arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

UEFA kažnjava zagrebački Dinamo po prijavi Vlada Glođovića

Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije kazniće „modre” jer su njegovi navijači na utakmici protiv Anderlehta isticali ustaške simbole. Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije (UEFA) kazniće zagrebački Dinamo jer su njegovi navijači na utakmici u Briselu protiv Anderlehta isticali ustaške simbole i to po prijavi Srbina Vlada Glođovića, prenose hrvatski mediji. Glođović, koji je na meču Lige Evrope u Briselu bio kao delegat UEFA za bezbednost, primetio je na tribinama zastavu sa slovom U, isto kao i čovek iz FARE-a. Takvo isticanje UEFA tretira kao rasizam, a Dinamo se tereti i za paljenje pirotehnike, bacanje tvrdih predmeta u teret i zbog tuče, zbog čega bi mogao da bude kaženjen utakmicom bez

Veljko Lazić

Lazić: Zahtijevamo kompletnu reformu Instituta za nestala lica

Zamjenik predsjednika Republičke organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić izjavio je da ova organizacija neće odustati od zahtjeva za kompletnom reformom Instituta za nestala lica BiH. „Ukoliko ne dođe do rekonstrukcije Instituta za nestala lica BiH tražićemo da Republika Srpska formira operativni tim koji će raditi na traženju nestalih lica iz Republike Srpske“, rekao je Lazić Srni. Lazić je naveo da su ovakvi zaključci usvojeni na Skupštini Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila održanoj u Banjaluci, povodom obilježavanja 15. septembra – Dana nestalih u Republici Srpskoj. On je napomenuo da je Republička organizacija nezadovoljna radom Tužilaštva i Suda BiH na procesuiranju ratnih zločina

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

Hrvatima smetaju i srpske kosti!

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. januar  2016. godine. Srbi u dolini Neretve od 1995. godine suočeni su sa „nacionalnim inženjeringom“ Hrvatske i kontinuiranim „krstaškim ratom“ Katoličke crkve da u potpunosti promeni etnički sastav stanovništva. Od najmanje desetak etnički čistih ili pretežno srpskih sela, danas su to još jedino Prebilovci, a odlukom kantonalnih i opštinskih vlasti da izdaje u zakup zemljište oko Hrama Vaskrsenja u čijoj kosturnici su posmrtni ostaci 4.000 nevinih žrtava ustaša iz 1941, šalje se jasna poruka Srbima da nisu dobrodošli. Ovo, u intervjuu za „Vesti“, ističe Milenko Jahura, predsednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva Prebilovci. Njegova izjava da je zemljište oko crkve

Kraljica_2.jpg

SOKOLI NA KORČULI

Sokolska društva na Korčuli bila su u sastavu Sokolske župe Mostar. Sokolsko društvo Korčula priredilo je 13. marta 1932. proslavu 100-godišnjice rođenja slovenskog preporoditelja i osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tirša. Uprkos lošem vremenu, povorka svih sokolskih kategorija, sa društvenom zastavom i muzikom, obišla je gradske ulice, iskićene zastavama. Starešina društva Bernardi J. Mato otvorio je u dvorani Jugoslavenskog doma svečanu matineju, kojoj su sudelovali predstavnici vlasti i udruženja, i brojna publika. Nakon odsvirane čehoslovačke i jugoslovenske himne prosvetar dr. Juraj R. Arneri u dužem predavanju istakao je lik dr. M. Tirša, prikazao njegove ideološke i organizatorske sposobnosti kao osnivača sokolskog pokreta. Istakao je njegove vrline kao čoveka, koji je ne

Srpska priča

Poslednja knjiga na kojoj sam radio ujedno je i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio.  Reč je o memoarima majora Aleksandra Miloševića, koje sam priredio za štampu, napisao im predgovor i, nakon istraživanja, biografiju autora – ukupno na više od 200 stranica, pa je zato osećam i svojom. Major Aleksandar Milošević je bio izvanredna, ali gotovo anonimna ličnost srpske istorije: rođen je na Vidovdan 1910. u selu Saranovo u Šumadiji, u porodici ratnika i težaka; bio je jedan od najbolje rangiranih pitomaca Vojne akademije u Beogradu u svojoj klasi 1930-ih godina, nakon čega je, baš u predvečerje svetskog rata, 1939. dobio službu u Prizrenu; junački se

Ne zaboravljaju oslobodioce iz Senegala

Piroćanci i Francuski institut slave vek od završetka Velikog rata. Obeležavaju i 140 leta od prisajedinjenja ovog kraja Srbiji. Lokalna samouprava i Francuski institut u Beogradu – povodom veka od završetka Velikog rata i oslobođenja Pirota – organizuju tematsku izložbu pod nazivom „Naše uspomene – naša sećanja“. Postavka od nekoliko desetina autentičnih fotografija iz tog slavnog doba je otvorena 3. oktobra u galeriji „Čedomir Krstić“. Potom će biti i pred publikom u drugim srpskim gradovima, a 1. novembra – na dan oslobođenja prestonice u prvom ratu – moći će da je vide i Beograđani. Pomoćnik gradonačelnika Pirota Bojan Ranđelović kaže da će ljudi na krajnjem jugoistoku Srbije moći da vide

Linta: Kad mrze Pupovca,za ostale Srbe nema normalnog života

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je danas da „za preostale Srbe nema normalnog života u današnjoj Hrvatskoj kada jake proustaške snage pokazuju otvorenu mržnju prema Miloradu Pupovcu“. Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je danas da „za preostale Srbe nema normalnog života u današnjoj Hrvatskoj kada jake proustaške snage pokazuju otvorenu mržnju prema Miloradu Pupovcu“, predsedniku Srpskog narodnog vijeća, koji je, kako navodi Linta, „učinio više korisnih stvari za hrvatsku državu nego neki Hrvati“. U saopštenju, Linta navodi, između ostalog, da se Pupovac 1991. zauzimao za samostalnost Hrvatske, omogućio je ustavne promene kojima je ta zemlja ustavno definisana kao nacionalna država hrvatskog naroda, a parlament

Pomen za 17 boraca četvrtog odreda specijalne brigade policije

Služenjem parastosa za 17 poginulih pripadnika Četvrtog odreda Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske, danas je kod spomen-obilježja ispred zgrade Policijske uprave Bijeljina obilježeno 26 godina od osnivanja ovog odreda. Ratni komandant Četvrtog odreda Ratomir Draganić rekao je da je odred formiran 1. oktobra 1992. godine i da je bio najelitnija jedinica MUP-a Srpske u sastavu Specijalne brigade policije koja je imala devet odreda. On je naveo da je živote za odbranu i stvaranje Republike Srpske iz Četvrtog odreda dalo 17 boraca, a preko 300 je bilo ranjeno. „Biti komandant takve jedinice, takvih momaka bila je čast. Ovaj odred je, zajedno sa svim ostalim odredima Specijalne brigade policije MUP-a, učestvovao

Književna kritika: Sudbina Srba u Hrvatskoj

Postoji karika koja nedostaje, a koja bi trebalo da ponudi suvislo objašnjenje mržnje koja tinja i dve i po decenije od završetka ratova. ZA većinu onih koji su poput autora ovoga teksta rođeni sedamdesetih godina prošloga veka, gledano iz vizure građanskih ratova, sankcija i NATO bombardovanja, decenije postojanja socijalističke Jugoslavije deluju kao idilična epoha. Kao vreme beskonfliktnog progresa i visokih kulturnih standarda. Ali, zašto je onda u vatri i krvi nestala ta zemlja? Postoji karika koja nedostaje, a koja bi trebalo da ponudi suvislo objašnjenje mržnje koja tinja i dve i po decenije od završetka ratova. Izvrsna studija Čedomira Višnjića upravo je ta analitička karika koja daje moguće odgovore na

Potvrđena optužnica za zločine u Štrpcima

U saopštenju Višeg suda se navodi da je krivično vanpretresno veće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donelo rešenje kojim je potvrdilo optužnicu protiv Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić. Viši sud u Beogradu potvrdio je optužnicu tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske zbog mučenja i ubistava 20 putnika iz voza u Štrpcima 1993. godine, a odbrana ima pravo žalbe na ovu odluku suda. Ova optužnica bila je potvrđivana i ranije, ali ju je prošle godine u oktobru Apelacioni sud u Beogradu odbacio jer nije bila podneta od ovlašćenog tužioca, jer u vreme podizanja optužnice novi tužilac za

Danijel Igrec: “Oružjem na Srbe ” – u Zagrebu maštaju o novoj “Oluji”

Stevo Culej, poslanik vladajuće hrvatske HDZ, stranke čiji jedini i najveći “podvig” je sveopšta reustašizacija hrvatskog društva i politike, pozvao je danas iz skupštinskih redova da se “svakom fizički i psihički zdravom Hrvatu, koji se nalazi u pograničnim delovima s bivšom neprijateljskom Srbijom obezbedi oružje. Obrazlažući svoju militarističku retoriku Culej je istakao “da se nikad ne zna šta donose noć i budućnost”. Izjava Steva Culeja je najbolja slika i prilika klime u današnjoj “evropskoj Hrvatskoj”; u zemlji čija celokupna politika i dalje egzistira na ideologiji antisrpstva i patološkoj mržnji prema Srbima. Dok svaki mesec na desetine mladih Hrvata napusti zemlju, tragajući za boljim životom na Zapadu, dok stopa nezaposlenosti vrtoglavo

Odluka je pala na Dedinju

Titove jedinice pobile su desetine hiljada ratnih suparnika, a među njima i civile koji su bežali od komunističke diktature Do pune istorijske istine o slovenačkom proljeću zla, nije se došlo ni poslije gotovo 65 godina. Iako je u međuvremenu komunizam, odnosno Komunistička partija, na vlasti toliko decenija u drugoj Jugoslaviji, otišao u arhivu, a u bivšim republikama SFRJ, sada novim državama, od početka zadnje decenije dvadesetog vijeka zaživio višeparlamentarizam, nigdje nije iskazana apsolutna spremnost, ili bolje reći nije postignut konsenzus oko potpunog otvaranja, a time i zatvaranja ove istorijske stranice. Koji, dakako, podrazumijeva i imenovanje krivaca za zločin i eventualne sudske procese. Glavni akteri tragičnih događaja u Sloveniji u proljeće

Rat protiv SRJ vođen pod lažnim humanitarnim izgovorom

Rat protiv Jugoslavije vođen je pod lažnim humanitarnim izgovorom, a ratne zločine počinili su NATO i SAD, objavljeno je na sajtu kanadskog Centra za istraživanje globalizacije (Centre for Research on Globalization) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 30. marta  2016. godine. U tekstu pod naslovom „Istorija `humanitarnog ratovanja`: NATO vladavina terora, uništenje Jugoslavije“, povodom 17 godina od početka NATO bombardovanja Jugoslavije 24. marta 1999. godine i invaziju vojnika Alijanse na Kosovo, navodi se da je taj rat bio „generalna proba“ za naredne „humanitarne ratove“, uključujući Avganistan, Irak, Libiju, Siriju i Ukrajinu. Autor teksta Mišel Čosudovski navodi da je gorka ironija da je „takozvani Međunarodni krivični tribunal u

U ponedjeljak nastavak suđenja za zločin nad Srbima u Srebrenici

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH za ponedjeljak, 8. oktobar, zakazan je nastavak obnovljenog suđenja komandantu takozvane Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću i pripadniku te vojske Sabahudinu Muhiću za zločine nad Srbima u Srebrenici 1992. godine. Orić i Muhić optuženi su da su u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili trojicu zarobljenih Srba – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića. Apelaciono vijeće Suda BiH je 8. juna, zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, ukinulo prvostepenu oslobađajuću presudu Oriću i Muhiću i odredilo ponovni pretres. Na statusnoj konferenciji 3. septembra Apelaciono vijeće je odbilo prijedlog tužioca Miroslava Janjića da tokom obnovljenog postupka ponovo budu saslušani svi svjedoci Tužilaštva, te odlučilo

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Vređanje uspomena na žrtve

Svako društvo i svaka nacija na svetu imaju svoje simbole, datume i ličnosti po kojima grade identitet u savremenom dobu. U istorijskoj svesti Srba, pored znamenja, epova i zadužbina iz srednjeg veka, sećanja na žrtve u dugim periodima robovanja i oslobodilačkoj borbi 19. veka, kada je obnovljena i državnost, posebno mesto zauzimaju i događaji iz savremene istorije. (Povodom teksta „Spomen, omen ili Golem“ Jovane Krstić, objavljenog u Kulturnom dodatku „Politike“ 22. septembra 2018.) Na prvom mestu, to su podvizi iz Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata i žrtve Drugog svetskog rata. Međutim, Srbi nikada nisu izračunali koliko ih je nestalo u proteklom veku. Žrtve nisu popisane ni za ratove 1912–1918,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.