arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
pag2.jpg

Ustaški logor na Pagu (3) ŽIVI ZAKOPANI

7. novembar 2023.

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida nad Srbima i Jevrejima otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U dosadašnjnim smo nastavcima opisali mjesto umiranja – logor „Slana“ na Pagu. Ustaše su u tom logoru za samo tri mjeseca svoje vladavine otokom poubijali 10.000 do 15.000 ljudi. Nad tim zvjerstvima zgrozili su se i

Dr Đuro Zatezalo: HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj

6. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. 6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog  zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića.

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

5. novembar 2023.

Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA

5. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

Bilogorci se sjetili svojih stradalih

5. novembar 2023.

U organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u subotu 28. novembra, služen je parastos i održan pomen stradalim Srbima od 1991. do 1997. godine u Grubišnom Polju i istočnoj Bilogori. Nakom pomena okupljeni su položili vijenac na spomenik u Tašmajdanskom parku, razmijenili sjećanja na stradale i izgubljeni zavičaj. Akcija hrvatske paravojske pod nazivom „Otkos-10“ počela je 31. oktobra 1991. napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišino Polje, a cilj je bila likvidacija ili protjerivanje Srba sa područja istočne Bilogore. U egzodus je iz više od 30 sela krenulo oko 4.000 ljudi, a među njima je bilo i oko 250 pripadnika drugih nacionalnosti. Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore,

PUT NAS DOVEO: Slobodan Trifković iz Doboja kao četvorogodišnjak preživio Jasenovac

4. novembar 2023.

Malobrojni preživjeli sjećaju se pakla na zemlji. Okolnosti gdje se ljudski život nije cijenio, nego je jednostavno bio bezvrijedan. Slobodan Trifković iz Doboja nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Svoje djetinjstvo proveo je u zloglasnom logoru. Još očekuje vrisak djece, koje ustaše odvajaju od majki. Slike koje ne blijede. Niti mogu, ikada. Majka koja bježi sa mlađim bratom. Otac Pejo i on i vagonu za Jasenovac. Djeca koja plaču. Vagoni. Vagoni smrti. Glad. Žeđ. Umor. Iscrpljenost. I na kraju, smrt. Ovo je potresni dio jedne životne istorije, kratka istina čovjeka koji pune dvije godine nije nosio zvučno ime, nije nosio ime čovjeka, jer to nije bio, ali ne svojom

Luka Kecman: Samo u Donjoj Gradini je zakopano 366.000 žrtava

3. novembar 2023.

Ko god je bio u Donjoj Gradini i ko god je prošetao tim prostranstvom smrti u kojem vlada jeziva tišina, lako će shvatiti o čemu se radi. Donju Gradinu pohodim svake godine, a o njoj sam najviše saznao iz dugih razgovora sa bivšim direktorom Simom Brdarom, koji je bio anđeo čuvar tog najveće grada u RS, kao i literature na koju me je on upućivao. Teško sam to prihvatao. Danima čitao jednu stranicu… jer dalje se nije moglo. Ali, ostavimo moje emocije sada po strani. Priča se o broju žrtava, a brojke su neumoljive. Donja Gradina ima 9 grobnih polja i 125 masovnih grobnica koje su se same otkrile. Sve

Veteran: Ustašu smo bacili u jamu!

2. novembar 2023.

O početku ustaškog terora i srpskog ustanka na području Popovog polja u Hercegovini, svjedočio nam je Mirko Sirovina, Veteran. RUSKI Piše: Dušan Bastašić „U septembru 2014. godine u organizaciji Fonda jedinstva pravoslavnih naroda učestvovao sam na konferenciji u Kišinjevu u Moldaviji. Prvi dan konferencije, pred sam početak, svi učesnici su ustali i tiho među sobom govorili: ”Veteran… veteran…” Okrenuo sam se i vidio jednog vitalnog starca koji je ušao i sjeo pored mene. Bio je to Mirko Sirovina. Hercegovac… Ustanik 1941. godine, a onda partizan. Čovek koji je neposredno posle rata poslat u Sovjetski savez na dodatnu obuku. Zatim je 1948. u vreme Informbiroa odlučio da ostane tamo. Na konferenciji

Tezak_fizicki_rad_brzo_je_lomio_i_najsnaznije_zatocenike.jpg

Platno za prikrivanje ustaških zločina

1. novembar 2023.

Čim zatočenici spaze dolazak ustaša, Satler odmah vadi plahte i za pet minuta prekriveni su i bolesnici i mrtvaci. Crni prah pravi se karboniziranjem životinjskih kostiju, isto onako kao što naši „ugljenari” pale ugljen u šumi. Drveni ugljen nije bio zapravo lošiji od ovoga od kostiju. Taj ugljen pravi neki Židov, emigrant iz Austrije, koji je tamo nekad bio vlasnik farmaceutske industrije. Čovjek se zaposlio, hvata se i za paučinu da spasi život, da postane „koristan”. Ako pratiš razvitak bolesti tih ljudi, onda vidiš i njihovu psihologiju. Sutradan dolaze u ambulantu ti isti, a i novi, s proljevima. Njihov se izgled naglo pogoršao. Lijek nije pomogao. Naglo mršave, kolobar se

Svijeće

„Veritas“: Progon Srba sa Bilogore 32 godine bez kazne

31. oktobar 2023.

Od progona Srba sa područja istočne Bilogore danas se navršavaju 32 godine, ali za to vrijeme za ubistvo 65 lica, među kojima je 41 civil, odgovarao je samo jedan pripadnik hrvatskih snaga koje su izvršile etničko čišćenje. Podsjetivši da je 31. oktobra napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišno Polje počela akcija hrvatske paravojske pod kodnim nazivom „Otkos 10“, Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ istakao je da je za dva dana protjerano 4.000 ljudi iz 38 naselja. „Veritas“ u saopštenju ukazuje da se u izbjegličkoj koloni prema BiH našlo i 250 Hrvata, Čeha, Mađara i Roma. Na području istočne Bilogore, oblasti koja se nalazi u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice, ubijen je 41

NEMANjA DEVIĆ O SPOMEN-SOBI U BREGALNIČKOJ: Draža Mihailović ponovo među Srbima

30. oktobar 2023.

Ljupki su nazivi ulica na međi između Vračara i Zvezdare. Za razliku od Novog Beograda, ukorenjenog u tradicijama Druge Jugoslavije, ovde se češće nailazi na toponime i ličnosti koji su asocijacije na slavno doba Kraljevine Srbije, s početka 20. veka. I na odavno izbledela mesta iz Stare Srbije. Tu su, na jednom relativno malom prostoru, i Brsjačka i Preševska, i Vardarska i Pećka, i Tetovska i Strumička ulica. I – Bregalnička. Bregalnička ulica nije dobila naziv tek po pritoci Vardara; radi se o reci na kojoj je, posle oslobođenja južnih krajeva od Turaka, zabeležena i sjajna pobeda srpske vojske nad Bugarima 1913. godine. Ove pobede, postignute u samo godinu dana,

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Surčinu

30. oktobar 2023.

Promocija knjige u Surčinu, biće održana u subotu, 4. novembra t.g, u prostorijama KUD „Dušan Vukasović Diogen“, Vojvođanska 84, sa početkom u 18. časova. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog

Parastos Bilogorcima 2012. godine

Mićo Martinović: Slavonija `91. !?

30. oktobar 2023.

Sve ovdje vrišti i kipi od bola, od laži i manipulacije na ovim prostorima. Slavonija `91 – ve!? Da je vojska bila vojska, a nije, da je vojska po ustavu štitila ustav, a nije… ta ostrvljena bagra koja je gurala državu u rat i nezamislivu tragediju, bila bi ugašena za 24 sata. Ali Mamula u svojoj zadnjoj knjizi „Admiral sa Korduna“ niti JEDNOM riječju nije pomenuo te događaje ili uopšte slijed događaja i raspad države. Ali je zato pomenuo neke svoje pretke, barone i generale u tuđinskim vojskama koji su sijali kosti svojih sunarodnika po tuđim zemljama i za interese tuđih politika i ambicija. Ta krajiška servilnost, podređenost državi i

Trideset dvije godine od etničkog čišćenja Srba iz Požeške kotline

30. oktobar 2023.

Navršilo se 32 godine od etničkog čišćenja Srba iz 26 sela Požeške kotline u Hrvatskoj, od kojih su 23 potpuno uništena, na osnovu pisane naredbe državnog organa, prvoj i jedinoj te vrste u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, za šta niko nije procesuiran ni pred međunarodnim, ni pred domaćim sudovima. Tačno u podne 29. oktobra 1991. godine pripadnici civilne zaštite i policije Hrvatske počeli su sprovoditi državnu naredbu o evakuaciji svih mještana iz 26 sela, sa isključivo ili pretežno srpskim stanovništvom, smještenih u Požeškoj kotlini, podno Papuka i Psunja, koju je dan ranije donio Krizni štab opštine Slavonska Požega, saopšteno je iz Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“. U naredbi, koju je kao

Miloš Kordić: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

29. oktobar 2023.

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA