arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U Danilovgradu održana tribina o Blagoju Jovoviću: Povratak srpskog osvetnika u Bjelopavliće!

U „Matici srpskoj“ u Danilovgradu sinoć je održana tribina povodom 100 godina od rođenja Blagoja Jovovića, srpskog osvetnika koji je 1957. godine u Argentini izvršio atentat na Antu Pavelića, ranio ga, od posljedica ranjavanja Paveliće je nešto kasnije i umro. Tribini je prisustvovala i Blagojeva kćerka, Marija, koja se obratila i zahvalila prisutnima što čuvaju sjećanje na njenog oca i njegov podvig. O životu Blagoja Jovovića, govorili su Miljan Stanišić iz Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle“, Ognjen Vojvodić, srpski analitičar, Tihomir Burzanović, autor knjige „Dva metka za Pavelića“ i Ivan Milošević iz Udruženja za genocid. Svi oni su zaključili da je vojska kojoj je pripadao Jovović pod komandom generala Draže Mihailović

Prije stotinu sedam godina, a imamo li mi kulturu sjećanja?!

27. decembar bi trebao biti dan kada mi koji se zovemo potomcima, mi koji kažemo kako smo ponosni na slavne i časne pretke, gromko zaćutimo.  Zaćutimo tako da eho tog muka potrese Jevropu. Jer…. Jeste li znali da je prvi koncentracioni logor u Jevropi, i to onoj civilizovanoj, onoj dvadesetog vijeka, bio napunjen Srbima? Znam, pomalo smo umorni od svih tih stradanja, od triptiha zločina dvadesetog vijeka , nad nama, jer smo Srbi. Pa će mnogi od nas umorno odmahnuti rukom – ništa novo, reći ćemo. A od tog, prvog u nizu sličnih i gorih, ako gore može biti, prošlo je već stotinu godina. Dovoljno za zaborav. Dovoljno za utapanje

Nemanja Zivlak: Priest’s wife (Popadija)

Dara, a strong and proud woman from Lika, was not afraid of a wolf or a hajduk. SRPSKI At the beginning of the Second World War, the parish priest of Donjolapac was priest Nikola J. Bogunović. He was born on January 3, 1908 in Zrmanja near Gračac. A humble, calm, quiet and God-pleasing priest who lived with his wife Dara and their sons Pavlo (Pajo) and Đorđe (Đokica). Each war brings great evil because it is a great evil in itself. At the beginning of May 1941, an absolute evil will knock on Father Nikola’s door, evil in black uniforms. After just one month, he was taken first to Gospić and then to

Istorija Srba u Hrvatskoj bila je hrvatski zabran

PREDSTAVLjENA IZABRANA DELA AKADEMIKA VASILIJA KRESTIĆA Na skupu u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu o izdavačkom i naučnom poduhvatu govorili su istaknuti naučnici i stručnjaci. Celokupnog mog naučnog dela ne bi bilo da nije bilo profesora Vase Čubrilovića, rekao je juče akademik Vasilije Krestić u emotivnom obraćanju prilikom predstavljanja njegovih sabranih dela u 15 knjiga u izdanju „Pravoslavne reči” i Arhiva Vojvodine. Na skupu u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu o izdavačkom i naučnom poduhvatu govorili su dopisni član SANU i univerzitetski profesor Mira Radojević, naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije dr Sofija Božić, direktor IP „Pravoslavna reč” Zoran Gutović

KO DANAS PLjUJE PO PREKODRINSKIM SRBIMA?

Jasna je i nedvosmislena činjenica da su Srbi prečani činili većinsku udarnu snagu u konačnom proboju Solunskog fronta i oslobođenju, a među njima je bilo 37% Srba sa „čudnim prekodrinskim prezimenima“. Piše: Ranko Radelić Onomad se na internet portalima pojavio tekst KO DANAS PLjUJE PO SENIMA VITEŠKOG KRALjA, čiji je autor izvjesni Rade Velizarov Erac, sa staništem, kako sam navodi – „srez Kraljevski“. Tekst je uglavnom korektan i na više od 90 procenata njegovog sadržaja se ne može staviti ozbiljna primjedba, a sa velikim dijelom sadržaja koji čine opšte i široko poznate činjenice o istorijskoj ulozi Aleksandra Karađorđevića u 1. svetskom ratu se možemo složiti. Tekstopisac u nekoliko navrata sugeriše

Novi Sad – Predavanje: Naseljavanje srpskih dobrovoljaca iz Like u vojvođanske oblasti (1921- 1941.)

U sredu, 28. decembra 2022. godine, u 19 časova, u Galeriji Prometej, ul. Svetozara Miletića 16, u Novom Sadu, biće održano predavanje na temu: Naseljavanje srpskih dobrovoljaca iz Like u vojvođanske oblasti (1921 – 1941.) Iz Like u vremenu 1921 – 1941. godine trajao je snažan kolonizacioni talas ka Banatu, Bačkoj, Baranji, Sremu i Slavoniji, a njegovu osnovu činili su dobrovoljci srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Kolonisti nisu dobijali kuće, sami su ih gradili, najčešće od „naboja“ i prolazili su dug i težak proces prilagođavanja novom prostoru. Bolesti su ih kosile, naročito decu do dve godine i žene, usled teških uslova života i stanovanja. Vitalnost i snaga kolonističkih zajednica učinili su da

Počinje snimanje filma o stradanju srpske dece u nacističkim logorima tokom Drugog svetskog rata

Karl Petersen, šef nemačke komande za radnu snagu u NDH, u svom izveštaju od 20. jula 1942. navodi: izdvojilo se 3935 muškaraca, 3255 žena, te nešto više od 400 dece, koji su zatim poslati na rad u Nemačku i Norvešku. Bili su to Srbi pravoslavci koji su odvedeni iz svojih kuća. U Norvešku je poslato 102 dece od kojih je 32 stradalo, najmlađi među njima imao je samo 12 godina.U saradnji sa producentima iz Srbije i Norveške u planu je da u 2023 godini da se krenee sa snimanjem filma o stradnju srpske dece u nacističkim logorima tokom Drugog svetskog rata. Prema dosadašnjim istraživanjima producent Branko Dimović Dimeski došao je

PITAMO: Po čijem projektu će biti građen Memorijal Donja Gradina?

Arhitektonsko rješenje koje bi trebalo da bude uzor najavljenom timu je Memorijalni centar u Starom Brodu na Drini, nedaleko od Višegrada, autora Novice Motike. ENGLISH Obećanja o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina slušamo već godinama. Intenzivnije od 2010. godine kada je urađen prvi prijedlog projekta koji nije dobio zeleno svjetlo na javnoj raspravi u Banjoj Luci. Prije godinu – dve od zvaničnika se moglo čuti da će projekat raditi jedna poznata kuća iz Amerike. Danas, na sastanku dva srpska Predsjednika, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, nije pomenuto koje je to projektno rješenje. Nezamislivo je da Memorijal u Donjoj Gradini arhitektonski bude izgrađen po uzoru na memorijale žrtvama Holokausta kao npr.

Još jednom ponižene Jošaničke žrtve

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Foča Srđan Stanković ocijenio je danas da je puštanje na slobodu bez bilo kakvih mjera zabrane za šestoricu osumnjičenih za svirepi zločin nad srpskim civilima u Jošanici na Nikoljdan 19. decembra 1992. godine, još jedno ponižavanje žrtava i uvreda za preživjele. Stanković je naglasio da u radu pravosudnih institucija BiH nema ništa novo i normalno, jer zbog zločina nad Srbima niko nije osuđen ili zadržan duže od pet dana. „To je jedan neviđen zločin da se djeca od dvije godine zakolju na kućnom pragu, da to 30 godina niko nije osudio, da se drži u ladicama, a zna se pojedinačno ko je djecu ubio. Više niko

NAJAVA: „Ako te se sjetim jednom samo“

Projekcija dokumentarnog film „Ako te se sjetim jednom samo“, djelo Mire Lolić Močević Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija, ukazana nam je velika čast da u prestonom gradu naše Srbije, u Hramu koji je svetinja i ponos svih Srba, predstavimo projekat u koji smo svi mi zadužbinari iz Republike Srpske zajedno utkali svoje srce – Zadužbinu za Kosovo i Metohiju. Dokumentarni film „Ako te se sjetim jednom samo“, djelo naše sestre u Hristu Mire Lolić Močević, kojoj dugujemo beskrajno hvala za njen trud, pokretna je slika života Srba na Kosovu i Metohiji danas. Slika pred kojom nijedan Srbin, gdje god da živi, neće ostati ravnodušan. Veliku zahvalnost za podršku

Poziv na premijeru filma: „Čiko,ja sam živ, nemoj da me ubiješ“

Film je priča o Draganu Vasiću dečaku iz Sarajeva koji je jedini preživeli svedok užasnog zločina koji se desio početkom juna 1992 g. u naselju Ledići pored Sarajeva. Dragan Vasić tada star svega 11 god. života je uspeo da preživi pukom srećom i spašen je zahvaljujući vojniku Izi Veliću jer ga je odveo na Igman doktoru Mustafi Pintol. Odveo ga je kod svojih roditelja, a kasnije je razmenjen. Tako je Dragan Vasić postao jedini preživeli očevidac onoga što muslimanska propaganda decenijama pokušava da zataška. Autor filma je Gvozden Šarac a film je izašao u produkciji RTRS septembra 2021 godine. Film će se prikazati u skupštinskoj sali opštine Zvezdara 24.12.2022 god.

HRVATSKA SE NE ODRIČE NACIZMA: Iz budžeta odobrena sredstva za obnovu ustaškog spomenika u Blajburgu

Centralna državna kancelarija za Hrvate van Hrvatske dodelio je finansijska sredstva u iznosu od 200.000 kuna (jedan evro vredi oko 7,5 kuna) iz budžeta građana kontroverznoj organizaciji Počasni blajburški vod za obnovu ustaškog spomenika na Blajburgu u Austriji, piše danas hrvatski portal Indeks. U odluci stoji da je Počasni blajburši vod – u čijem su rukovodstvu ražalovani HDZ-ovci starije generacije Vladimir Šeks, Milan Kovač i Vice Vukojević – dobio 200.000 kuna za „sanaciju oštećenja na spomen-području na Blajburškom polju. Oštećenje koje se spominje, podseća portal, zapravo je ljetošnja intervencija austrijske države na spornom spomeniku likvidiranim ustašama na Blajburgu, na kojem se nalazio ustaški grb. Austrija je godinama bila frustrirana jer

Zna se ko su zločinci a kazne nema ni posle 30 godina

Navršila se 31 godina od zločina hrvatskih jedinica nad Srbima u Mašićkoj Šagovini, u Hrvatskoj, kada je likvidirano najmanje 55 Srba, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim niti pred međunarodnim sudovima, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas”. U saopštenju se napominje da su u noći između 18. i 19. decembra 1991. pripadnici 108. i 121. brigade „Zbora narodne garde” i specijalci iz grupe „Svileni”, ukupno 363 vojnika, izvršili pešadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina kod Novske, na obroncima Psunja. Selo je branilo oko stotinak pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. Hrvatske „zenge” su u toku dana, zahvaljujući

Hram Svetog Save u Blažuju-svjedok postojanja pravoslavnih Srba

U porti se nalaze dva spomenika – jedan posvećen Srbima koje je austrougarska vojska strijeljala 1916. godine, a drugi pravoslavnim domaćinima iz ovih krajeva koje su ustaše ubile 1941. Izvor: SRNAHram Svetog Save u Blažuju kod Sarajeva, koji je posvećen prvom srpskom arhiepiskopu i prosvjetitelju, 123 godine svjedoči o postojanju pravoslavnih hrišćana na tom prostoru. To potvrđuju i knjige koje se čuvaju u arhivi hrama, u kojima se od 1900. godine, pa i nešto ranije, vodi evidencija o njegovom istorijatu, rođenim, krštenim, opojanim, kao i o porodicama koje su živjele u ovoj parohiji. Paroh blažujski jerej Darko Danilović poručuje da parohijani koji su ostali na svojim ognjištima, ali i pravoslavni

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.