arrow up

Sutra pomen za 88 ubijenih Srba

Na gradskom groblju u Brodu sutra će biti služen pomen za 88 ubijenih Srba, čija su tijela ekshumirana iz masovne grobnice koja je otkrivena nakon oslobođenja ove opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Pomen će biti služen u 12.00 časova kraj spomen-ploče na mjestu masovne grobnice, najavljeno je iz opštinske Boračke organizacije, koja je organizator obilježavanja. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Brod Zoran Vidić podsjetio je da su od marta do oktobra 1992. godine hrvatsko-muslimanski okupatori formirali logore za Srbe, u kojima je veliki broj i ubijen. „U masovnoj grobnici u gradskom groblju, nakon oslobođenja Broda, pronađeno je 88 tijela ubijenih srpskih civila, boraca i vojnika JNA. Prva ekshumacija urađena je u periodu

Srpska Pravoslavna Crkva svojoj duhovnoj deci o VASKRSU 2019. godine

IRINEJ po milosti Božjoj pravoslavni Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski, sa svim arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve – sveštenstvu, monaštvu i svim sinovima i kćerima naše svete Crkve: blagodat, milost i mir od Boga Oca, i Gospoda našega Isusa Hrista, i Duha Svetoga, uz radosni vaskršnji pozdrav: Hristos vaskrse! „Smrti, gde ti je žalac? Ade, gde ti je pobeda? Vaskrse Hristos i nijednoga mrtvog u grobu! Vaskrse Hristos i život caruje!“ (Vaskršnje slovo svetog Jovana Zlatousta) Draga duhovna deco, Srcâ ispunjenih velikom radošću i svetlošću, danas slavimo Praznik nad praznicima, svepraznik pobede vere i života nad smrću, praznik Vaskrsenja Hristovog, ali i vaskrsenja ljudske prirode, vaskrsenja svakog čoveka. Propadljivost i

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom: Vaskršnju radost kvare ugašeni domovi i pusta sela

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom u vaskršnjoj poruci apelovao je i zamolio da se već jednom počne razmišljati o običnim građanima i ljudima i da se počnu rješavati goruća pitanja ovog društva. – Našu vaskršnju radost i punoću praznika muti i kvari teška situacija vjernika, ali i naroda koji živi i preživljava na momente i teške trenutke naše realnosti – rekao je vladika Hrizostom u Sarajevu. Mitropolit dabrobosanski istakao je da posebnu razočaranost izaziva sve više zatvorenih i ugašenih domova, pusta sela i sve rjeđi gradovi, te odsustvo odgovornosti za druge, za zaposlene, za socijalno ugrožene. – Dovedeni smo kao nekada u vrijeme Austrougarske da se selimo sa naših ognjišta

ALBANCI U KONGRESU SAD: Na Kapitolu prave novu Srebrenicu

Koji je motiv obraćanja Albanaca pred komitetom američkog kongresa. Predstavnicima Prištine omogućili da govore o navodnim zločinima Srba Moralna diskreditacija Srbije kako bi bila što podložnija pritiscima uoči konačnog presecanja kosovskog čvora, prava je namera koja stoji iza najavljenog obraćanja Komitetu za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa bivše predsednice kosovskih privremenih institucija Atifete Jahjage, Vasfije Krasnići Gudman, koja je, kako se tvrdi, preživela seksualno nasilje na KiM, i Ilira Bitićija, brata trojice američkih državljanina ubijenih u Srbiji 1999. godine. Ovako sagovornici „Novosti“ tumače zakazano svedočenje pomenute trojke pred Komitetom na čijem je čelu poznati albanski lobista, kongresmen Eliot Engel. Iako se u prištinskim medijima najavljuje da će oni 30.

Grčka opet traži ratni dug od Nemačke

Parlament u Atini je obavezao vladu da preduzme sve diplomatske korake kako bi Berlin isplatio svotu koja se procenjuje na 269 do 332 milijarde evra Grčki parlament je ponovo većinom glasova izglasao zahtev kojim se vlada obavezuje da preduzme sve diplomatske korake kako bi Nemačka u potpunosti ispunila obavezu nadoknade ratne štete, koja je procenjena na 269 milijardi evra. U rezoluciji koja se poziva na ranije odluke grčke vlade vezane za ovu temu, naglašava se da pitanje nadoknade štete nastale u Drugom svetskom ratu ostaje otvoreno kao neotuđiv dug koji ima moralnu, istorijsku i pravnu pozadinu i od koga Grčka nikada nije odustala. Naglašava se da zahtev ostaje aktivan u

MILKA BOŠKOVIĆ udata MALjKOVIĆ: rane nikad nijesu zacijelile

Zalogaj smo dijelili…

U predvečerje jednog jesenjeg dana 1955. godine, neko zazva odozgo iz planine sa vrh Kovioca i glas ode u Rujane da je poginuo Mirko Maljković. Plećatog, prkosnog deliju koji se oči u oči trojice nije plašio, našli mrtvoga među stijenama. Onaj kome je bilo stalo da se oko toga ne diže prašina sve protumačio kao nesrećan slučaj i postarao se da sa Mirkom u grob pođe i tajna o njegovoj smrti. Oni koji su mogli i smjeli nijesu željeli da se oko toga bilo šta ispituje i provjerava, a oni koji su željeli, niti su mogli niti smjeli riječ prozboriti. Ostala je tako samo sumnja da ona rana na stomaku

U Banjaluci otvaranje izložbe „Agresija u 78 slika“

U Banjaluci će danas biti otvorena izložba „Agresija u 78 slika“ beogradskog Kulturnog centra „Čukarica“, na kojoj će biti predstavljeno 78 fotografija koje su nastale od 24. marta do 10. juna 1999. godine, u vrijeme NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije. Izložbu, čiji je autor foto-reporter beogradskih „Večernjih novosti“ Zoran Jovanović, organizuju Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Studentska organizacija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci. Osim Jovanovićevih, na izložbi će biti predstavljene i fotografije njegovih kolega iz „Novosti“ – Matije Kokovića, Miloša Cvetkovića, Gorana Šljivića, Dragana Milovanovića, Alekse Stankovića, Igora Marinkovića, Nikole Fifića, kao i fotografije foto-reportera Tanjuga Rade Prelića, saopšteno je iz Republičkog

uzeli_mu_seku1.jpg

Ustaše mu pre 70 godina uzele seku i još traga za njom

Miloš Milinović ne gubi nadu da će naći sestru Dobrilu koju su ustaše odvele 1942. i koju traži sve do danas. Poslednji put se videli u prihvatilištu „Karitas“ u Zagrebu. Napomena redakcije portala Jadovno 1941.: Ovaj prilog je na našem portalu objavljen novembra mjeseca 2012. godine.   Mićo, ne daj me! Ovaj vapaj, koji je izgovorila, tada trogodišnja, Dobrila Milinović, upućujući ga rođenom bratu, i danas, sedam decenija kasnije, odzvanja u glavi Miloša Milinovića. On veruje da će živeti za dan kada će ponovo sresti svoju Dobrilu, bratski je zagrliti i poljubiti. Za Miloša Milinovića iz Banjaluke, koji je zašao u devetu deceniju, ali je dobrog zdravlja i sveže misli,

Poslednji preživeli logoraš Mathauzena: Plakao sam kao dete

Dušan Stojiljković, poslednji preživeli logoraš Koncentrcionog logora Mauthauzen govorio je danas na promociji nekoliko knjiga o slikaru Milošu Bajiću, takođe logorašu u Mathauzenu i o samom logoru. Na konferenciji za medije u beogradskoj Kombank dvorani predstavljene su knjige „Monografija Miloša Bajića” Save Stepanova, „KL Mauthauzen, povratak nepoželjan” Ljubomira Zečevića i Tamare Ćirić Danilović, još jedna monografija Miloša Bajića autorke Ljubice Bube Miljković u izdanju Narodnog muzeja Srbije i knjiga „Zašto se niste ubili” Viktora Frankla. Miloš Bajić je u toku Drugog svetskog rata bio odveden u zloglasni nacistički logor Mauthauzen i o njegovom životu i radu snimljen je film „Linija života” reditelja Darka Bajića čija je premijera zakazana za 8.

Koliko je bilo žrtava u Jasenovcu

Ivo Goldštajn nije naveo osnovnu činjenicu da je Jasenovac bio „protočni logor”, tj. koliko je stanovništva doterano, toliko je istog dana logoraša pobijeno Na nedavno (4. aprila 2019) održanoj promociji knjige dr Ive Goldštajna, uglednog istoričara iz Zagreba, „Jasenovac” (srpsko izdanje „Akademska knjiga” iz Novog Sada), uz autora i izdavača, učestvovali su i prof. Latinka Perović i prof. Miloš Ković. O aktuelnosti teme svedočila je i prepuna sala Centra za dekontaminaciju (Birčaninova 21), gde je promocija održana. Nema sumnje da je autor, kako je sam izjavio, ovo istraživanje uradio „sa strašću” za istinom i očigledno, u najboljim namerama. Međutim, kako je čitavo jedno poglavlje knjige posvećeno i famoznom broju žrtava

Rehabilitacija Milana Nedića pravosnažno odbijena

Kao premijer srpske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedić je smatran odgovornim za aktivnosti u vezi sa Holokaustom Jevreja i logorom na Banjici, kao i progonom komunista, odnosno antifašista Apelacioni sud pravosnažno je odbio rehabilitaciju srpskog premijera za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu Milana Nedića. Apelacioni sud je potvrdio odluku Višeg suda u Beogradu od 11. jula 2018. godine kada je odbijen zahtjev za rehabilitaciju Milana Nedića, prenosi Radio televizija Srbije. Tim zahtjevom traženo je da se utvrdi da je general Milan Nedić lišen slobode bez sudske ili administrativne odluke kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga. Podnosioci zahtjeva smatrali su da je ništavo rješenje Trećeg narodnog Sreskog

Obilježeno 26 godina od stradanja 11 srpskih boraca u Kratinama

U Kratinama kod Miljevine danas su prislužene svijeće, položeno cvijeće i služen parastos za 11 boraca Miljevinskog bataljona Vojske Republike Srpske, koji su na tom mjestu poginuli prije 26 godina. Devet srpskih vojnika iz Kuta i dva iz Miljevine poginuli su 23. aprila 1993. godine u dubini srpske teritorije, na putu prema prvoj liniji fronta. Vozili su se na traktoru, kada su upali u zasjedu muslimanske vojske, koja ih je sa obje strane puta zasula mitraljeskom paljbom. Predsjednik Boračke organizacije Foča Srđan Stanković rekao je da su srpski borci poginuli u klasičnoj zasjedi, kada su pošli na smjenu na prvu liniju fronta, te da za ovaj slučaj niko nije odgovarao.

Osnovati memorijalni centar srpskih žrtava genocida NDH

Odbor Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu trebalo bi da na narednoj sjednici da usvoji zaključke, među kojima i da se osnuje memorijalni centar srpskih žrtava genocida Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, čiji bi jedan od glavnih zadataka bio da popiše srpske žrtve. Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta najavio je da će predložiti da ovaj odbor usvoji i zaključke, koji će biti dostavljeni nadležnim organima, da se donese deklaracija o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata. Linta je najavio da će predložiti da Odbor usvoji i zaključke da bude podignut spomenik žrtvama NDH, spomenik stradaloj djeci u NDH, kao

Poruka Srbima? Ćirilični natpisi precrtani na putokazima u BiH

Na potezu između Neuma i Mostara na mnogim putokazima precrtani su ćirilični natpisi naziva naselja, a po informacijama Odbora za zaštitu prava Srba u BiH, slična je situacija i u mnogim drugim opštinama širom BiH. U tom odboru ističu da je ovakav primer uočen i na ulazu u Sarajevo iz pravca Pala, te ocenjuju da je poruka jasna, prenele su Nezavisne novine. „Čim je ćirilica prešarana na ulazu u neki grad, to je poruka da Srbi u taj grad nisu dobrodošli“, rekao je predsednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, Đorđe Radanović. Kako je istakao, taj problem ostavlja loš utisak kada, na primer, Srbi putuju ka moru, ka Jadranu. „Ovo je poruka da ništa nije dobrodošlo što ukazuje na Srbe“, ocenio

Stamatović: „Zid plača“ za srpske žrtve u 20. vijeku da se izgradi na Zlatiboru

Tog davnog 22. aprila, od 600 logoraša koji su učestvovali u bjekstvu, preživjelo je svega njih stotinjak Ne dovodeći u pitanje najavljenu izgradnju memorijalnog centra Donja Gradina u Republici Srpskoj, u znak sećanja na žrtve ustaškog logora smrti u Jasenovcu, Zdrava Srbija apeluje da je neophodno realizovati svedržavni projekat izgradnje nacionalnog Memorijalnog centra svih srpskih žrtava genocida u 20. vijeku. „Kao i potrebu da se u Beogradu, na Starom sajmištu, obilježi stradanje Jevreja, Srba i Roma, pobijenih za vrijeme njemačke okupacije„, izjavio je Milan Stamatović, predsjednik ZS, povodom 74. godišnjice pokušaja proboja ustaškog logora Jasenovac. Tog davnog 22. aprila, od 600 logoraša koji su učestvovali u bjekstvu, preživjelo je svega njih stotinjak. „Moramo da ispunimo svoju dužnost i obavezu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.