arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U planu snimanje filma o srpskim zarobljenicima u Norveškoj

Za Srpsku istoriju govori norveški režiser Kjetil Palmquist. Planiramo snimanje filma takođe i u Srbiji. Cilj nam je da pronađemo preživele zarobljenike kao i njihove potomke. Kamerom bismo zabeležili njihova svedočenja, koja bismo kasnije pretočili u dokumentarni film. Smatram da ova tema ne sme biti zaboravljena već želimo da filmom prikažemo budućim generacijama, kolika je žrtva svih nevino stradalih u drugom svetskom ratu. Za sajt Srpska istorija govori poznati Norveški režiser Kjetil Palmquist, namera mu je da snimi film o Srpskim zarobljenicima u Norveškoj. Intervju vodi Branko Dimeski U produkciji vaše filmske produkcijske kuće PQS media publika je mogla pogledati preko četrdeset sjajnih dokumentarnih filmova. Režirali ste film „Noć Bombi“ koji

FELjTON – NASILjE NA ULICAMA SARAJEVA: Bande SDA pljačkale su po centru, sve radnje bile su srušene i prazne

Specijalna policijska jedinica pod Draganom Vikićem provalila je u hotel „Holidej in“ i uhapsila članove SDS-a koje su pronašli na licu mjesta. Priredili: Dragan Vujičić i Ivan Miladinović Oni su odvedeni u Policijsku stanicu u Lugavinovoj ulici, pretučeni i ispitivani. Prema njihovim izjavama, niko od njih nije imao snajperske puške niti je pucao na demonstrante. Kod njih nije nađeno oružje. Kako nije bilo inkriminirajućih dokaza protiv njih, pušteni su nakon dva dana. Svi zaposleni u hotelu, za koje je CSB sumnjao da su povezani sa SDS-om, takođe su uhapšeni. Međunarodni novinari su nasilno „evakuisani“, dok je „Holidej in“ opljačkan. Sarajevska policija, kao i druge državne institucije, praktično su etnički očišćeni

FELjTON – SRPSKI LOGORAŠI KAO ŽIVI ŠTIT: Skladište žita pretvoreno je u mučilište za Srbe

Prema dokazima do kojih je došao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, nad srpskim logorašima u logoru počinjeni su stravični zločini: „Muslimanski zatvorski čuvar Landžo duže vrijeme je tukao pritvorenika starog između 60 i 70 godina i na čelo mu prikovao značku Srpske demokratske stranke. Autori: Dragan Vujičić i Ivan Miladinović Pritvorenik je umro ubrzo nakon toga od posljedica povreda. Prisilio je jednog pritvorenika da otvori usta kako bi mu na jezik stavio par zagrijanih klješta, a onda ih zatvorio prouzrokujući opekotine u ustima, na usnama i jeziku. Zatim je pomoću klješta zapalio uho zatvorenika. Stavio je gas-masku na lice drugog pritvorenika i stegnuo je da blokira snabdijevanje vazduhom. Zatim

Đurđica Dragaš: Dok je naših duša, živjeće naše pusto selo

Tu smo mi…čuvamo naše pusto selo. Nemojte plakati… dobro smo mi.. Braco, osjećaš li pod dlanom topli dah našeg šarova? Kako smo se samo smijali kad je pokušavao da uhvati svoj rep. Držimo se za ruke ti i ja… tako je majka rekla! Spavamo u našoj kući koje nema, beremo trešnje sa suvog drveta. Hladimo vrela čela presahlom vodom sa našeg bunara. Tu smo mi…čuvamo naše pusto selo. Miriše trava kao nekad, al’ nema kosaca… Na našem ognjištu spavaju zmije.. Iz naših grobova rastu breze… nježne, tihe… besmrtne… Milujemo ih dječjim dlanovima, a one nam pjevaju…. o vama u kojima teče naša krv… Radujemo se, smijemo očima u koje je

Predavanje dr. Rorya Yeomansa “Sacrifice and Terror: Towards a Mimetic Theory of Ustasha Killing”

Prijavite se za predavanje dr. Rorya Yeomansa Časopis Tragovi poziva u subotu, 22. maja s početkom u 11 sati na 30-minutno predavanje dr. Rorya Yeomansa na temu: “Sacrifice and Terror: Towards a Mimetic Theory of Ustasha Killing”. Predavanje se organizuje preko platforme Zoom u povodu 80-godišnjice ustaških zločina u Glini. Svi zainteresovani trebaju se javiti na mail [email protected] , te će dobiti link na predavanje. Dr. Yeomans, istaknuti je istraživač ustaštva, autor knjige: “Visions of Annihilation: the Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945” (Univ. of Pitsburgh Press, 2013), i urednik knjige: “The utopia of terror: life and death in wartime Croatia” (Univ. o Rocherster Press, 2015). Doktorirao

Sandra Blagić: Još uvijek hodim stazama mučenika

Već treći dan pokušavam skupiti misli i emocije, pretočiti ih u slova, riječi i rečenice. Ne ide!Kako opisati emocije dok stojiš nad jamom i gledaš u njeno grotlo? Kako ih pretočiti u riječi? Nema straha. Postoji poštovanje prema nevino postradalim mučenicima, koji su tih ratnih godina, od 1992. do kraja 1993. završili na dnu Kazana. Kazani su jama u opštini Stari grad u Sarajevu, gdje se uske male uličice do same jame prepliću kao zmije otrovnice, a prozori kuća kao oči njihove. Gledaju, sikću i čekaju pogrešan korak. Koračajući, nije me bilo strah, neka tuga i spokoj u isti mah uhvati i ne pušta. To se naši mučenici raduju, jer

Nenad Milkić: Oprostite… Nemam reči… Sve mi je na Kazanima ostalo

Obećao sam da ću napisati koju reč o hodočašću na Kazane. Obećao, a obećanje, sada znam, ne mogu ispuniti. Napisao je Medenica za sve nas. U ime svih nas osam. Listam fotografije, a duša me podseća na svaki korak koji sam prošao, na svaku granu za koju sam se uhvatio, na kamen koji sam poljubio, na braću i sestre sa kojima sam na hodočašće krenuo… na duše koje su nas dozivale, na jauke koje sam čuo, na žive slike kolona mučenika koji se penju uz planinu putem bez povratka. Čudan je osećaj kada znaš da si jedan od retkih Srba koji se sa ovog puta smrti vratio. Godinama nije bilo

Nije bilo života Srbima u Sarajevu tih ratnih godina – nije im bilo ni smrti…

Reportaža Mihaila Medenice o ubijenim sarajevskim Srbima na Kazanima. Piše: Mihailo Medenica Prokleta uzbrdica, nigde staze, nikad kraja…Kamenjari, zmijarnici…prokleta uzbrdica, do u samo nebo vodi, čini se…Nigde mučenim sarajevskim Srbima i nije bilo puta do u nebo tih ratnih godina… Prokleta uzbrdica, nigde korak da se uhvati zemlje, ne mogu više, ne mogu dalje, strah me je…sebe ponajviše da će me uzbrdica prokazati vrtačama i kamenjarima, no ne hodam zbog sebe, niko od nas ne korača svojim stopama već ga grabe poslednji koraci mučenog Srblja… Mučenih sarajevskih Srba kojima su ova prokleta uzbrdica, kamenjari, vododerine, ova upekla zvezda što šiba ko korbač, kundak zveri…bili poslednje… Nije bilo života Srbima u

Vladislav B. Sotirović: Ko su bili okupatori a ko izdajnici?

U „Politikinoj“ rubrici „Među nama“ pojavio se 26. aprila 2021. g. još jedan u nizu titoističkih pamfleta o Josipu Brozu Titu i Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji („Najnoviji rat protiv Tita“) autora izvesnog Nikole Narandžića (Zemun) u kome se po standardnim udbaškim metodama i rečniku blati i moja profesionalna malenkost. Piše: Prof. dr Vladislav B. Sotirović, Vilnjus, Litvanija Nije teško pogoditi da se najverovatnije iza ovakvih brozombističkih falsifikata kriju drugovi iz tzv. „Saveza antifašista (sic!) Srbije“ (predsednik Aleksandar Kraus, glasnogovornik Zlatoje Martinov) a u kojima iskazuju elementarno nepoznavanje i istorije i istoriografije o temama o kojima pokušavaju da i dalje ispiraju mozgove javnosti. Ovom prilikom bih drugovima „antifašistima“ skrenu pažnju

Pomen žrtvama logora NDH u Zemunu, sve žrtve zaslužuju nezaborav

Kod spomenika nad masovnom grobnicom na groblju u Zemunu, održan je komemorativni skup i parastos žrtvama Prihvatnog logora Zemun, čiji su prvi zatočenici stigli iz logora Jasenovac početkom maja 1942. godine. Među njima je najviše bilo Srba sa Kozare, iz Dubice i drugih potkozarskih sela. Prihvatni logor Zemun, koji je bio na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, bio je osmišljen kao usputna stanica za radno sposobne zatočenike iz Jasenovca koje je trebalo poslati na rad u Nemačku. U njemu nije bilo ustaša do 1944. godine, ali je bio pod upravom Nemaca, podseća predsednik udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. Poslušajte prilog novinarke RTS-a Tijane Sibinović, emitovan 08. maja 2021. na radiju

Savo Štrbac: Borovoselski majski uranci

Oko mauzoleja Vukašina Šoškočanina gotovo četiri godine vode se rasprave a poslednju je poveo Zoran Milanović. Opština Borovo na svojim fejsbuk stranicama 2. maja ove godine objavila je dva snimka na kojima se vidi grupa mladića kako u praskozorje u pratnji policijskih kola prolaze ulicama Borova sela i skandiraju „Oj Hrvatska mati, Srbe ćemo klati” i „Ubij Srbina”. Sve se to dešavalo u nedelju na pravoslavni Vaskrs, koji slavi skoro 90 odsto stanovnika toga mesta, i na 30. godišnjicu pogibije hrvatskih „redarstvenika” u tom mestu, a događaj mnogi uzimaju kao početak hrvatsko-srpskog sukoba devedesetih. Snimci su vrlo brzo postali viralni, a zatim su usledili i komentari, uključujući i one sa

Tek toliko da se zna!

Bivši pravoslavni Srbi, sa pasijom pokušavaju da iz svoje svesti pobrišu tragove sopstvenog porekla. Piše: Želidrag Nikčević Ne bih ja trenirao duhovitost povodom šahovnice, Tompsona i E viva! na Cetinju. Mislite: cirkus? Nadrealizam? Stupidna, suštinski bezopasna postizborna histerija? Da, ali iza svakog označitelja vreba nas i ono fatalno označeno; svaka simbolika šalje nam manje-više razgovetnu i realnu poruku. Simbol je simptom, i ponajviše onda kad vam se čini da je nemotivisan i budalast. Stvarno, na šta nas to podsjećaju ovom kombinacijom? Evo nekoliko izvoda iz knjige koju upravo lektorišem – sa italijanskim svjedočanstvima o hrvatskim saveznicima. Što bi se reklo – objektivno. Insajderi. „Obaveštajna služba italijanske vojske je slala na

Aleksandar Mirković: Pasija po Jeleni

Povodom zbirke pesama Jelene Kovačević „Stradanje“, UG Jadovno 1941, Banja Luka, 2021. „Povedi me Majko, putem tvoga Sina“ završni je stih pesme koja otvara zbirku „Stradanje“ Jelene Kovačević, i koji pokazuje da je prolog uvek na Nebu, a „gle, Nebo je u tebi“, i da su Srbi, pre više od osam vekova, izabrali za svoj Put – Hristov put, koga se do danas drže! Taj izbor ih je ujedinio u DUHOVNU ZAJEDNICU koja se zove SRPSKI NAROD. Jezik, kultura, običaji… i sve što je stvorio narod kroz svoje velikane, izraz je našeg (srpskog) doživljaja i osećanja Boga. LIRSKI HEROJ pesničke zbirke „Stradanje“ je – SRPSKI NAROD u doba Genocida nad

Ivan Petrović: O zloglasnoj jami „Kotor“

U mjestu Dubrave iznad Nikšića pronađena je zloglasna jama „Kotor“ u kojoj leži preko 300 žrtava komunističkog terora. Nikšić je dobio novog gradonačelnika, i po mišljenju mnogih, Nikšić je poslije više decenija dobio prvog čovjeka grada dostojnog te funkcije. A neće mu biti lako! Ni ovi izbori u mom Nikšiću, kao ni svi prethodni izbori u Crnoj Gori nisu mogli proći bez starih, izlizanih fraza o odbrani države, okupaciji, antifašizmu, četnicima, partizanima, bjelašima i zelenašima. Zelenaši se zaklinjaše u Krsta dok se slikavaše kraj spomenika Ljuba Čupića, antifašisti i dalje kliču Sekuli Drljeviću, UBNOR dizaže spomenik komitama, potomci Hercegovaca još kliču „nikad više 1918“ a mi koji bar malo poznajemo

Đurđica Dragaš: Zemljaci, vi praštajte i zaboravljajte… ja ne mogu!

Jeste li se uplašili kad ste čuli skandiranje „ubij Srbina“ na Vaskrs? – Ma, bojimo se, kako se ne bi bojali, al’ moramo ćutati. Razmišljam danima o ovom odgovoru koji je novinarki RTS-a dala starija žena, očito Srpkinja, u Borovu. Tema priloga, gle ironije, bili su izbori… taj praznik demokratije, kako ga često nazivaju analitičari i političari. Lokalni izbori u Hrvatskoj su u međuvremenu završeni. Rezultat: manje – više isti kao i ranije, ali nije to razlog zbog kojeg ovo pišem. Razlog je ona baka iz Borova i njene uplašene oči. Pitam se da li je uopšte imala hrabrosti da izađe na biralište i zaokruži neku od ponuđenih opcija. Da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.