arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

PARASTOS ZA 88 SRPSKIH ŽRTAVA EKSHUMIRANIH IZ MASOVNE GROBNICE

Na gradskom groblju u Brodu juče je služen parastos za 88 Srba koji su ubijeni tokom okupacije ove opštine i bačeni u masovnu grobnicu, otkrivenu tek poslije oslobođenja grada u odbrambeno-otadžbinskom ratu. U skladu sa naredbom Republičkog štaba za vanredne situacije nije bilo masovnijeg okupljanja na groblju. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Brod Zoran Vidić rekao je Srni da su među ubijenima bili civili i vojska i da je prva ekshumacija obavljena u periodu od 26. aprila do 14. maja 1993. godine, kada su identifikovana 44 tijela. „To je bila najveća masovna grobnica otkrivena nakon ulaska u Brod, a pronašli smo još šest manjih grobnica“, rekao je Vidić. On je podsjetio

Đorđe Bojanić: Vučić na RTS 1: ,,To je Pokolj, to je genocid!” (VIDEO)

Iskreno, pozitivno i sa oduševljenjem sam slušao izgovorene reči predsednika Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, prilikom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina, genocida. Svaka čast, konačno jasno i glasno o čemu se dugo mudro ćutalo ili nije smelo da se izgovori. Konačno da je jedan od predsednika Srbije od 1945. kročio u Spomen parku u Sremskoj Mitrovici… i govorio jasno i glasno o ustaškom genocidu, zločinima, broju žrtava, genocidu, pokolju, udžbenicima, ćutnji. Ovo je bilo baš potrebno u vremenu kada pojedinci iz struke pokušavaju svim sredstvima da umanje broj žrtava. ,,U našim školama, udžbenicima o ovom mestu se malo zna. U našim školama i udžbenicima ne uči se dovoljno

Istorijska drama „Dara iz Jasenovca“ premijerno će biti prikazana 22. oktobra 2020. godine

Tačno šest meseci od 75. godišnjice od proboja poslednjih zarobljenika iz logora Jasenovac,  22. oktobra 2020. godine, biće održana premijera filma „Dara iz Jasenovca” reditelja Predraga Gage Antonijevića i scenaristkinje Nataše Drakulić. Ovo je prvi dugometražni igrani film o stvarnim i tragičnim događajima u jednom od najstrašnijih koncentracionih logora Evrope koji su ostavili duboke ožiljke u našem narodu i na ovim prostorima. Sniman na osnovu autentičnih svedočanstava preživelih logoraša, prvi igrani film na temu logora Jasenovac, osvrće se na period 1942. godine kada, posle velike ustaško-nemačke ofanzive na Kozari, lokalno srpsko stanovništvo masovno završava u koncentracionim logorima. Među njima je i dvanaestogodišnja Dara sa svojom majkom i dva brata. O sudbini oca ne

D. Bokan: Zašto je film „Dnevnik Diane Budisavljević“ važan i koristan

U ime svih postradalih srpskih (i svih drugih) mučenika, hvala Dani i Diani i svima koji su pomogli da se ovaj film ipak pojavi pred zakorelom i uspavanom savešću svih onih koji o tom stradanju nisu ni razmišljali, a kamoli zaplakali i zamislili se. Izvor: Fejsbuk ; Autor: Dragoslav Bokan ; 24. april 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala.U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Hvala Dani i Diani i svima koji su pomogli da se ovaj film ipak pojavi

Aleksandar Nećak: Ne dozvolimo da nam se zlo ponovi

Društvo koje dozvoljava da se zaborave žrtve, zločini i zločinci, stvara mogućnost da mu se ta zverstva ponovo dese. Decenijama se na kulturu sećanja odgovaralo potiskivanjem sećanja. Potiskivanje sećanja sprovodi se zadano, sistematski, na svakom mestu i u vezi sa svakom istorijskom činjenicom koja nije ili koja ne odgovara dnevno političkim potrebama. Potiskivanje sećanja zasnovanog na istorijskim činjenicama je nemoralno i za svaku osudu delovanje, bez ikakvog mogućeg opravdanja. To je ponavljanje zločina. Obelodanjivanje istine je obaveza svih moralnih, istinoljubivih ljudi, bez obzira na naciju kojoj pripadaju, bez obzira na veru koju ispovedaju pa ako hoćete i bez obzira na ideologiju koju su izabrali. Zaustaviti zadano, sistematsko, nemoralno i necivilizacijsko

Sandra Blagić: I ove godine, Bogu hvala u Donju Gradinu

Nema potomaka, nema sveštenstva, nema političara. Biće i oni, samo u subotu! Sunce je visoko na nebu. Ali vjetar ne dozvoljava da mirno koračaš. Opominje. Ovo je jedinstvena prilika da čitav logor prođem, razgledam, stanem pored svake ploče da pročitam.I svaki put je drugačije, teže ili lakše. Bože, kako je lijepo ovo mjesto.Bidi mnogo cvijeća na humkama na grobnicama. Raj!Bijele rade. Ha hiljade i hiljade njih.Kao da su za svaku dušu, koja je mučenički ubijena, iznikle. Ne mogu da ih izbpojim. I onda čujem kao neku muziku, u daljini. Pa deblo koje se povija zaškripi i stresem se.Kao da ih čujem da govore.„Polako, kuda žuriš, stani, ovdje ležimo MI.Oni koji

Bojanić: Jasenovac – 22. april, Dan sećanja na žrtve genocida!

U Srbiji se 22. aprila obeležava Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu. Dan sećanja na žrtve genocida obeležava se u spomen na 22. april 1945. godine kad je došlo do proboja grupe zatvorenika ustaškog logora smrti u Jasenovcu – Donja Gradina. Priredio – Đorđe Bojanić Prošlo je 75 godine od proboja logoraša i bega od krvnika ustaških,  tragično je što smo skoro zaboravili i izjednačili  žrtvu i dželat. Tako da mi danas,  sami smanjujemo broj žrtva ustaškog terora i genocida, zar nije čudno da nemamo ni danas popisane žrtve? ,,Holokaust je ime za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, verskim

Potresna ispovest zatočenice logora NDH

Jelena Radojičić Buhač (87) uoči 75 godina od oslobađanja Jasenovca: “Izgubila sam 86 rođaka. Zaklali mi brata, oca ubili maljem. Sećam se vonja smrti koju su ustaše sejale”. I tada, 1941, strašno vreme je došlo iznenada, nekako se s neba sručilo među narod. Mrtvih je bilo na svakom koraku, baš kao danas kada ovaj virus trese ceo svet – priča, za „Novosti“, Jelena Radojičić Buhač (87), preživeli svedok genocida nad Srbima u NDH i zatočenik Jasenovca. Pre 75 godina, 22. aprila, „pukle“ su logoraške žice na Savi.Baka Jelena ove dane provodi u vikendici u okolini Krčedina. Na kredencu drži spise, svedočanstva iz proteklih godina kako je tragala za bratom Ilijom,

MILANOVIĆ: BACITI SIMBOLE NDH

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je u Jasenovcu da HOS-ovu tablu sa ustaškim pozdravom „za dom spremni“ treba baciti, te da su oni koji su se pod tim pozdravom borili devedesetih godina – borili za ustašku državu, a ne za ovakvu Hrvatsku. Milanović je istakao da HOS-ovu tablu, koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, treba ukloniti i negdje je baciti. „To nema veze s domovinskim ratom. Onaj ko misli da se u domovinskom ratu pod `za dom spremni` borio samo za Hrvatsku mora znati da se borio i za NDH, te pod potpuno krivim geslom“, rekao je Milanović novinarima poslije komemoracije u Jasenovcu. Milanović je izrazio zadovoljstvo što

Pavelić sa Hitlerom i Geringom

Prvo Srbe istrebiti!

Pavelić odlukama imitirao Firera i Dučea, a onda prevazišao učitelje. Uz pomoć ministra unutrašnjih poslova Andrije Artukovića i ministra pravosuđa i bogoštovlja Mirka Puka, poglavnik Pavelić je počeo ostvarivanje ustaškog programa, sačinjenog još u emigraciji. Ustaške vlasti odmah imenuju preke i pokretne sudove širom NDH – u Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Varaždinu, Tuzli, Banjaluci, Osijeku… Sudovi rade po hitnom postupku i uglavnom donose smrtne presude, koje se u roku od tri sata izvršavaju. Međutim, najčešće su ubijali bez ikakvog sudskog postupka, ne birajući pol ni uzrast žrtava. Novi poredak krojili su na osnovu zakonskih odredaba o rasnoj pripadnosti i Zakona o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda, koji se u

Ustaše u Jasenovcu počinile jezive stvari

„Imamo obvezu prema sebi samima, prema svojim porodicama i prijateljima a i prema budućnosti… Šoa (Holokaust) se dogodio – dakle, može se dogoditi opet”, stoji u pisanoj izjavi ambasadora Mora. Ustaški režim, jedan od najgorih koji su sarađivali s nacistima, počinio je jezive stvari u Jasenovcu, poručio je izraelski ambasador u Hrvatskoj Ilan Mor. Mor je povodom sutrašnjeg obeležavanja 75. godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca saopštio da je ustaško vođstvo i njegovi krvnici bili podstaknuti nacističkom ideologijom antisemitizma, rasizma, nacionalizma, verske nesnošljivosti i mržnje. „Na sutrašnji dan (22. aprila) se obeležava 75. godišnjica junačkog proboja iz Jasenovca, zloglasnog ustaškog koncentracijskog logora smrti u kojem su bile zatočene i ubijene hiljade

zagreb-slike-17.jpg

Milan Bastašić: U SUSRET GODIŠNjICI PROBOJA JASENOVAČKIH ZATOČENIKA, APRILA 1945. GODINE

Postavka Jasenovca na Cvjetnom trgu u Zagrebu u režiji SNV – događanje se vezuje za datum proboja jasenovačkih logoraša aprila, 1945.godine. Ne mogu da shvatim, a vjerujem da me autori, organizatori i pokrovitelji tih događanja ne bi mogli uvjeriti u potrebu, da se nekakva proizvoljna i nekritička improvizacija logora Jasenovac postavlja van Jasenovca. Ne radi se ovdje o prezentaciji dokumenata pravne regulative NDH, o osnivanju, funkcionisanju i po njima o svrsi postojanja i djelovanja toga logora. Napomena: Ovaj prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb , aprila mjeseca 2012. godine Ne radi se o prikazu – izložbi koljačkih noževa, maljeva, željeznih šipki, macola kojima su službene „postrojbe NDH“ kroz

Dijana Budisavljević

Film o Diani Budisavljević u sredu na RTS-u i HRT-u

Film „Dnevnik Diane Budisavljević” Dane Budisavljević imaće televizijsku premijeru u sredu 22. aprila na Prvom programu RTS (21 č) i na HRT (20.05 č) – na dan kada se obeležava sećanje na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu. Nagrađivani igrano-dokumentarni film potresna je priča o nesvakidašnjem herojskom činu Zagrepčanke austrijskog porekla koja je za vreme ustaškog režima u Hrvatskoj spasila više od 10.000 srpske dece iz koncetracionih logora. Nakon premijere na 66. Pulskom filmskom festivalu, na kojem je nagrađen 2019. godine, „Dnevnik Diane Budisavljevć” imao je veliki uspeh na festivalima i u bioskopima širom regiona, uključujući 15. Slobodnu zonu u Beogradu, na kojoj je imao

Na današnji dan je grčki potporučnik osuđen na zatvor jer je odbio da učestvuje u NATO bombardovanju Jugoslavije

Vojni sud u Pireju osudio je na današnji dan 1999. godine na dve i po godine zatvora, uslovno na tri godine, potporučnika Ratne mornarice Grčke Marinosa Ricudisa zato što je odbio da učestvuje napadu NATO-a na SR Jugoslaviju. Grčka je tokom bombardovanja bila deo NATO alijanse, ali iz političkih razloga nije učestvovala u vazdušnim napadima, međutim, grčka mornarica je dobila naređenje da uplovi u Jadran. Rucudis je trebalo da uplovi na Jadran na razaraču „Temistokle“, koji je kao deo snaga NATO pakta učestvovao u agresiji. On je tada rekao da kao pravoslavac ne može da učestvuje u napadu na jedan pravoslavni narod. Ricudis se oglušio o naređenje i vratio brod

ZEMA

Koliko treba biti nečovek i ubiti nenaoružanog vojnika od devetnaest godina na odsluženju obaveznog vojnog roka dok bezbrižno igra bilijar? – Druže poručniče… Okrenuh se da vidim ko je. Vojnik malo niži od mene, u tamno maslinastoj uniformi koju su u našoj jedinici nosili diverzanti, sa beretkom na glavi koju su tada nosili samo pripadnici vojne policije i specijalnih jedinica. Stajao je u stavu mirno i pozdravljao me desnom rukom prinetom slepoočnici. Mislim da nisam imao beretku na glavi jer smo se nalazili unutar zgrade pozadinskog dela Komande 2. vojne oblasti u Sarajevu, pa sam samo klimnuo glavom. Izvor: BUNARBLOG ; Autor: Željko Pantelić, 29. aprila 2013. NAPOMENA: Svi navodi

NAJNOVIJE VIJESTI

Milena

USTAŠE SU MALU MILENU LALIĆ NABILE NA KOLAC (SVJEDOČI MIRKO RAPAIĆ)-  Svjedočanstvo

CIPELICE

– O, Mirko, oči moje, poterajde to ja’nje u pojatu i dođider

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.