arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

U subotu 17. juna na Šibovima parastos borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini

17. jun 2017.

U Banjaluci će u subotu 17. juna sa početkom u 13. časova služenjem parastosa biti obilježena 72. godišnjica stradanja boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) na Šibovima. Sa početkom u 13:00 časova će kod krsta i Spomen ploče na Šibovima (Banja Luka) biti služen parastos na grobnici u kojoj počiva oko osam stotina boraca JVuO, a koja se nalazi na poznatom banjalučkom izletištu, pored planinarskog doma. Istog dana u 10:00 časova u crkvi u Razboju (opština Srbac) biće služen molitveni pomen vojnicima Jugoslovenske Vojske u Otadžbini i srpskom narodu iz Crne Gore, stradalim 1945. godine, na Lijevčem polju. Ovo je izjavio predsjednik Okruga Krajine Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Darko Bogovac.

Bojana Vučić: TIŠINA

13. jun 2017.

  TIŠINA Odlaze tiho veliki ljudi Bez čudo buke, bez čudo suza S bolom što časne stiska im grudi Ubi ih vreme, ubi ih tuga…… Graničar cijelog svoga života I otac i đed i prađed im bio Branio tuđe, braneći sebe A nikada svoje gnijezdo svio… Majke sinove rađaše svoje Da pustu gmaj’nu krče i brane Da nađu parče neba koje…. Da im sloboda odnekud svane… Graničar cijelog svoga života Između ljudi, između zvijeri I taman kad je gmajina rodna Opet se pakuj, opet se seli….. Opet uprtak na rame stavi Sa gmaj’ne rodne neka se krene Graničara od sablje rastavi Nek u tišini umre i svene….. Odlaze tiho veliki

Anželika-Nikolina Kučinar: Jadovno

12. jun 2017.

JADOVNO Pod Velebitom bezdna jama ćuti  Muk joj strašniji od krika Nebo iznad nje njene rane sluti I plače zemlja živih pokojnika   Duboka i tamna vjekovima zjapi Sada sa kostima mučenika I samo odsjaj nebeskih lampi  Osvijetljava žive rane  nesrećnika   Čemerom li si  obavijen Velebite  Krv ti grca pod izvorima vode Gladna usta,a duše site Sada po dvorima Njegovim hode   Jeziva i tamna vjekovima ćuti  duboka i teška ko djevojačka suza Tišinom svojom na nova stradanja sluti  ne može Srbin bez krvi i uza   Progovorite kosti nedužnih bića  Zatresite zemlju uprljanu grijehom Dosta je bilo muke i krvoprolića Hoće li ikad srpsko čedo zaspati sa smijehom

“Zastrašujući” revizionizam Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj

8. jun 2017.

Britanski istoričar Rory Yeomans, koji je istraživao hrvatski fašistički ustaški pokret, kaže da ga brinu pokušaji političara i akademika da umanje zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu. Piše: Sven Milekić, BIRN Zagreb English Ugledni istoričar Rory Yeomans, trenutno nezavisni istraživač koga finansira British Council, u intervjuu za BIRN kaže da su revizionistički stavovi prema ustaškom pokretu i profašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u posljednjih nekoliko godina postali dio političkog mainstreama Hrvatske. “Ovakvi su se stavovi prije smatrali za marginalo ludilo, a danas su dio meinstrima. To je zastrašujuće”, rekao je Yeomans, autor velikog broja knjiga među kojima su i ”Vizije uništenja: Ustaški režim i politička kultura fašizma 1941.–1945.” (Visions of

Peticija podrške profesoru Milošu Koviću!

6. jun 2017.

Studenti Filozofskog fakulteta ovom peticijom žele da pruže jasnu, nedvosmislenu i otvorenu podršku profesoru Milošu Koviću, jednom od najistaknutijih istoričara mlađe generacije, izuzetnom naučniku, društveno angažovanom intelektualcu, iskrenom posvećeniku u humanističke oblasti ljudskog znanja, potisnute u vremenu opšte komercijalizacije društva, izuzetnom pedagogu i  patriotski osvešćenom javnom delatniku,  protiv kojeg je nedavno, na fakultetu na kom drži nastavu, povedena stravična hajka i medijski linč od strane jednog uticajnog, kvazi liberalnog dela Uprave Filozofskog fakulteta, kao i dela naučne i vannaučne javnosti. Deo Uprave Filozofskog fakulteta, otvoreno netrpeljiv, nedemokratičan i politički ostrašćen, želi da se na što brži i suroviji način ratosilja svih onih naučnika i delatnika koji svojim radom, dostojanstvom, životnim

Verujem u Boga, Srpstvo i u dobrog čoveka

6. jun 2017.

Ove večeri gledam u zvezdano nebo nad svojim rodnim krajem. Sve češće, tako, poslednjih godina misli mi lete dok sam zagledan u zvezde. Večeras su na Kosovu i u Metohiji, gde sam prošle godine, baš na ovaj dan – Trojičindan, prvi put posetio selo Mušutište. Mušutište je do 1999. bilo mešovito, srpsko-albansko selo, jedno od najvećih u pokrajini. Nalazi se oko 11 kilometara jugoistočno od Suve Reke, u prizrenskom kraju. Karakteristično za mnoga naselja, Srbi su i ovde pretežno bili nastanjeni oko svojih svetinja: one su im davale snagu da izdrže sve teškoće u periodima dugog robovanja. Slično je bilo i u Đakovici i u Lipljanu i u Orahovcu i

IZLOŽBA I PREDAVANjE „MOJE JADOVNO“ U LjUBLjANI

3. jun 2017.

U parohijskom domu Crkvene opštine u Ljubljani, u subotu 3. juna, u 19.00 časova, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Prije otvaranja izložbe biće prikazan 15-minutni dokumentarni film „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2016.“ i održana prigodna besjeda Dušana J. Bastašića i Nikole Milovančeva na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Izložba će biti postavljena od 09. – 19 maja 2017. a može se pogledati od 09. do 19. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke a nastala je korištenjem arhivske građe

Svi na Banstol, na Frušku goru 3. juna 2017. u 13 časova

3. jun 2017.

PARASTOS I OTKRIVANjE SPOMENIKA „KRAJIŠKE SUZE“ SVIM ZNANIM I NEZNANIM PRAVOSLAVNIM MUČENICIMA ŠIROM KRAJINE Kraj temelja buduće crkve „Blage Marije“ posvećene žrtvama Oluje, (Banstol se nalazi na starom putu Novi Sad – Inđija, kod Čortanovaca) otkriva se spomenik čija je izgradnja najavljena prije godinu i po dana a finansiran je od prihoda humanitarne knjige Milene Čanković „Divani ličkih spomenika“. Zahvaljujući prodaji knjige i brojnim donacijama Krajišnika na promocijama, Milena je uspjela svoje obećanje ispuniti i u izgradnju dati znamenje koje će u finalu biti visoko 4 metra. Spomenik je izrađen od bjelog mermera a nosi naziv „Krajiške suze“. Milena ja spomenik namjenila svim pravoslavnim grobovima koji za svojim izbjeglim narodom

Delegacija „RAS-a“ iz Norveške dolazi na Jadovno 01. jula!

1. jun 2017.

Ove godine, po prvi put, Srpsko društvo „RAS“ iz Norveške uputiće tročlanu delegaciju na obeležavanje „Dana sećanja na Jadovno 1941.“. Osim organizacije zabavnih sadržaja, negovanja srpske kulture i folklora, te održavanja kontakta sa maticom i razvijanjem dobrih odnosa sa norveškim narodom, smatramo da je obaveza udruženja u dijaspori i negovanje kulture sećanja na nevino stradale. U Norveškoj ove godine se navršava 75 godina od deportacije prvih logoraša iz tadašnje Kraljevine Jugoslavije u Norvešku, od kojih su gotovo svi bili Srbi. Naše društvo, u skladu sa mogućnostima, uzelo je učešće u organizaciji ove važne godišnjice. Osim lokalnih dešavanja, ove godine smo odlučili i da pošaljemo delegaciju na Jadovno. Rad udruženja građana

biskup-banjalucki-alfred-pihler-i-srbi.jpg

Biskupu Alfredu Pihleru u spomen – biskupu Komarici u nauk

26. maj 2017.

17. maja 1992. preminuo je jedan istinski hrišćanin, banjalučki biskup u penziji, g. Alfred Pihler. Katolički sveštenik i Nijemac koji je 1941. stao pred ustaše da zaštiti od rušenja srpsku pravoslavnu crkvu u Maglajanima. Humanista, koji je uvijek osuđivao ustaše i njihove zločine. Iskreni prijatelj vladike banjalučkog Vasilija Kostića i srpskog naroda. Božićnom poslanicom 1963. se vjernicima obratio sledećim rečima: „U ovoj zemlji su u prošlom ratu mnoga naša braća pravoslavne vjere poginula zato što su pravoslavci. Oni koji su ih ubijali imali su u džepu katolički krsni list. Zvali su se katolici. I ti kršćani ubijali su druge ljude, također kršćane, zato što nisu Hrvati i katolici… Mi bolno

Goran Vasić: Kratak osvrt na „tisućljetnu“ nekulturu Hrvata

26. maj 2017.

 „Znate li koliko je ljudi ubijeno u Jasenovcu“? „Ovisi ko tumači. Ako tumači neprijatelj domovine, jako puno, ako prijatelj domovine, onda je druga priča“. Pitanje je postavio novinar RTRS-a Denis Bojić a odgovor dao „prijatelj domovine“. Još je dodao da je u Jasenovcu stradalo najviše Hrvata i potpuno samouvereno dodao: „Sto posto“. Nije jedini koji je u toj anketi dao odgovor da je Hrvata stradalo najviše. „Hrvati, Hrvati, najviše je hrvatski narod stradao“. Neki su tvrdili da su najveće žrtve Jasenovca ipak bili, kako oni kažu, „Židovi“, pa Hrvati, pa možda i, to svakako nije sigurno, i Srbi. „Baš me briga. Ne predstavlja mi to nikakvu važnost“, rekao je jedan

Otkazana tribina na temu ,,O (ne)kulturi zaborava“

25. maj 2017.

IZ ORGANIZACIONIH RAZLOGA TRIBINA SE ODLAŽE DO JESENI Pozivamo vas, da u ponedeljak, 29. maja 2017. godine, kada proslavljamo Sv. Vukašina, Jasenovačkog i Klepačkog, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A), sa blagoslovom Vladike Arsenija, nastojatelja Hrama Sv. Save prisustvujete tribini na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“ Na ovu temu govoriće: Dušan J. Bastašić (Udruženje građana Jadovno 1941.) Nikola Milovančev (Pravnik i istoričar) Moderator: Jerej Dalibor Stojadinović (Hram Sv. Save) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Ja to bre volim, to je moje!

23. maj 2017.

Poslednji put sam na Ravnoj gori bio 2012, sa dedom i bratom. Nas dvojica rešili smo tad da dedi, koji je već bio teško oboleo, ispunimo bar taj dan i skupa, za njegovog života, načinimo još neku lepu uspomenu. Deda nas, sećam se, sačekao u dvorištu, uspravan i vedar, obukao novu košulju i odelo, kao na liturgiju da je pošao. I nije marilo ni što smo promašili put i lutali – deda je bio srećan što je sa nama, i što i on posle mnogo godina ponovo odlazi u tu goru, u čije su ideale verujući pali njegov ded, stric i tast, a otac robijao… Voleo je moj Toma što

izlozba-2012.jpg

Izložba „Moje Jadovno“ u Gradišci 23. maja 2017.

23. maj 2017.

U utorak, 23. maja 2017. u 19 časova u izložbenom salonu Kuturnog centra Gradiška, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Na otvaranju izložbe govoriće:  dr Dušan Bastašić, istoričar Bojan Vujičić i direktor Kulturnog centra Željko Blagojević. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Apatinu, Velikom Gradištu, Velikoj Plani, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Prijedoru, Kozarskoj

Milan Počuča: U proljeće je bilo najljepše

16. maj 2017.

Bilo davno -tamo negdje, u sred Like, ko na dlanu Čudno selo ko iz bajke Bilo mu je čudno ime -tako neko…Divoselo Kao ćilim šarenica, malo gaja malo bara Puno vrela i Vrelina – i rakita i vriština…. Ko sa slike da je sašlo U to doba dično selo – puno cike prela sjela… Lijepih cura i dičaka – puno svega…. Blaga, sijena… Ispod ličkog plavog neba, kud se djelo Šta ga snađe, kud nestade Zna li neko – gdje je selo Divoselo Na prostoru gdje je bilo samo šuma i tišina, a puteljci i putaci svi zarasli…. Kud se nestade ovo selo Ne čuju se klepke, zvona, muk goveda

NAJNOVIJE VIJESTI

Svrabara

Došla je medicinska sestra sa tri čovjeka koji su nosili velike naramke

Vlak za Bajmok

Kamo ćemo? Pa opet u vagon. Marveni, dakako! Slika uobičajena – peć

Čekamo vlak za Baju

Konačno zviždi, fućka lokomotiva. Počinje graja, glasno se razgovara… Motam ceradu, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA