fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Arheološkim istraživanjima na Bribiru u Dalmaciji brišu se tragovi Srba

Bribir – Bribirska gradina koja je smeštena na prelazu između Bukovice i Ravnih Kotara u Dalmaciji radi svog strateškog položaja imala je kroz prošlost poseban značaj. Za lepog vremena pogled sa gradine preko Ravnih Kotara dopire sve do plavog Jadrana. Malo je mesta na ovim prostorima koja su u svojim kulturnim slojevima sačuvala tragove prošlosti kao što je to učinio Bribir, pa su ga mnogi nazivali „naša Troja“. 

Crkva Svetog Joakima i Ane na Bribiru
Crkva Svetog Joakima i Ane na Bribiru

Život je ovde počeo da pulsira još od mlađeg kamenog doba jer su ispod Bribirske glavice na lokalitetu Krivače utvrđeni neolitski ostaci. U poslednjem milenijumu p.n.e. Bribirska glavica postaje utvrđeno naselje plemena Liburna koje je reka Krka delila od drugog ilirskog plemena Delmata, po kojima je i Dalmacija dobila svoje ime. Dolaskom Rimljana obnovljeni su raniji bedemi i naselje je uživalo status municipija – Municipium Varvariae.

Nakon prosperiteta u prvim vekovima, u vreme Seobe naroda Varvaria je doživela teške dane. Od toga vremena ostali su napušteni objekti izloženi stalnom propadanju.

Iz ranog srednjeg veka na Bribirskoj glavici su skromni tragovi, ali od XII veka ovo naselje postaje središte moćne hrvatske porodice Šubića, od kojih se posebno ističe Pavao I Šubić Bribirski „ban Hrvatske i gospodar Bosne“. Za Mladena III Šubića bila je udata Jelena, sestra srpskog cara Dušana, koja je pri svome dvoru imala i pravoslavni hram. Jelena je posebno ostala upamćena kao ktitorka manastira Krke, koji je podignut sredinom XIV veka i ostao kroz istoriju svetionik srpstva i pravoslavlja.

Tursko porobljavanje promenilo je i etničku sliku ovog područja. U borbama protiv Turaka, a na strani Mlečana, ratovale su čuvene srpske porodice Jankovića, Smiljanića, Mandušića, Sinobada … Ostaci iz ovog turskog perioda, a posebno utvrda koju su podigli Mlečani svedoči i o njihovom prisustvu na Gradini.

Pravoslavni Srbi od tog vremena žive u kontinuitetu u naseljima koja su podigli ispod Bribirske glavice. Prisustvo Srba zasvedočeno je sa hramom svetog Joakima i Ane koji potiče iz XIV veka.

Kulturna zajednica grada Skradina, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika iz Šibenika, zanemaruju pomenute činjenice koje govore o prisustvu Srba, i na postavljenim informativnim tablama ne spominju pravoslavne svetinje na Bribiru. Osim toga, uklonjen je i ogradni zid koji su podigli meštani da bi sačuvali grobove svojih predaka. Poznata je činjenica da je sredinom 80-ih godina prošlog veka bila pokrenuta akcija oko izmeštanja groblja, a za novu lokaciju određen je prostor sa severne strane Gradine. I danas su vidljivi tragovi zida i nasip koji je bio određen za novu lokaciju.

Danas je Bribir u Šibensko-kninskoj županiji i njegovi malobrojni žitelji provode usamljeničke dane. Prema popisu iz 1991. godine u selu je živelo 549 stanovnika, od čega 517 Srba (94%) a prema popisu iz 2001. godine bilo je samo 79 stanovnika. Budući da je reč o starijoj populaciji, njihov broj je svake godine sve manji.

Ono što u poslednje vreme posebno zabrinjava meštane su arheološki radovi koji se izvode kod pravoslavne crkve Svetog Joakima i Ane, ispod čijih temelja stoji rotonda koja se datira u Justinijanovo vreme tj. u VI vek. Time ona postaje prva među takvim građevinama u Dalmaciji, starija i od Svetog Donata u Zadru. Tokom istraživanja išlo se do „samog dna“, pri čemu su uklonjeni i grobovi koji su se nalazili neposredno do same crkve. Prema svedočenju meštana, kosti pokojnika su smeštene u zajedničku grobnicu. Budući da nažalost ovde više ne žive oni čiji pokojnici tu počivaju, izgleda da je sve dozvoljeno pa i prenošenje zemnih ostataka pokojnika bez znanja njihovih potomaka. Svakako ostaje pitanje ko je dao pristanak da se ova istraživanja odvijaju i da li će to uticati na statiku, što može imati dalekosežne posledice i dovesti do devastacije i urušavanja samog hrama.

Milojko Budimir, muzejski savetnik u penziji

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske

Izvor: Banija Online

Vezane vijesti:

Srbi u Kninu kao da nisu ni postojali!

Kako danas zaista izgleda Knin i život Srba u njemu

Temelj

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: