arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Majka Sokoa (Foto: J. Gubelić)

Fotografija tuge: Srpska majka je svaki dan spremala ručak za sina sa fronta, ali ga nije dočekala

26. januar 2019.

Ovo je majka Soka iz Prnjavora. Žena sa licem tuge. Majka koja čeka sina. Starica koja se nada. Ona koja se ne predaje. Majka koja umire u nadi. Soka. Hrabra i usamljena. Takva je ukratko i bila. Izboranog lica, otupelih očiju. Umorna od čekanja. Puna nadanja svakoga dana čekala je da se sin Živadin vrati sa Kajmakčalana. Verovala je da će doći i kada se poslednji vojnik vratio sa fronta. Svake noći, klečeći ispred kandila, molila je Boga da joj čuva i vrati hranioca. Čekala je majka sina da se javi. U toj veri je i umrla. Kada je prvi komšija iz Prnjavora došao da joj javi da je sin

Sporni novac i broj žrtava u Jasenovcu

25. januar 2019.

Kontroverze u dokumentarcu „Srbija – 100 godina nakon Soluna“. U projektu plaćenom 4,9 miliona nema ni reči o realnom stradanju. Producentska kuća „Esentis“ koja je dobila čak 4,9 miliona dinara od Ministarstva kulture za dokumentarni filmski projekat „Srbija – 100 godina nakon Soluna“, nije napravila gotovo nikakav iskorak u obradi ove složene teme, osim iznošenja kontroverzne tvrdnje, bez ikakve ograde ili navođenja izvora, da je u logoru Jasenovac ubijeno 88.000 ljudi – gotovo devet puta manje od opšteprihvaćene procene istoričara. Podatak o broju žrtava skrenuo je pažnju javnosti na amaterski karakter skupog filma, ali i na brojne kontroverze koje ga prate gotovo pola godine. Olako izrečen podatak o broju žrtava

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta

25. januar 2019.

Izložba autora Mirka Dimića „Kozarska Dubica – mjesto zločina genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. godine“ biće otvorena u nedjelju, 27. januara, u Javnoj ustanovi Spomen-područje Donja Gradina, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Postavka će biti otvorena u 12.00 časova u izložbenoj sali Spomen-područja Donja Gradina, najavljeno je iz te javne ustanove i upućen poziv svim zainteresovanim da prisustvuju ovom događaju. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u Spomen-području Donja Gradina u nedjelju u 9.30 časova vijenac će položiti poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac. Generalna skupština UN usvojila je 2005. godine Rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Za

Brzo formirati memorijalne centre u Beogradu i Donjoj Gradini

25. januar 2019.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da je veoma važno da brzo budu realizovane inicijative o formiranju memorijalnih spomen-kompleksa na Starom sajmištu u Beogradu i u Donjoj Gradini, radi sprečavanja pokušaja revizije istorije. Dačić je podsjetio da su formiranje memorijalnog centra u Donjoj Gradini dogovorile Srbija i Republika Srpska, kao i da postoji namjera o upostavljanju memorijalnog centra na Starom sajmištu, mjestu nacističkog logora u Drugom svjetskom ratu. Obaveza Srbije je da brzo završi sve u vezi sa formiranjem memorijalnog centra na Starom sajmištu, rekao je Dačić novinarima poslije otvaranja međunarodne konferencije „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“. Dačić je istakao da Srbija

Miriam Steiner-Aviezer: Istina o ustašama poznata je cijelom svijetu

25. januar 2019.

U Jad Vašemu postoji obimna dokumentacija o ustaškim zločinima, brojni dokumentarni filmovi, kao i preko 300 videoiskaza preživjelih žrtava iz ustaških logora. I baš zato su pokušaji negiranja i uljepšavanja NDH neprihvatljivi i, rekla bih, primitivni, pa se čudim da nitko od nadležnih ne vidi kamo vode takvi izgredi pojedinaca. U povodu 9. januara, godišnjice Kristalne noći, u Zagrebu je prikazan film ‘Zaboravljeni’ u kojem je putem izjava stručnjaka i preživjelih data sinteza Holokausta, odnosno genocida nad Jevrejima na svim tada okupiranim područjima Jugoslavije od 1941. do 1945. Autorica filma koji će zasigurno još biti prikazivan u Hrvatskoj je Nica Gonen , a značajne zasluge za njega ima i Miriam

Dačić: Svjedoci smo prekrajanja istorije

25. januar 2019.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić upozorio je danas da su u regionu, i nakon 70 godina od Drugog svjetskog rata, evidentni revizionizam i mržnja, te pokušaji prekrajanja istorije. On je na međunarodnoj konferenciji „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“ rekao da revizionizam dobija na intenzitetu u regionu i da u nekim zemljama već predstavlja trend i gotovo svakodnevnu pojavu. Dačić je istovremeno naglasio i da osude pokušaja revizionizma i opravdavanja zločina ne važe samo za druge, nego i za Srbiju. „Oni koji su i kod nas vršili zločine za vreme Drugog svetskog rata i pomagali u vršenju Holokausta i genocida, ne smeju biti rehabilitovani, jer

Hrvatski Sabor odao poštu žrtvama Holokausta bez pomena Jasenovca

25. januar 2019.

Hrvatski Sabor je današnje zasjedanje započeo minutom ćutanja povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, dana kada cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad Jevrejima i pripadnicima drugih manjinskih naroda. Tim povodom, predsjednik parlamenta Gordan Jandroković je održao govor u kojem nije spomenuo žrtve Jasenovca. Bozanić: Bez zadrške isticati istinu o strahotama Jasenovca Ispred zagrebačke katedrale održan je molitveni skup povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, na kojem je zagrebački nadbiskup, Josip Bozanić, poručio da toga dana „bez ikakve zadrške treba isticati istinu o strahotama Jasenovca“. Kako je prenio zagrebački Jutarnji list, sinoćnjem molitvenom skupu prisustvovao je predsjednik Sabora i izaslanici predsjednice i

Čegar: Vidio sam krv, komade lobanje, mozak ubijenih vojnika JNA

25. januar 2019.

Bivši pripadnik Specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ takozvane RBiH Zoran Čegar rekao je danas u Sudu BiH da je, nakon ubistva pripadnika JNA ispred Doma policije u Sarajevu u aprilu 1992. godine, na „kockama“ vidio krv, komade lobanje, mozak i kosu, te cisternu komunalne službe koja je prala ulicu. U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA, ovaj svjedok Tužilaštva ispričao je da je predveče, po dolasku ispred Doma policije, zatekao grozan prizor. „Vidio sam i neka tijela ispred kamiona. Na ulici su bili neki nepoznati ljudi, te pripadnici Jukine jedinice i naših specijalaca. Rekli su mi

dubrovnik-iz-vazduha.jpg

DUBROVNIK PRIJE 100 GODINA: Stradun tugovao za kraljem Petrom oslobodiocem

25. januar 2019.

Nikola Pašić došao je u Dubrovnik  6. decembra 1918. Dr. Pero Čingrija nazvao je Pašiću dobrodošlicu ističući patnje kraljevine Srbije. Pašić se zahvalio Dubrovniku i srbijanskoj vojsci na dočeku. U dubrovačkom listu  „Rad” opisano je kako je Dubrovnik proslavio ujedinjenje. U Dubrovnik su 6. decembra ušli pretstavnici Srbije. Dubrovnik ih je primio u zanosu. U „Radu” se ističe :  „Bio je lijep, vedar dan, kao i vedra radost oslobođenog Dubrovnika. Tisuće naroda, sa barjacima i narodnim i crkvenim. Paradni šeširi i crvene kape. Mlado i staro. Sve je bilo puno. I stabla. A kad se ukazaše prvi automobili, zanos je prešao u delirij. Dolaze državnici naše države. Vodi ih dr.

Gestapo nudi državu!

25. januar 2019.

Nemci za dva dana razoružali Dučeove snage i formirali svoju vlast. „Velika Albanija“ primarni cilj Druge prizrenske lige. Kujući planove o „Velikoj Albaniji“, separatisti na Kosovu i Metohiji formirali su u Drugom svetskom ratu zloglasnu SS diviziju „Skenderbeg“. Ova kvislinška jedinica, pod patronatom Hajnriha Himlera, nije bila dugog veka, ali je iza sebe ostavila krvave tragove. O tome svedoči obilje dokumenata u knjizi „21. SS divizija Skenderbeg“, istoričara i publiciste mr Pavla Dželetovića Ivanova, iz koje u feljtonu objavljujemo najzanimljivije delove. Kada je 8. septembra 1943. godine kapitulirala Musolinijeva fašistička Italija kvislinzi na Kosovu i Metohiji došli su u vrlo nezavidan položaj i zato je bilo potrebno da preduzmu brze

Jovanović

Vojislav bježao u Hrvoja

25. januar 2019.

Za samo dvije godine /1992. i 1993./ u samo jednom hrvatskom gradu Osijeku 1.236 osoba promijenilo je ime i prezime i, mada nema zvaničnih pojašnjenja, osnovano se pretpostalja da se radilo o Srbima. I dvadeset godina kasnije, 2012. i 2013. godine promjenu imena u Osijeku zatražilo je 416 osoba. Kako navode hrvatski portali, devedesetih godina nije bilo ugodno biti Srbin u Hrvatskoj i dolazilo je do masovnih promjena ličnih podataka i pokrštavanja. „Telegram“ navodi svjedočenje dugogodišnjeg kulturnog radnika iz grada na istoku Hrvatske koji je morao da promijeni ime devetogodišnjem sinu, jer je bio izložen neizdrživom pritisku vršnjaka, kao i uvredama. „Tješili smo ga, ali kad je nakon nekoliko dana

Dokumentarni film RTRS „Južni potez“ na švedskoj televiziji (FOTO)

25. januar 2019.

Dokumentarni film „Južni potez“ biće prikazan na TV kanalu BANOR TV, na švedskoj televiziji Öppna kanalen – lokalne stanice za Stokholm 24. i 29. januara. U filmu je riječ o ofanzivi nazvanoj „Južni potez“ koju su izvele jedinice regularne vojske iz Hrvatske i HVO iz BiH, a koje su 10. oktobra 1995. godine okupirale kompletnu teritoriju opštine Mrkonjić Grad. Okupacija je trajala sve do 5. februara 1996. godine, kada su grad i teritorija opštine vraćeni Republici Srpskoj na osnovu odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedinice regularne hrvatske vojske i HVO-a u potpunosti su devastirale grad i okolna sela i počinile nezapamćene zločine nad civilnim stanovništvom, ostavivši iza sebe najveću masovnu grobnicu

Biljana i Milica Draganić

Brčko: Ubice troje Draganića traže se preko dve decenije

25. januar 2019.

Ni posle 26 godina nije rešeno ubistvo troje Draganića u Brđanima kod Konjica. Imena ubica poznata Tužilaštvu BiH, ali niko dosad nije optužen Piše: Marko Draganić U noći između 26. i 27. januara navršilo se 26 godina kako su u svojoj kući u Brđanima ratne 1993. godine iz vatrenog oružja ubijeni Boško (72) i njegove snahe Milica (39) i Biljana (38) Draganić. Kakvu je krvavu dramu preživljavalo troje Draganića u kući Boškovog starijeg sina Rajka (mlađi Nedeljko, suprug Milice, ubijen je krajem maja 1992. u Bradini) znaju samo njihove ubice, koje su za bosanskohercegovačko pravosuđe i 26 godina posle tog ubistva počinjenog iz nacionalističkih pobuda, još uvek nepoznate. Kako nam

Franjo Tuđman na Goli Otok poslao 7.000 oficira JA

25. januar 2019.

„… Nedavno je baš u Glini, u kojoj je Nazor 1944. godine održao  svoj istorijski govor, održan pomen žrtvama ustaškog terora (1200 poklanih ljudi, žena i dece u glinskoj crkvi), a da na tom pomenu, bar iz pijeteta ili iz minimuma civilizacijskog ponašanja, nije prisustvovao nijedan predstavnik zvanične hrvatske države. Nije bilo ni članova CK SKH, ni Tuđmanovih hadezeovaca. Ta sramota je za komuniste utoliko veća jer je Nazor govorio u njihovo ime, a za Franju Tuđmana zato što je u to vreme bio saradnik Josipa Broza. Njegovo odsustvo, međutim, može se shvatiti jedino činjenicom da on sebe više ne smatra Brozovim već Pavelićevim sledbenikom, što je jasno demonstrirao obeležavanjem

Ubijena djeca

Evo koliko je dece ubijeno u NDH i u kojim logorima!

24. januar 2019.

Na najmonstruozniji, najsvirepiji način ubiti oko 75.000 dece, prosečne starosti od 6,5 godina, i danas veličati i slaviti takvu državu, veličati njena krvoločna znamenja, veličati takve zločine genocida i zločince koji su to činili, mogu samo bolesni, skroz bolesni umovi. A to se danas sve vidnije ispoljava u Hrvatskoj. Mržnja Srba i svega što je srpsko sve je izraženija. I to u gotovo svim slojevima hrvatskog društva: od onih najnižih pa do najviših, do vrhova vlasti. Ako se predsednica slika sa ustaškom zastavom ispred sebe, a bivši predsednik kaže da u Jasenovačkom logoru nije bilo ubijanja, da je to bio običan radni logor, onda tu zdrav um nema šta da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA