arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. jun.1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

25. jun 2018.

Jama Škramnica, Kutarevo, na vrhu šume Škramnica, nedaleko Brinja. Ustaše su 25. juna 1941. godine sjekirama i noževima usmrtile i bacile u istu 16 Srba, među kojima i sveštenika Skenddžića i sudskog zvaničnika Radu Rajčevića. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24. juna 2015. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska. 

Profesor Vladeta Jerotić

Vladeta Jerotić: Kako misliti danas o čudima u Međugorju

21. jun 2018.

Na pragu smo trideset pete godine od objavljivanja tzv. videlaca Bogorodice od strane nekolicine hrvatskih adolescenata oba pola u malom hercegovačkom selu Međugorju. U neposrednoj blizini mesta viđenja, u Prebilovcima, odigrao se 1941. godine jedan od najstrašnijih zločina u Drugom svetskom ratu, čije su žrtve bile isključivo Srbi. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. septembra 2015. godine. Međugorje, kao mesto, ne samo javljanja Bogorodice nekolicini mladih, već i njeno neprestano, svakodnevno javljanje, privuklo je do danas preko milion hodočasnika iz celog sveta, najvećim delom katolika, najčešće bolesnih ljudi, od kojih neki treba da su doživeli izlečenje od svoje duge bolesti, posle višednevnih

Pridvoracka_jama.jpg

Fotografije zločina u Pridvoračkoj jami – prvi dio

21. jun 2018.

Trebinjac Danilo Sikimić, imajući dovoljno svijesti o istorijskoj važnosti dokumentarnog dokaza, ratne je 1941. godine, u tada okupiranom Trebinju, dana 6. oktobra otišao do Pridvoračke jame, i krijući – svojim fotoaparatom, ovjekovječio svu strahotu ovog strašnog zločina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. godine. Naime, tog dana Italijani su organizovali vađenje posmrtnih ostataka 13 Srba koje su ustaše bacile u jamu, i to u noći 23-24. juna iste godine. Sikimić je snimio okupljene dobrovoljce, Trebinjce Rada Gurovića i Jefta Škora, kako u vrećama izvlače posmrtne ostatke 12 nastradalih Srba, a Obrena Stijačića neraspadnutog, sa rukama na grudima! Od dobijanja podatka

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 18. jun.1944. Godišnjica stradanja Srba u Lici

18. jun 2018.

Svračkovo Selo, Podlapača. Ustaše zaklale i spalile 18. juna 1944. 41 Srbina: žene, muškarce i djecu Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. juna 2015. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska. 

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Događanja pred Prvi i Drugi svjetski rat

15. jun 2018.

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i kasnije, pravaštvo je važna i značajna komponenta hrvatske povijesti. Fraza o „ocu domovine” je proizvod pravaškog pokreta. Njegovi pripadnici slavili su i slave Starčevića kao proročku, karizmatsku figuru. Starčevićevo učenje izvire iz spleta reakcija na stvarnu društveno-političku uvjetovanost, ali i iz njegova karaktera. Umjesto da se Starčevićeva sadašnjost i budućnost shvati kao naša prošlost, njega se pretvara u uzornoga suvremenika sa funkcijom mita. Starčevićevo djelovanje uvjetovano je položajem Hrvatske u Habzburškoj monarhiji s glavnim pitanjem – ostvariti hrvatsku državnost unutar Monarhije ili izvan nje. Svoje uvjerenje da su, osim Bugara, svi Južni Slaveni zapravo Hrvati, Starčević je prvi put formulirao 1852. kao

Spomenici_svestenika_Bozidara_Sarenca_i_Hakije_Sarica_jedan_do_drugog_1.jpg

Ima li igdje većeg spomenika ljudskosti? (Foto)

13. jun 2018.

Spomenici sveštenika Božidara Šarenca i Hakije Šarića koji su na današnji dan prije 77 godina ubijeni zajedno i bačeni od strane ustaša u jamu Panduricu nedaleko od Ljubinja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2015. godine. Godine 1919, otac sveštenika Božidara Šarenca, stari prota Stevan, iako izmučen robovanjem u Aradu sačekao je crnogorske komite i uveo ih u crkvu Rođenja presvete Bogorodice. Tamo ih je natjerao da se zakunu, da ljubinjskim muslimanima neće faliti dlaka sa glave. Tako je i bilo! 1941. godine Hakija Šarić je poput svog zemljaka Stevana digao glas protiv zločina. Istina njegov glas je otišao u prazno

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

12. jun 2018.

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

radiosamsvoj.jpg

Svjedočanstvo Steve Brakusa o zločinu ustaša nad Srbima u Brakusovoj Dragi 16. juna 1944. godine

12. jun 2018.

Brakusova Draga je zaselak koji se nalazi između Zalužnice i Vrhovina, nedaleko od Otočca u Lici. Ustaše su 16. juna 1944. godine, okupili stanovništvo Brakusove Drage i utjerali ih u kuću Branka Brakusa Đide zbog kako su rekli popisivanja. Mitraljeski rafali kosili su sve po kući, da bi je ustaše poslije zapalile. Mjesto gdje su sahranjeni posmrtni ostaci žrtava nije obilježeno do danas, a zločin su izvršile ustaše iz susjednih sela. Nekoliko ljudi je igrom slučaja uspjelo preživjeti ovaj masakr među kojima i Stevo Gece Brakus čije je svjedočanstvo objavljeno u knjizi Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005., na str. 284-286.(U

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

11. jun 2018.

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

11. jun 2018.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

10. jun 2018.

Na današnji dan ustaše su počele zvjerska ubijanja Srba na stratištu Garavice kod Bihaća. Do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama je pobijeno preko 12 000 Srba. Istog dana 1992. godine ubijeno je 32 Srba u selu Čemerno kod Ilijaša. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 09. juna 2015. godine. Luke – Bare – Garavice, kraj Ličkog Petrovog Sela, u blizini Bihaća. 10. juna, 28. juna, 24. jula i 29. jula, pa do sredine augusta 1941. godine, ustaše poklale ili na druge načine izmasakrirale 12.000 srpskog življa iz sela: Vaganca, Komadina, Kesića, Banjaca, Grubića, Vignjevića, Došena, Cvijanovića, Domazeta, Ličkog Petrovog Sela, i drugih

Iznošenje Časnog krsta na mjesto logora

NIN: Bez imena i spomen-obeležja

2. jun 2018.

Iako je kompleks logora Jadovno-Gospić-Pag bio uvod za Jasenovac, jer je tamo ubijeno više od 40.000 ljudi, u udžbenicima istorije on ne postoji. Ni u hrvatskim, ni u drugim udžbenicima, gde bi se očekivalo da bude Dva puta ljubazna hrvatska graničarka pita kuda idete, i dva puta ljubazni srpski vozač kombija odgovara – u Jadovno. Kada i treći put uniformisana plavuša stavlja do znanja da ne zna gde je to, on odgovara – idemo na Velebit. Osećam da joj dugujem, ne samo njoj, naravno, odgovor na pitanje – Gde je Jadovno? Šta je Jadovno? Zaseok Jadovno nalazi se u ataru sela Trnovac, u okolini Gospića, podno planine Velebit, u jugozapadnom

Boris_Begovic.jpg

Boris Begović: Istina

2. jun 2018.

Na svim lokacijama kompleksa „Jadovno“, uključujući i logor „Slana“, prigodna spomen-obeležja da postavi Republika Hrvatska i da se pobrine da ona tu i ostanu Napomena uredništva portala Jadovno 1941. : Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 26. juna 2012. godine. Pre tri dana, u nedelju, 24. juna 2012. održana je komemoracija žrtvama kompleksa ustaških logora „Jadovno“. Počev od 2009. godine redovno se održavaju te komemoracije, a pre toga malo je ko pominjao te logore i njihove žrtve. Malo je ljudi, čini mi se, uopšte i znalo za njih. I danas se retko pominje stravična podružnica „Jadovna“ – logor „Slana“ na ostrvu Pagu. Zbog turizma, valjda? Ove godine,

Vasilije Đ. Krestić

Uzroci genocida i stradanja Srba

30. maj 2018.

Genocid koji je pogodio Srbe u 20. veku posledica je nerešenih pitanja države između nas i Hrvata. Posle uspešno završenih balkanskih ratova, Beograd, Srbija kao država i Srbi nametnuli su se kao istinski rukovodeći činioci u okupljanju Južnih Slovena. Nakon Prvog svetskog rata ujedinjenje je izvedeno pod vođstvom Srba, sa središtem u Beogradu. Ta pobeda srpskog shvatanja u rešavanju južnoslovenskog pitanja u mnogim krugovima Hrvata, posebno onim nacionalno isključivim, koji nisu nestali sa scene ni posle Prvog ni posle Drugog svetskog rata, primljena je bolno, kao težak poraz, koji zaslužuje još težu osvetu. Ne samo stvaranje, već i način stvaranja zajedničke države 1918. pomenutim krugovima Hrvatske služili su kao nepresušni

pavao_levkovic.jpg

Svjedočenje Zlatka Vajlera

29. maj 2018.

Dok sam nabirao ova svjedočenja o logoru Slana, svakome biću za kojeg sam doznao da je iz Slane ostao živ, poradovao sam se s velikom svečanošću u duši. Kao da ipak nije sve tako crno u jami koju sam otkrivao sve dubljom na tijelu mojeg đedovskog otoka, zahvalan nekoj nepoznatoj prirodi koja kao da je ipak nešto dobro i sama napravila na putu kojim se morala iskazati u obrani čovjeka. Suzdržano sam zazvonio na vratima beogradskog stana Zlatka Vajlera da ne bi grubo uznemirio, za mene uskrslog! Kad se pojavio na vratima, shvatih: samo ovakav i jedino ovakav, krepak i čvrst mogao se održati i bježati! Zahvalan sam mu za

NAJNOVIJE VIJESTI

Milena

USTAŠE SU MALU MILENU LALIĆ NABILE NA KOLAC (SVJEDOČI MIRKO RAPAIĆ)-  Svjedočanstvo

CIPELICE

– O, Mirko, oči moje, poterajde to ja’nje u pojatu i dođider

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA