploči u logoru Slana

Na prilazu plaži Suha (logoru Slana), s desna i s lijeva uzdižu se visoke litice i pećine. Na jednoj od tih litica narod je iz svojih skromnih sredstava urezao mramornu ploču. Kraj nje svake se godine održava sat povijesti i polažu vijenci. Od strane Općinskog odbora Pag za obilježavanje spomen – područja Slana naručena je izgradbena dokumentacija koja će zahvatiti čitavo područje bivših logora i grobova. U 1988. godini već se projektira izgradnja ceste koja će od sela Metajne voditi prema Slani. Ona će ići paralelno sa cestom koju su gradili logoraši tako da se ovu ostavi nedirnutu kao monument vremena. Napis na ploči glasi: SLAVA ŽRTVAMA FAŠIZMA 1941. GODINE,

Svjedočenje i posjet Slani Josipa Balaža-Jože

Na slijedećoj pregršti stranica iznijet će nam svoje svjedočenje Josip Balaž, Joža, po narodnosti Madžar, sada penzioner u Daruvaru. Iz njegove lično pisane izjave, 9. 10. 1970. god. koja se nalazi kod SUBNOR-a u Pagu, drug Balaž navodi da je rođen 1912. god. u Goveđem Polju, općina Daruvar. Sa 6 godina ostao je siroče, bez oba roditelja. Otac mu je poginuo u I svjetskom ratu, majka, brat i sestra umrle su od »španjole«. Kasnije je Joža seljanima čuvao guske i svinje, a još kasnije i goveda. Za to je dobivao oskudnu hranu i spavanje u štalama. Njegov ujak, kao tutor uzima ga k sebi u Daruvar čim je navršio deset

НАЈНОВИЈЕ ВИЈЕСТИ

Камени цвет

Тишина је прекрила зелену траву. Не чује се чак ни шуштање воде

Коментар: Списак

Смишљеним застрашивањем Срба, ови невладини и друга им братија покушавају да обесмисле

Попис
10.502 жртве

Удружење Јадовно 1941. је формирало Централну базу жртава, коју можете претражити уносом појединих података о жртвама.

Календар
Покоља

Одаберите годину или мјесец и претражите све догађаје који су се десили у том периоду.