arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

„Jasenovac – najveća srpska tragedija“ (VIDEO)

28. februar 2021.

Udruženje ”Jadovno 1941.” iz Banja Luke, formirano 2010.godine, na razne načine pokušava da sačuva uspomenu na stradanja u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, preteči jasenovačkog logora. Malobrojni preživjeli u tim logorima, prebačeni su u Jasenovac i tako postali prvi zatvorenici najvećeg stratišta NDH. O pomenutim logorima ni danas se ne zna dovoljno, iako je prema procjenama,za samo nekoliko mjeseci u njima,život izgubilo 40 hiljada ljudi. ”Jasenovac-najveća spska tragedija” , na tu temu govorili su učesnici emisije “Izazovi” BN TV. Dugo očekivani filma „Dara iz Jasenovca“, reditelja Predraga Antonijevića i scenarise Nataše Drakulić koji govori o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac, izazvao je veliku pažnju

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

28. februar 2021.

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Đorđe Pražić: Od koljača do viteza, od žrtve do agresora

26. februar 2021.

Televizijska premijera filma „Dara iz Jasenovca“ je izazvala veliko interesovanje u javnosti, a deo srpske javnosti šokirao se zločinima ustaških koljača nad nedužnim i nemoćnim pretežno srpskim civilnim žrtvama. Tom delu naše javnosti svakako je nepoznato da bi se skoro o svakom srpskom selu na prostoru Nezavisne države Hrvatske mogao snimiti sličan film. Naviknuti na dugogodišnje anatemisanje srpskog naroda kao agresorskog i zločinačkog,  svaki nastup većine analitičara filma počinje sa izvinjavanjem hrvatskoj javnosti u pogledu da film nije srpska propaganda, da nema za cilj širenje mržnje i da su ustaše bile samo manji dio hrvatskog naroda. Da je  situacija obrnuta, takvi stavovi od hrvatske stručne i ostale javnosti se ne bi

Gojković: Srbija će podržati projekte koji se bave Jasenovcem

26. februar 2021.

Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Ona je tako odgovorila na pitanje narodne poslanice SNS Nevene Đurić da li će država nastaviti da podržava filmove u kojima se govori o srpskim žrtvama. Gojković je

Đurđica Dragaš: Od nas si tražio Đorđe, da zaboravimo posečenu bagremovu šumu, preoranu njivu i zgaženu šljivu

25. februar 2021.

Opraštaju se ovih dana mnogi od Đorđa Balaševića. Slušaju se pesme, citiraju stihovi i njegove „dosetke“, snimaju specijalne emisije, organizuju masovni „ispraćaji“ (kao da korone nema i kao da Đole baš od nje nije preminuo). Tuguje i region, čak se i ćirilica „pojavila“ u Zagrebu. Zamislite samo to čudo!!! Nije baš da sam odrasla uz njegovu muziku. Više bi se to moglo reći za Nove fosile, ali volela sam te melanholične note i emotivne tekstove kojima je pleo divne i dirljive životne priče. Žao mi je što je otišao, prerano i besmisleno i, kao i u mnogim drugim slučajevima, ne želim da učestvujem u primitivnim raspravama nad mrtvim čovekom po

KOLONA

23. februar 2021.

Bez srama i duše ubijali su košijsku decu koja su kraj njih rasla. Celu lijepu su prekrili srpskim telima. Bio je to pravi pomor. Bio je to Pokolj! Piše: Cvijeta Radić Kolona žena i dece na prašnjavom putu. Žagor i plač, u očima strah. Guraju ih, viču, psuju… Vidim sebe u kolini. Sebe dete, sebe majku, sebe ženu, sebe uplašenu i nemoćnu. Vidim i sve svoje. Eno babe Joke. Ne može biti, ona je u koloni za Trnovac. Eno Marka. Kako on ovde, kad je oteran na Prolog? Eno Gospave. Zar ona nije oterana na Dinaru? Otkud sada oni ovde i otkud ja u koloni iz Potkozarja? Otkud ja u

Zorica Đoković: Od jutros više ništa nije isto

22. februar 2021.

Porođajnim mukama koje potrajaše, neki bi rekli čak punih 80 godina, je hrvatski Pokolj nad Srbima dobio svoj umjetnički izraz i ugledao svjetlo dana. Bilo je, istina, i ranijih pokušaja traganja za umjetničkim izrazom i formom koji bi dočarali krv prolivenu u ime revolucije. Ti izrazi i forme nisu jasno govorili čija je krv, a ni revolucija. I svi su bili neuspješni, nezgrapni, ružni i – lažni, jer ispostavilo se da je na ovim našim prostorima krv bila uglavnom srpska, a revolucija tuđinska. Tako je neopisivo stradanje Srba, zapamćeno gotovo isključivo zahvaljujući Crkvi i u Crkvi, na potpuno nevjerovatan način ostalo skrajnuto i obskurno u široj jugoslovenskoj socijalističkoj javnosti, nešto

PREDRAG ANTONIJEVIĆ: Priča o Dari nastaviće se pričom o Oluji

21. februar 2021.

Reditelj filma “Dara iz Jasenovca” Predrag Antonijević rekao je da će nakon filma, u istoimenoj seriji priča biti proširena i događajima koji se odnose na operaciju “Oluja”, kao nastavak priče o srpskom stradanju i egzodusu iz Hrvatske, započetom tokom Drugog svjetskog rata. “Dotaći ćemo se Oluje da kompletiramo taj srpski egzodus iz Hrvatske, ono što je početo tokom Drugog svetskog rata, a što je završeno sa Olujom. Znači srešćemo neke od tih likova iz ovog filma. Evo ovo prvi put govorim javno – srešćemo ih sada u Oluji i uoči Oluje”, rekao je Antonijević za RTS. On ističe da su se autori i producenti filma “Dara iz Jasenovca” odlučili da

Večeras na RTRS i RTS premijera filma „Dara iz Jasenovca“

20. februar 2021.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića, snimljen uz podršku Filmskog centra Srbije, imaće ekskluzivnu televizijsku premijeru na Radio-televiziji Republike Srpske večeras u 20.05 časova, bez mogućnosti odloženog naknadnog gledanja na kablovskim operaterima, koji inače nude ovu mogućnost svojim korisnicima. Radio-televizija Republike Srpske otkupila je ekskluzivna prava za BiH za emitovanje filma i serije „Dara iz Jasenovca“. Film će u isto vrijeme imati TV premijeru i u Srbiji, na programu Radio-televizije Srbije. Podsjećamo, film „Dara iz Jasenovca“ premijerno je prikazan 25. novembra u Gračanici. Sniman na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša, film „Dara iz Jasenovca“, je prvi igrani film na temu hrvatskog ustaškog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu. Ova

Vladislav B. Sotirović: JOSIP BROZ, JASENOVAC I SRBOCID

20. februar 2021.

U pojedinim medijima se ponovo pokrenulo pitanje značenja spomenika jasenovačkim žrtvama. Pored onog zvaničnog objašnjenja da se radi o „kamenom cvetu“ pojavilo se i tumačenje da je spomenik u formi „okrenute kuće“. Moj lični stav je trećepozicijski–radi se o zvaničnom simbolu ustaškog pokreta, tj. latiničnom slovu U koje je u stilu univerzalne pobede okrenuto ka sve četiri strane sveta. Za racionalnost ovakvog objašnjenja potrebno je samo znati odnos J. Broza (Tita) i KPJ/SKJ prema Jasenovcu i srbocidu u NDH da bi sve bilo jasnije.   Jedna od najsramnijih i najtamnijih mrlja (a bilo ih je premnogo) u istorijatu jugokomunista kao i životopisa samoproglašenog „maršala“ jeste pitanje odnosa KPJ/SKJ, partizana i njihovog

Tito je dvaput bio u Jasenovcu

20. februar 2021.

Jedna od zabluda koja se odnosi na Tita, a koju vaš čitalac Vladislav Sotirović nekritički i netačno ponavlja ( „Josip Broz, Jasenovac i srbocid”, „Politika”, „Među nama”, 13. 2. 2021), jeste  da se pokaže kako su Srbi tobože imali negativan tretman u Jugoslaviji. U tom kontekstu se pominje i Jasenovac, a često govori o tome da Josip Broz Tito nikada nije posetio Jasenovac. Time g. Sotirović i drugi  koji tu zabludu plasiraju žele da pokažu da je Tito zanemarivao srpske žrtve. A to ne samo da nije tačno, nego je i uvredljivo, osim što predstavlja i notornu istorijsku neistinu. Drug Tito je, naime, dvaput bio u Jasenovcu. NAPOMENA: Svi navodi

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: Da nam se zločini više nikada ne ponove

19. februar 2021.

Jednoga dana, broj ljudi koji su pogledali film „Dara iz Jasenovca“, biti će bitan pokazatelj. I tada se neće gledati ko nije imao želudac, a ko nije imao nešto drugo, već će biti svrstani u nezainteresovane. A biti nezainteresovan znači iskazivati pasivan odnos prema žrtvi i prema zločinu. Ma koliko iskreno saosećali sa žrtvama, a to javno, ponekad i hrabro ne pokazivali, ostaće samo vaša bol, a ne i deo zajedničke, velike ideje da nam se zločini više nikada ne ponove. Ja naravno ovde ne osuđujem nikoga, niti imam pravo na to. Ja samo želim da ukažem da pasivan odnos prema zločinima otvara prostor za nove pokolje. A u to

Hrvatski istoričar: Porfirije gradio mostove bez obzira na širinu i dubinu rijeke

19. februar 2021.

Hrvoje Klasić, hrvatski istoričar, rekao je da je svakodnevnim kontaktima i odličnom saradnjom s političarima, ljudima na poziciji moći, ali i “običnim” građanima patrijarh Porfirije učinio ogroman iskorak u popravljanju hrvatsko – srpskih odnosa. “Ali je uspio i u još nečemu. Svojim ležernim šetnjama po centru grada u mantiji, neobaveznim ćaskanjem sa slučajnim prolaznicima i bezrezervnom podrškom koju, kao npr. u slučaju nedavnih potresa, upućuje svim unesrećenim ljudima bez obzira na vjeru i naciju, uspio je normalizovati odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i bitno popraviti njezin imidž u hrvatskom društvu. A svi koji prate situaciju u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina znaju da to nije bilo nimalo jednostavno”, rekao je

Đurđica Dragaš: Budi human kao Srbija!

19. februar 2021.

Nevidljivi neprijatelj! Tako, pomalo patetično, već gotovo godinu dana zovemo korona virus. Mnogi se, međutim, ponašaju sasvim obrnuto. Kao da je u pitanju sasvim vidljiv, opipljiv „strani i preteći“ objekat, zatvaraju granice, angažuju policiju i vojsku… Sve pomalo liči na pravo ratno stanje, a granične rampe spustile su se i tamo gde niko nije očekivao. Šengen i san o Evropi u kojoj se putuje bez pasoša ozbiljno su uzdrmani. Kao i u svakoj nevolji, svako brine svoju brigu, pokušava da se zaštiti i ne misli o drugima. I Srbija je, tokom vanrednog stanja, zatvorila granice, ali tek kada su se u zemlju vratile hiljade naših ljudi iz čitave Evrope. Koliko

Hrvatski mediji: Novoizabrani srpski patrijarh čovek dijaloga i suživota

19. februar 2021.

Večernji list podseća da je Porfirije prilikom ustoličenja za mitropolita, parafrazirajući stihove Arsena Dedića, rekao da se on i Zagreb „vole javno“. Mediji u Hrvatskoj, gde je novoizabrani patrijarh srpski Porfirije bio na čelu Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, ističu da je on „čovek dijaloga i suživota“ i da je „na čelu SPC kao jedan od najuglednijih savremenih srpskih duhovnika i intelektualaca“, ali da njegov izbor ima veći značaj od samo „verskog“ i „crkvenog“. „Dojučerašnji mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, a sada patrijarh Porfirije (60), čovek je dijaloga i suživota. Potvrdilo se to u svih ovih njegovih zagrebačkih godina, otkako je 2014. imenovan mitropolitom Zagrebačko-ljubljanske mitropolije“, ističe Večernji list. Naglašavajući kako se „hrvatska javnost mogla

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA