arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području Donjeg Lapca i Srba

20. jun 2026.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA DONJI LAPAC I SRB Savka Vlatković Stojanović, Donji Lapac  „Radije u smrt! Nećemo se pokrštavati!” Savka Vlatković-Stojanović svedoči o stradanju svoga oca Jandrije Vlatkovića: „Prije rata mi smo živjeli u Donjem Lapcu. Moj otac Jandrija bio je trgovac. Tu smo dočekali i uspostavljanje Nezavisne države Hrvatske 1941. godine. Čim su ustaše preuzele vlast u Lapcu, odmah su nam oduzele trgovinu i sve što smo imali. Sve su odnijeli i opljačkali, a ono što je ostalo uništili su. Čak su i slike sjekli bajonetima. Meni je

Ako zaboravim tebe Jadovno, neka me zaboravi desnica moja.

19. jun 2026.

Ne postoji ovozemaljska zapovijest, niti zakon koji može da nas odvoji od zavjeta koji smo dužni da ispunimo prema našim pretcima. Da njihova žrtva ne ostane zaboravljena, ostaje dužnost nama i našoj djeci, jer kakav im primjer damo u odnosu prema prethodnicima svojim, tako će se odnositi i prema nama naši nasljednici, ma kako okončali svoj ovozemaljski put. Ako zaboravimo na strah i prigrlimo ljubav, onda ćemo bez bojazni koračati napred i ispunjavati zadaću, i ljubav prema njima će nas ohrabrivati da ne klonemo dok zadaću ne ispunimo. Ljubavlju i nezaboravom pokidaćemo pečate tajni i skrivenih zlodjela sa grobova njihovih, a pravda vaskrsnuti mora. Istina i pravda nadvladaće laž i

Dođite do Šaranove jame u subotu 20. juna 2026, jer nismo zaboravili

19. jun 2026.

Sa blagoslovom Njegovog Visokog Preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i pete godišnjice od početka Pokolja, molitvenim sjećanjem na mučenike postradale na Jadovnu, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2026.“, Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 20. juna 2026, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sedamnaestu godinu za redom, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.000 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag u periodu od 11. aprila 1941. do 20.

Olivera Šekularac: Zato je Jadovno moje ognjište, zato je bilo što biti ne može

19. jun 2026.

U mojim rečima je samo tuga i bol, mržnju su imali oni koji su nedužne živote uzimali… Bilo je Jadovno i Lika, bio je Dušan i Grubišno Polje. Bila je Ognjena Marija Livanjska i Gordana, bilo je Livanjsko polje sa kricima i od‌jecima. Bila je liturgija, bio je parastos, bili su zagrljaji sestrinski sa Svjetlanom, koji ljubavlju dubokom odišu. Bili su ljudi koji su razumeli, osetili, pomogli… Bilo je poučnih reči, bilo je proze, stiha, suze… Bili smo svi sa svojima, svi u Hristu živi. Bio je Vasilije, nežan, osećajan, potomak Damjana Štrbca, sveštenika, svetitelja, mučenika iz jama. Bilo je fotografija tog već istorijskog Bastašića stola, bilo je očiju bližnjih,

Đurđica Dragaš: Pustilo nas je naše Divoselo da se pronađemo, dotaknemo i radujemo plačući

18. jun 2026.

Spavajte mirno, rođeni moji!!! Pronašla sam vas, rođeni moji, pod zelenim pokrovom, među divljim travama, u šumi izrasloj iz vaših kostiju. Vodilo me srce, ranjeno i željno. Vodila me krv vaša što teče mojim venama. Dozivali ste me, znali ste da vas tražim, u mraku divoseljačkom, u muci našoj zajedničkoj. Znam da ste mi se radovali! Radovala sam se i ja vama! Osetili ste moju ruku na vašem hladnom uzglavlju, moj drhtavi poljubac, moje suze na crnoj, krvavoj zemlji divoseljačkoj. Smirivali ste moje ludo srce, brisali tugu, radovali se mom životu. Tešili ste me iz svoje mračne, samotne postelje. Prepoznali ste moj osmeh, vatru u očima i beleg na levom

Jovan Mirić: „Ima li mjesta za nas na ovome svijetu“

17. jun 2026.

Zamuknuše i crkvena zvona, noseći širom vaseljene naše posljednje pitanje: ima li mjesta za nas pravoslavne Srbe, ove koji jesmo, ovdje gdje jesmo, na ovome svijetu. Kuća Kuću su mi zapalili, i sav je narod u njoj izgorio. U pepelu i ugarcima ostali su mi braća i sestre, majka i otac, rodbina, komšije.  Ja sam jedina ostala u životu. Kuća je bila drvena, planinska, na četiri vode, sa dvije prostorije. Lako se zapalila i brzo je gorila. Istjerali su sve nas iz kuća rano ujutro, nenadano, svezali nam svima ruke konopima i dotjerali u našu kuću. Bila je najprostranija. Oko kuće su postavili stražare sa puškama. Sve njih smo poznavali,

Đuro Zatezalo: Logor Jadovno

16. jun 2026.

Krajem maja i tokom juna 1941. godine, iz svih krajeva NDH je svakodnevno stizalo na stotine zatočenika u Gospić, pa je prostor kaznionice Okružnog suda ubrzo postao premalen. Zbog toga je u prvoj polovini maja Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čelu sa Andrijom Artukovićem, zatim Eugenom Kvaternikom, ravnateljem Ravnateljstva za javni red i sigurnost, Jucom Rukavinom, ustaškim pukovnikom, Juricom Frkovićem, velikim županom župe Lika i Gacka, Stjepanom Rubinićem, šefom ustaškog redarstva u Gospiću, te Rudom Ricom i Dragutinom Pudićem Paralizom, u velebitskoj zabiti, daleko od očiju naroda, osnovalo logor Jadovno. On je u početku obuhvatao jedan šumski proplanak ograđen bodljikavom žicom. Prostor pod vedrim nebom nije bio duži od 50 i

U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom.

16. jun 2026.

Beseda Matije Bećkovića u Beogradu na premijeri filma “Krst nad jamom”. U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom. Ne zna se čiji je zločin veći – onih koji su ih pobili žive ili naš koji smo ih pobili mrtve. I do dan danas ostavili u zabetoniranim jamama. Mrtvi umeju da se zahvale kao niko, ali znaju i da se ljute. Zbog greha prema svojim nevinim žrtvama, neizbrojenim, neimenovanim i ne-popisanim, doživeli smo da nas, žrtve genocida i fašizma, zovu fašistima i genocidnim narodom. Ne bi pogrešili ako bi nas tako zvali i žigosali zbog našeg odnosa prema

Đurđica Dragaš: Mirisalo je Divoselo na jutarnju rosu, na jabuke i pokošenu travu

15. jun 2026.

Silno se namučih pre par dana pokušavajući da, na Gugl mapi, pronađem, bar približno, mesto gde je nekad bila naša porodična kuća u Divoselu. Kažem mesto zato što od kuće, posle nekoliko napada hrvatske vojske početkom 90-ih, nije ostao ni “kamen na kamenu”. Kad u pretraživač upišete Divoselo, jedino što dobijete kao rezultat je velika zelena pustoš. Nema kuća, nema puta, nema oranica… Samo zeleno “more” koje guta sve pred sobom. Tražila sam, uvećavala, pokušavala da pronađem neki trag života prema kojem bi se orijentisala… Posle mnogo muke, uspela sam (bar tako mislim) da nekako lociram parče zelenog prekrivača ispod kojeg bi trebalo da su ostaci naše kuće. Usput sam

Spomenik koga više nema

15. jun 2026.

Centralni spomenik žrtvama kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag, autora Vanje Radauša, podignut je jula mjeseca 1961. nedaleko pravoslavnog groblja u Gospiću. Uništen je u ratu 90-tih. Samo mjesto i ostatke spomenika locirala je ekipa udruženja građana Jadovno 1941, decembra mjeseca 2021. godine. Ovaj video zapis urađen je maja mjeseca 2023. godine. Prenosimo dio teksta dr Koste Popovića, posvećen spomeniku na Jasikovcu: “Obeležavanje stradanja žrtava na Jadovnu spojeno je sa dvadesetom godišnjicom ustanka i revolucije u organizaciji Saveza boraca NOR i održana je 27. jula 1961. u Gospiću. Pri tome je dominirala proslava ustanka i revolucije. To je uticalo i na obeležavanje spomenika stradalim žrtvama terora i

Bezdane jame stratišta logora Jadovno – Knjiga Jadovno 1.

14. jun 2026.

Logor Jadovno i njegovi pomoćni logori bili su smješteni u predjelima Velebita, bogatim bezdanim jamama, karakterističnim za kraške oblasti. Od početka maja pa do kraja avgusta 1941. godine, te su provalije pretvorene u masovne grobnice Srba i Jevreja. Šaranova jama na Velebitu; FOTO: Dušan Bastašić, Maj 2006. Mnogobrojni problemi otežavaju istraživanja ovih jama, u koje je bačeno na hiljade nevinih ljudi. Njihovim istraživanjem se zapravo niko nije bavio, jer ni socijalistička vlast u vremenu od 1945. do 1990. godine nije bila naklonjena otkrivanju istine o monstruoznim zločinima koje su počinile ustaše na stratištima ovog prostora. Do većine jama se nije moglo ni doći. Neke od su njih ustaše već sredinom

veritas.jpg

Veritas: U Hrvatskoj uhapšen Srbin iz Valjeva

14. jun 2026.

Milovanu Periću određen istražni zatvor u Rijeci, gde je negirao optužbe koje mu se stavljaju na teret Srbin Milovan Perić (72) iz Valjeva uhapšen je na graničnom prelazu Tovarnik prilikom ulaska iz Srbije u Hrvatsku zbog sumnje da je počinio ratni zločin, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“, koji je ovaj slučaj ocenio kao nastavak „tradicionalnog lova na Krajišnike“. Perić je uhapšen u četvrtak, a iz „Veritasa“ navode da se ovakva hapšenja često dešavaju na početku turističke sezone, čime se, kako tvrde, Srbima šalje poruka da nisu dobrodošli u zavičaj iz kojeg su izbegli tokom rata. Prema podacima ove organizacije, Perić je tokom hrvatske vojne akcije „Oluja“ u avgustu 1995. godine

Жitije Sveštenomučenika Save, Episkopa gornjokarlovačkog

13. jun 2026.

Nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno je rekao vladici da mora da napusti “hrvatski” Karlovac, inače će biti likvidiran. Na to mu je vladika odgovorio “Glavu dajem, ali svoj narod ne ostavljam”! Ovaj smireni i skromni, ispunjen mnogim vrlinama, episkop Crkve, rođen je 6. jula 1884. godine u Molu od blagočestivih i pobožnih roditelja Stefana i Jelisavete Trlajić. Na svetom krštenju dobio je ime Svetozar. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a veliku klasičnu gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima. Kao darovit i vredan učenik pokazao se i tokom studija, sa najvišim ocenama završivši Pravni fakultet u Beogradu i odbranivši Pravosudni ispit u Zagrebu. Poželevši da kao sveštenik posluži

Dete rijalitija

13. jun 2026.

Jedno takvo dete postalo je vidljivo tek kada se pojavilo u rijalitiju. I opet ne zbog toga što je tamo ispričana priča o Petrovačkoj cesti, niti zato što se neko ozbiljno zainteresovao za sudbinu porodice Stijelja. Malo koja pojava u Srbiji danas tako uspešno ujedinjuje ljude kao prezir prema rijaliti programima. Oni su postali najlakši način da čovek pokaže kako pripada pristojnijem i kulturnijem delu društva. Dovoljno je odrediti se, distancirati i zgroziti se nad tim fenomenom. Eventualno dodati kako je nekada bilo više kulture, više ukusa i više pameti. Ovo nije još jedan takav lament nad kulturnim sunovratom. Više je upiranje prstom u tu licemernu, farisejsku poziciju navodne intelektualne

Knjiga „Hronologija zla“ ulazi u završnu fazu

12. jun 2026.

Dragi prijatelji, sa velikom odgovornošću i dubokim osjećanjem duga prema našim stradalim precima, obavještavam vas da knjiga „Hronologija zla“, posvećena stradanju srpskih civila 1941. godine na prostoru Podmajevice, Majevice, Posavine i Semberije, ulazi u svoju završnu fazu. Piše: Milutin Tešanović Planirano je da predprodaja knjige počne već u julu, dok će promocije krenuti u septembru. Posebno je važno što će, uz promocije, po školama biti organizovani i časovi istorije na ovu temu, kako bi mlađi naraštaji saznali istinu o stradanju nevinih ljudi, žena, djece i staraca, čija imena ne smiju ostati zaboravljena. Ovo nije samo knjiga.Ovo je naš zajednički zavjet pamćenja. Zato molim sve pratioce, potomke stradalih, mještane i sve

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA