arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

OBILjEŽENO 27 GODINA OD HEROJSKOG PODVIGA MAJORA TEPIĆA

Na mjesnom groblju u selu Komlenac kod Kozarske Dubice danas je obilježeno 27 godina od herojskog podviga majora Milana Tepića, koji je digao u vazduh skladište oružja u kasarni JNA u Bjelovaru u Hrvatskoj i tako spriječio da ona padne u hrvatske ruke. Predsjednik Opštinske Boračke organizacije u Kozarskoj Dubici Dragoljub Ćibić ocijenio je da je major Milan Tepić svojim herojskim činom poslao poruku srpskom narodu da organizuje i čuva svoje prostore u Hrvatskoj i BiH, odnosno kasnije u Republici Srpskoj. “On je bio obrazovan čovjek i vizionar koji je 1991. godine osjetio da će ponovo doći do zla, do okupacije i pritiska na srpski narod u momentu raspada bivše

KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE ZLOČINA U GOŠIĆU I VARIVODAMA

U organizaciji Srpskog narodnog vijeća /SNV/ i opštine Kistanje, danas su u Varivodama i Gošiću održane komemoracije i služeni parastosi za 16 uglavnom starijih žrtava srpske nacionalnosti ubijenih u tim selima u avgustu i septembru 1995. godine nakon operacije “Oluja”. Sedam mještana Gošića ubijeno je 27. avgusta 1995. godine, a 28. septembra, mjesec i po dana nakon “Oluje”, ubijeno je i devet mještana obližnjih Varivoda. Svi ubijeni u tim selima, u kojima ni ranije ni u vrijeme zločina nije bilo ratnih aktivnosti, bili su civili, a ni nakon 23 godine za njihovu smrt niko nije osuđen, saopšteno je iz SNV-a. Obilježavanje je počelo u Varivodama parastosom koji je služio episkop

Heni Erceg: Javna kuća

„Ispričavamo se zbog objavljene netočne informacije da je u Jastrebarskom održana prigodna komemoracija u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima i 76. godišnjicu napada na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, budući da se radilo o 76. godišnjici partizanskog a ne ustaškog napada na tamošnji Dječji dom.“ Saznali smo tako, posredstvom takozvane javne televizije, kakva je nježna oaza bio dječji dom za ratnu siročad u mjestu nedaleko od Zagreba, a kojega su partizani „napali“ ’42., nakon što je ustaška država Hrvatska uz pomoć Crkve brižno skrbila o mališanima, nešto slično kao što današnja vlast brine o srpskim povratnicima ili migrantima. Tako je jedan mučni povijesni falsifikat opet

REPORTER “NOVOSTI” NA KRFU: Tiho, da ne remetimo mir junaka

U susret obeležavanju stogodišnjice proboja Solunskog fronta. Okupili se potomci srpskih ratnika i grčki domaćini. Venci i cveće na svakom belegu stradanja. ZEMLjICE crna, budi im laka. A vi, deco, polako… Svaka stopa je, ovde, njihova. I kost. I krv je ispod. Stotinak potomaka i poštovalaca starih ratnika pristiglih iz Srbije, peške, lagano i u tišini pristupa spomen-ploči u Guviji, na Krfu, prvom pristaništu srpskog spasa i nade posle albanske golgote. U mukloj tišini polažu vence i cveće unuci i praunuci junaka, predstavnici udruženja koja neguju tradiciju ratnika. Onih koji su ispisali uzvišene lekcije borbe za slobodu porobljene otadžbine. Ovako je na Krfu, poslednjem utočištu srpske vojske i naroda, pred

okupirana-srbija.jpg

Okupiranom Srbijom haralo 12 vojski

Dokumenti vlade Milana Nedića otkrivaju nepoznate činjenice o Drugom svetskom ratu na teritoriji Srbije. Teško je zamisliti opasnosti pod kojima se živelo. Sukob je bio kompleksan spoj okupacije i višestrukog građanskog rata Fotografija nastala prilikom formiranja Čegarskog korpusa Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. jula  2017. godine. OPTUŽBE protiv Milana Nedića i danas se koriste za diskreditaciju celog srpskog naroda, u maniru Kominterne, kaže dr Bojan Dimitrijević, koji je u studiji “Vojska Nedićeve Srbije”, u izdanju „Službenog glasnika“, obradio temu koja je ostala tabu i posle pada komunizma.  – Rat na ovom prostoru je bio sve samo ne jednostavan. To je bio kompleksan spoj okupacije i

Navršile se 23 godine od ubistva srpskih civila u Varivodama

 Navršile su se 23 godine od ubistva devet srpskih civila u selu Varivode kod Kistanja, koje je uslijedilo dva mjeseca po završetku hrvatske akcije etničkog čišćenja Srba “Oluje”, i koje, uz zločine u Gruborima i Gošićima, predstavlja najasniji dokaz o namjeri tadašnje vlasti Hrvatske da zauvijek potjera srpsko stanovništvo sa područja Krajine. Nakon gnusnog zločina u kojem su ubijeni Mirko Pokrajac /84/, Marko Berić /82/, Jovo Berić /75/, Radivoje Berić /69/, Marija Berić /69/, Milka Berić /67/, Dušan Dukić /59/, Jovan Berić /56/ i Špiro Berić /55/ hrvatska policija je zablokirala to područje i učinila sve da se zločin zataška, a zločinci nikad ne budu kažnjeni, saopštila je Koordinacija srpskih

O primorskom Srpstvu 1902.

Budućnost sveta je u toleranciji. Globalizacija, ma šta pod tim pojmom neko podrazumevao, zahvatila je sve bitnije procese u nauci, privredi, kulturi… Bez nacionalne, verske, rasne, kulturne i svake druge tolerancije svet neće biti moguć. Svest o toleranciji na balkanskim prostorima ima duboke korene, mada ima onih koji žele da pokažu suprotno. Srpska književnost na starom književnom jeziku (svih recenzija) i usmena, koju je prikupio Vuk Stefanović Karadžić, mnoštvom internacionalnih motiva potvrđuje da nikada nije bila izolovana. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. jula  2017. godine. U prvom broju dubrovačkog časopisa „Srđ“, u januaru 1902. godine, objavljen je Proglas koji su potpisali vlasnik i urednik Antun Fabris (Korčula, 17.

Potpukovnik Stoimen Stoimenov

Odbio milione dolara da bi spasao vojničku čast

Kako je potpukovnik Stoimen Stoimenov odbranio kasarnu u dugom selu u Hrvatskoj 1991. godine. Tuđmanovi pregovarači pokušavali da ga podmite i da u ruke ZNG preda značajnu količinu oružja. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. jula  2017. godine. Potpukovnik Stoimen Stoimenov, komandant ogromne kasarne JNA u Dugom Selu kraj Zagreba, koji je četiri meseca odolevao u obruču 1991. godine, mogao je da bira između miliona dolara koji su mu nudili Tuđmanovi pregovarači i oficirske časti da ne dozvoli da ogromna vojna tehnika padne u ruke ZNG. Odabrao je da brani obraz JNA i kasarnu u kojoj je bilo više od 200 tenkova, transportera, samohodnih haubica. Svu

Svjedoci na Čemernu kod Ilijaša preživjeli pakao

U Sudu BiH počelo je suđenje komandantima i pripadnicima tzv. Armije BiH, Teritorijalne odbrane i tadašnjih policajaca, zbog zločina u Čemernu, kod Ilijaša. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/09/27/tvclip030986.mp4 Njih 12 iz Kaknja, Vareša i Ilijaša optuženi su da su u “udruženom zločinačkom poduhvatu”, za samo nekoliko časova, 10. juna 1992. godine ubili više od 30 Srba – mještana i izbjeglica, a njihovu imovinu djelimično spalili. Čemerni junski dan, sela Čemerno. Mira Todorović i Stoja Damjanović preživjele su skrivene u “pećini” nadomak sela. Preživjele i o zločinu nakon više od četvrt vijeka, pred Sudom svjedočile. Todorovićeva sa roditeljima, sestrom i tetkom, te porodicom Bunjevac, iz Vareškog sela Draževići, sedmicu ranije izbjegla i spas potražila kod

Grubišno polje: PARASTOS ZA POBIJENE SRBE IZ GRUBIŠNOG POLjA

Na Bilogori danas obilježavanje 76 godina od zločina nad Srbima

Na Bilogori u Hrvatskoj danas će biti obilježeno 76 godina od ustaškog zločina nad više od 500 Srba sa Bilogore i Grubišnog Polja, uglavnom žena i djece, u Drugom svjetskom ratu. “Ustaše su u selima poubijale gotovo sve koje su zatekli. Ubili su 500 osoba i pobacali ih u zajedničke grobnice. Ovaj strahovit zločin počinjen je samo zato što su ovi ljudi bili Srbi”, rekao je Srni predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić. Bastašić je naveo da je u Grubišnom Polju ubijeno 69 ljudi, u Malom Grđevcu 62, Sibeniku 87, Velikoj Peratovici 67, Topolovici 66, Gakovu 48, Maloj Peratovici 37, Brzaji 32, Velikoj Dapčevici 31, Maloj Dapčevici 32 i Lončarici

Po svaku cijenu odbraniti ćirilicu

Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Srbije Aleksandar Gajović rekao je u Beču, na otvaranju “Srpskih dana kulture”, da Srbi moraju po svaku cijenu da odbrane ćirilicu jer je ona u ovom trenutku ugroženija nego ikada. Gajović je sinoć na skupu u organizaciji bečkog udruženja “Fokus” ocijenio da je dva vijeka od “Srpskog rječnika” Vuka Karadžića u ovom trenutku ćirilica ugroženija nego ikada. “Naša sveta, ali ne i nemoguća misija jeste da je po svaku cenu odbranimo. Svakodnevna upotreba latinice postala je predominantna. Ćirilica je, u stvari, živa i aktuelna koliko se koristi, a to je za sada nedovoljno. Ona se žilavo povija i srećom ne predaje pred naletom

Promocija knjige o Srebrenici

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica promovisaće u Banjaluci knjigu “Bitka za Srebrenicu – rat za civilizaciju”, koja je nastala kao rezultat istraživanja događaja u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine. “U knjizi su posebno analizirani segmenti kao što su rekonstrukcije događaja, analiza stradanja pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH tokom proboja iz okruženja, kao i mnogi drugi. Važno je naglasiti da su u analizi korišćeni, uglavnom, bošnjački izvori”, rekao je direktor Centra Milorad Kojić. Izvor: RTRS Vezane vijesti: Mira Lolić Močević: Dan kada je oslobođena Srebrenica Srebrenica: Pomen mučki ubijenim Srbima u selu Brežani „Srpski zid plača-Srebrenica 1992“, ispred Skupštine Srbije

Zurof: Frustriran sam zbog Starog sajmišta

Frustriran sam, jer ne vidim napredak u osnivanju memorijalnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg logora Staro sajmište, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Efraim Zurof, direktor centra “Simon Vizental” iz Jerusalima i čelnik Međunarodnog savetodavnog odbora za Sajmište. “Ja nisam srpska Vlada i ne mogu biti odgovoran za probleme. Moram da kažem da sam vrlo frustriran. Imenovan sam za predsednika Međunarodnog savetodavnog odbora u leto 2015. godine. Prošle su više od tri godine, a ja ne vidim nikakav značajniji napredak. Pretpostavljao sam da će do sada ovaj projekat uveliko napredovati, ali to se, kao što znamo, nije desilo”, kaže Zurof, nakon što je do javnosti došla informacija da ni četvrta verzija

U Ratkovu najveći krst na Balkanu

U samom srcu Guslovog brda na nadmorskoj visini od skoro 800 metara sutra će osvanuti Krst visok 22 metra i težak 30 tona. Ratkovo je, kažu mještani, u proteklom ratu izgubilo najhrabrije vojnike. Krst će biti pomen njima, ali i svim srbima koji su ginuli u ratovima. “To je spomen na sve stradale Srbe od Kosova polja do ovog mjesta. Pomen na sve Srbe na sve pravoslavce, da se ujedinimo, da budemo jedno. I da budemo Srbi svoji na svome, kaže Stanko Guslov iz Udruženja Ratkovo. Oni koji su danas došli da vide kako teku pripreme, kažu da će se za Guslovo brdo nadaleko čuti. “Mogu ti reći da je

Sreto Tanasić: Zalaganje za ćirilicu nije hajka na bilo koje drugo pismo, pa ni latinicu

Nije lepo videti Knez Mihailovu ulicu, a da ne prepoznamo da je to Beograd i Srbija. A ne možemo prepoznati – kad pogledamo nazive, gotovo da nema ćirilice, ilustrovao je Tanasić. Naučni savetnik Instituta SANU za srpski jezik Sreto Tanasić, kao zagovornik obavezne upotrebe ćirilice, ističe potrebu zakonskog usaglašavanja jezičke prakse sa Ustavom i tvrdi da to nije hajka na bilo koje drugo pismo, pa ni latinicu, nego da je reč o tome da „srpski jezik i pismo dobiju status koji im pripada“. Predložene izmene Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, Tanasić obrazlaže stavom da se radi o izvornom srpskom pismu i podseća da Ustav i zakonske odredbe propisuju

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.