arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Katanac na istini logora Jastrebarsko (III dio)

Donosimo vam treći, završni dio reportaže J.Mihajlović sa osvrtom na neke istorijske činjenice jednoga grada sa mračnom tajnom. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. Možda su ipak najgore prošla u kompleksu logora Jastrebarsko, ako se to uopšte može i smije tako reći, djeca smještena u logor u selu Reka, jer partizani za ovu lokaciju, udaljenu 3km od grada, nisu znali, te u hrabrom, oslobodilačkom poduhvatu IV Kordunaške brigade koja je rasformirala logor 26.avgusta 1942, slobode i nade za djecu ovoga logora nije bilo. Logor u Reci formiran je kao svojevrsno rasterećenje onome u gradu, toliko je djece bilo, te stoji

Obilježen Dan sjećanja na djecu ubijenu u NDH; Istina se mora čuti (FOTO/VIDEO)

Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj obilježen je u Gornjem Jelovcu kod Prijedora. Na spomen-obilježju u zaseoku Macure, služen je pomen. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanici srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić, predstavnici ambasade Srbije u BiH. Na spomenik su vijence položili i predstavnici SUBNOR-a, udruženja koja baštine sjećanja na žrtve ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije, udruženja ratnih vojnih invalida, veterana i starješina Vojske Republike Srpske, udruženja amputiraca UDAS, žena žrtava rada

U VJEČNOST SE PRESELILA GORDANA JANIĆIJEVIĆ: Odlazak najhrabrije srpske novinarke

U danu kada SPC slavi sveštenomučenika vladiku Savu Gornjokarlovačkog i godišnjicu stradanja đenerala Dragoljuba Mihailovića odjeknula je vijest da je ovozemaljski svijet napustila ugledna srpska novinarka Gordana Janićijević, dugogodišnja novinarka kuće Politika, a kasnije urednica emisije „Srpski sv(ij)et“ koje se emitovala na TV IN4S. Gordana Janićijević je rođena 22. avgusta 1959. godine u Smederevu, od oca Đorđa i majke Radmile. – Odrasla sam u staroj, čestitoj srpskoj porodici u Umčarima. Pradjeda je poginuo na Solunskom frontu, djed je bio za kralja tako sam ja u porodici slušala drugačiju priču od one zvanične. Komunisti su nas poslije rata ojadili i mislim da se nikada nismo oporavili. Upravo djed mi nije dozvolio

(DOKUMENTA) Tito zanemarivao zločine Muslimanske milicije nad srpskim narodom, sudili samo onima koji su ubijali komuniste: Slučaj Osmana Rastodera i Rama Rastodera!

„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“ Muslimanska milicija je naziv za paravojne grupacije iz Drugog svjetskog rata, koje su djelovanje pod zaštitom sila nacifašizma na prostoru Bosne i staroraške oblasti, odnosno Sandžaka. Naoružana od strane Njemaca, Italijana ili ustaša, Milicija je tokom rata počinila strašna zvjerstva protiv srpskog pravoslavnog življa. Prema određenim podacima, na prostoru Starog Rasa/Sandžaka, od pripadnika Muslimanske milicije, u periodu od početka rata do kraja 1942. godine, spaljeno je preko 140 srpskih sela. Međutim, poslijeratne vlasti pokretale su sudske postupke isključivo protiv onih pripadnika Milicije koji su se sukobili sa komunistima, ostavljajući tako nekažnjenom ogromnu većinu

Krvavi svetosavski barjaci na ulicama Beograda

Pre tačno 87 godina, tokom održavanja litije koju su vlasti zabranile, u Beogradu je došlo do velikog sukoba vernika i sveštenstva sa policijom – bila je to kulminacija „konkordatske krize”, odnosno suprotstavljanja nameri da se Rimokatoličkoj crkvi u Jugoslaviji daju privilegije kakve nije uživala nijedna verska zajednica Kako je uprava grada sa više strana dobila obaveštenja da izvesni neodgovorni elementi nameravaju da iskoriste ovu priliku i da izazovu nerede štetne za javni poredak i državne interese, to je gospodin upravnik grada svojom naredbom od 18. jula 1937. zabranio ovu povorku. Iz istog razloga zabranjeni su na teritoriji uprave grada Beograda svi skupovi i povorke do 1. avgusta.” Ova informacija, koju

Mitar Radonjić: Istina o Jasenovcu je utvrđena i zna se

Vlada FNRJ odredila je delegaciju da bude pri Međunarodnom sudu u Nirnbergu, koji je radio od 20. novembra 1945. do 1. oktobra 1946. U presudi tog suda konstatovana likvidacija 700.000 žrtava u Logoru Jasenovac. Kod nas u Srbiji se zamagljuje istina o koncentracionim logorima u Hrvatskoj. Već krajem aprila i maja 1941. godine počeli su da nastaju logori u NDH. Zakonska legalizacija izvršena je 23. novembra 1941. godine, pod nazivom „Kampovi za interniranje i radove”. U početku ih je bilo 22, od kojih su do kraja rata ostala samo dva – u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Upravljanje kampovima bilo je zakonom povereno „Ustaškoj službi nadzora”. Prvi nadzornik kampa bio je

Katanac na istini logora Jastrebarsko (II dio)

Frontal.RS donosi vam drugi dio reportaže J. Mihajlović s osvrtom na neka istorijska dešavanja jednoga grada. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. „Ustaški logor za djecu u Jastrebarskom, osnovan je po nalogu Ante Pavelića, poglavnika NDH za djecu Kozare.“ Tako stoji u članku o stradanjima djece sa Kozare objavljenima na internet stranicama sajta Udruženja za istinu o logorima Jasenovac. To jeste tačno, međutim, ne smije se nikako ispustiti da u ovom logoru nisu bila samo djeca stradalnice Kozare, već su tu svoje kosti ostavili i mali Ličani, Banijci i Kordunaši, kako i stoji uklesano na spomeniku u Jastrebarskom podignutom žrtvama

Katanac na istini logora Jastrebarsko (I dio)

Frontal.RS donosi vam reportažu J.Mihajlović u tri dijela sa osvrtom na istorijske činjenice jednoga grada s mračnom tajnom. Zagrebački kolodvor, čini se sređenijim od ostalih stare Juge no, čim stupite na njega, ista priča. Sivilo ispod nadstrešnica kvari utisak djelomičnog održavanja potpomognutog obasjajima sunčevih zraka. Čekanje, lica ljudi napregnuta od „kad ću stići“, „kada poći“, odaju sliku svih sumornih, naizgled zaspalih, autobuskih čekališta potonulih u svojevrstan vremenski rascjep. Istovareni ovdje, ostavljeni i bačeni, prepušteni smo daljnjem snalaženju. Gurajući se među ljudima, vukući kofere, tražeći stanicu, novce, kartu za autobus, sve same sitnice za brigu, neprestano nas prati osjećaj vrtložnosti dešavanja kojemu ne možemo pobjeći, koji nas baca po svojoj želji,

Andrej Rajevski: Draža Mihailović – čovek na kome će se temeljiti buduća Srbija

Svaka buduća Srbija vredna da se zove Srbijom može biti utemeljena na sećanju na Dražu Mihailovića i na vekovima poštovane srpske junake čiji je podvig otelotvoren u njemu. Ovo je za mene veoma poseban tekst, zato što su teme koje ću obraditi drage mom srcu i celoj mojoj porodici. Nakon boljševičke Revolucije,  moja porodica i još 1,5 miliona Rusa napustili su svoju voljenu otadžbinu na svršetku građanskog rata. Svi naši takozvani evropski “saveznici” odmah su nas izdali (ima li tu čega novog?). Organizovali su intervenciju i istovremeno podržali rusofobični boljševički režim (da, pomažući obema stranama, kao što Imperija to čini i danas u, recimo, kurdskim oblastima Iraka i Sirije). Svi

HABZBURŠKI NEOOSMANIZAM: Zapad zaluđuje Sarajevo obećanjima da bi NATO proširio do Save i Drine

Činovnici EU Đozep Borelj i Oliver Varhelji, povodom godišnjice događaja u Srebrenici, saopštili su da je to „jedan od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj istoriji“ i zapretili: „Među nama nema mesta za one koji negiraju genocid, pokušavaju da prekrajaju istoriju i veličaju ratne zločince“. Piše: Boris Subašić Službenici aktuelne „nemačke Evrope“ su „zaboravili“ na nemački genocidni program prema Slovenima u Drugom svetskom ratu i autentični NDH projekat istrebljenja Srba, u kome su aktivno učestvovali mnogi muslimani iz BiH. EU je „zaboravila“ i da je Jerusalimski muftija Huseini dolazio u NDH da pozdravi osnivanje muslimanske SS „Handžar“ divizije od 21.000 dobrovoljaca. Taj „zaborav“ istoričari opisuju terminom „proces dugog trajanja“ u kome

Praznik Svete Djece novomučenika Jastrebarskih i Sisačkih proslavljen u Karlovcu

U petak, 13. jula 2023. godine, večernjim bogosluženjem sa petohljebnicom, otpočelo je praznovanje Svete djece mučenika jastrebarskih i sisačkih. Večernjim bogosluženjem načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim uz sasluženje prezvitera Saše Lončine i protođakona Nebojše Anđića.  Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački gospodin Gerasim načalstvovao je Svetom Arhijerejskom Liturgijom u novoj kapeli pri eparhijskom dvoru u Karlovcu, posvećenoj današnjim mučenicima. Preosvećenom episkopu su sasluživali: protoprezviter-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Saša Lončina i protođakon Nebojša Anđić. Na početku Liturgije, episkop Gerasim rukoproizveo je Igora Vukobrata, studenta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, u čin čteca.  Po zaamvonoj molitvi Episkop Gerasim je izvršio obred osvećenja koljiva i kolača koji su prineseni u slavu Božiju

Akademik Dimić: Hrvati pokušavaju da ulepšaju svoju istoriju

Tvrdnje zagrebačkih nadbiskupa, na čelu sa Josipom Bozanićem, da su u Jastrebarskom i Sisku tokom Drugog svetskog rata bila prihvatilišta za decu u kojem su navodno lečeni, a ne logori u kojima su mučeni i ubijani, po rečima akademik Ljubodraga Dimića pokušaj da se zaboravi i prekroji vlastita istorija za buduće generacije Hrvata. „To je pokušaj da se zaboravi vlastita prošlost, da se ona ulepša, da se kao takva populariše i da postane deo svesti stanovnika u Hrvatskoj koji sada stupaju na životnu scenu. Ti mladi će u narednim decenijama taj narativ prihvatiti kao istinit, a poništavaće ono što su istoričari do sada o tome rekli”, rekao je Dimić za

ZBOR NA KOSOVU U DALMACIJI 1893. 

Između Dinare i Jadranskog mora u Dalmaciji, po prilici na jedan sat od Knina, leži ovo drugo Kosovo polje, koje se pruža skoro do Siverićkog rudnika. Priredio: Tomo Radusin Narod, srpski koji je bio poslije propasti srpskoga carstva prinuđen, da, usljed raznijeh nedaća svojih, ostavlja svoja prađedovska ognjišta i da se na poziv austrijskih vladalaca sa oružjem u ruci i sa svojim imetkom preseli u razne krajeve Austrijsko-Ugarske monarhije – običavao je, da u novoj postojbini zatečena pusta mjesta naziva onijem imenima kakovijem je nazivao svoja mjesta, rijeke i planine svoje pređašnje carevine. Tako je Kosovo u Dalmaciji dobilo ime svoje od Kosova u Staroj Srbiji, na kome je propalo

NIKOLIĆ: U KOSTURNICI NISU KOSTI ANTIFAŠISTA, VEĆ SRPSKIH CIVILA

Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše drugog dana Trojica 1943. godine u Srebrenici zajedno sa još 250 srpskih civila, rekao je Srni da su komunističke vlasti prikrivale istinu o ovom zločinu, iako je svima bilo poznato da su snage NDH monstruozno pobile srpske civile na njihovim ognjištima. Nikolić podsjeća da se ustaški zločin u Srebrenici dogodio 14. juna 1943. godine, a u obližnjem selu Zalazje zločin je počinjen dan kasnije, 15. juna. On navodi da mu je o tim zločinima pričala komšinica Milena Jovanović koja je skrivena gledala šta ustaše rade. „U Srebrenici su ustaše 14. juna 1943. godine, prema njihovim dokumentima, ubile više od 155 srpskih civila.

Kalendar genocida: 12-22. jul 1941. godine. Stradanje Srba sa livanjskog područja

U šumi Koprivnica (Kupres-Bugojno) na mestu Kožvarica 15. jula 1941. godine pobijeno je 11 Srba iz Livna, pretežno trgovaca i imućnijih domaćina, a potom, desetak dana kasnije, na mestu Mala vrata, ubijeno je još 49 Srba iz Livna, pretežno članova porodica pobijenih na Kožvarici i Zanesovićima. Neki izvori ukazuju da je u šumi Koprivnici, na više mesta, pobijeno 79 Srba iz Livna, ali za njih 19 nisu utvrđena imena. Dvadesetak dana nakon ubistva dr Mitrovića, dr Zubića i sudije Margetića, tačnije 12. jula 1941, na put bez povratka su povedeni drugi Srbi iz grada: trgovci, bankari, službenici, gostioničari… Posle nekoliko dana provedenih u zatvoru, najverovatnije 15. jula, pobijeni su u

NAJNOVIJE VIJESTI

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.