arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Venac za 77 heroja sa Dunava: Odata pošta mornarima poginulim u napadu Trećeg rajha

Rečna flotila Vojske Srbije odala poštu mornarima nastradalim početkom rata 1941. godine. Monitor „Drava“ kraljevske mornarice oborio 14 aviona. Kapetan Aleksandar Berić potonuo s brodom Meštani tadašnjeg Čiba a današnjeg Čelareva, sela nedaleko od Bačke Palanke, nisu ni slutili da će biti svedoci jedne od najvećih bitaka Aprilskog rata, posle bombardovanja Beograda 1941. godine. A upravo to se dogodilo 12. aprila pre 77 godina, kada je Aleksanar Berić, komandant kraljevskog broda „Drava“, prihvatio neravnopravnu borbu protiv nacističke avijacije. Brod je posle više naleta bombardera potopljen, a Berić je herojski ušao u istoriju kao jedini kapetan koji je na reci podelio sudbinu svog broda, potonuvši s njim i još 76 članova

Foto: Tanjug

Dačić i Le Drijan položili vence na Francuskom vojnom groblju (FOTO)

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i ministar evropskih i spoljnih poslova Francuske Žan-Iv Le Drijan, položili su danas vence na Francuskom vojnom groblju na kojem je sahranjeno 375 francuskih vojnika stradalih tokom Prvog svetskog rata Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić i ministar evropskih i spoljnih poslova Francuske Žan-Iv Le Drijan, položili su danas vence na Francuskom vojnom groblju, koje se nalazi u okviru Novog groblja, a na kojem je sahranjeno 375 francuskih vojnika stradalih tokom Prvog svetskog rata. Na cereremonije odavanja počasti francuskim vojnicima, vojni orkestar intonirao je himne Francuske i Srbije, a nakon polaganja venaca, ministri su se upisali u Knjigu poseta. Dačić je napisao da će Srbija uvek

Obeležena godišnjica proboja Sremskog fronta

Obilježene 73 godine od proboja Sremskog fronta

U okviru Spomen-kompleksa „Sremski front“ u Adaševcima, kod Šida, danas su obilježene 73 godine od proboja Sremskog fronta, čime je označen kraj Drugog svjetskog rata na teritoriji Srbije. Državnu ceremonija predvodio je državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Negovan Stanković, koji je naglasio značaj njegovanja tekovina borbe za slobodu. On je istakao da je Srbija oduvek bila na strani onih koji su se borili za slobodu, pa tako i u Drugom svjetskom ratu boreći se protiv ideologije nacizma i fašizma, saopšteno je iz Vlade Srbije. Stanković je, podsjetivši na veliki broj stradalih u borbi protiv fašizma, naglasio da je Srbija, zahvaljujući njihovim žrtvama, ostala slobodna

Služenjem parastosa na vojničkom groblju Megdan u Višegradu danas je obilježeno 25 godina od stradanja ruskih dobrovoljaca u posljednjem odbrambeno–otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj.

Obilježen Dan ruskih dobrovoljaca

Služenjem parastosa na vojničkom groblju Megdan u Višegradu danas je obilježeno 25 godina od stradanja ruskih dobrovoljaca u posljednjem odbrambeno–otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj. Predstavnik Boračke organizacije Republike Srpske Željko Lalić rekao je da ruski dobrovoljci nisu bili nikakva paravojna formacija i nisu imali svoju sopstvenu komandu, već su bili pod komandom Vojske Republike Srpske, ravnopravni sa srpskim borcima. „U velikom dijelu borbi isticali su se hrabrošću. Oni nisu činili nikakve zločine, niti su bili u prilici da to učine. To su bili ljudi koji su učestvovali u borbama i branili su svoju braću u vrijeme kada je Rusija bila mnogo slabija nego danas“, istakao je Lalić. Ratni komandant Druge

Ispred Spomen-ploče na gradskom groblju Pučile u Bijeljini danas je odata počast poginulim borcima Prvog jurišnog bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.

Odata počast poginulim borcima Kraljevine Jugoslavije

Ispred Spomen-ploče na gradskom groblju Pučile u Bijeljini danas je odata počast poginulim borcima Prvog jurišnog bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. Predstavnici Gradske boračke organizacije i Udruženja potomaka i poštovalaca učesnika Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata položili su vijenac i upalili svijeće za 20 stradalnika koji su poginuli na današnji dan 1941. godine, braneći Bijeljinu od Hitlerove vojske, a sahranjeni su na ovom mjestu. Među učesnicima pomena bili su i unuci tadašnjih boraca bataljona Goran i Maksim Marjanović, a nad grobnicom bezimenih bijeljinski pjesnik Bogdan Gospić govorio je stihove „Plave grobnice“ Milutina Bojića kojima pjesnik odaje pomen srpskim vojnicima koji su život završili daleko od svoje

U Bijeljini je danas obilježeno 26 godina od formiranja Prve semberske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ u kojoj se za slobodu srpskog naroda borilo više od 5.000 boraca.

Obilježeno 26 godina od osnivanja Prve semberske brigade

U Bijeljini je danas obilježeno 26 godina od formiranja Prve semberske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ u kojoj se za slobodu srpskog naroda borilo više od 5.000 boraca. Prvi ratni načelnik štaba ove brigade Đoko Pajić kaže da je na današnji dan 1992. godine zvanično formirana brigada i da je ovaj datum značajan, ne samo za Semberiju, nego i za Republiku Srpsku. „Tada je formirana prva srpska brigada, kao preteča formiranja svih budućih brigada VRS i same VRS. Postojali smo i prije kao brigada, jer smo septembra 1991. godine bili mobilisani zbog rata u Hrvatskoj i Slavoniji, a imali smo zadatak da spriječimo agresiju Hrvatske na Semberiju“, rekao

Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Mitrović: Ispoštovati dogovor o CEN-u

Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila zahtijevaće od predstavnika Republike Srpske u Privremenom upravnom odboru Instituta za nestala lica BiH da ispoštuju ranije postignuti dogovor sa porodicama nestalih iz Srpske u vezi sa objavljivanjem centralne evidencije nestalih lica /CEN/ u BiH. „Ukoliko se prekrši ovaj dogovor smatraćemo da naši predstavnici nisu legitimni predstavnici srpskog naroda u toj instituciji, zbog čega ćemo tražiti njihov opoziv“, izjavio je Srni predsjednik Republičke organizacije Nedeljko Mitrović. On je podsjetio da Republička organizacija godinama insistira na tome da centralna evidencija nestalih lica u BiH mora sadržavati podatke o okolnostima nestanka, statusu nestalog lica vojnik-civil i nacionalnost, kako bi se izbjegla mogućnost bilo

Kozarska Dubica Foto: RTRS

U subotu Memorijalna akademija „Oči u oči – Gradina“

U okviru programa obilježavanja 73 godine od stradanja žrtava ustaškog zločina genocida u Donjoj Gradini u subotu, 14. aprila, u Kozarskoj Dubici biće održana Memorijalna akademija pod nazivom „Oči u oči – Gradina“. Direktor Javne ustanove Spomen-područje „Donja Gradina“ Tanja Tuleković potvrdila je da će u programu Memorijalne akademije učestvovati Srpsko pjevačko društvo „Višnjić“ i Dramski studio „Artist“ iz Kozarske Dubice. Ona je pozvala građane ove i drugih opština da prisustvuju Memorijalnoj akademiji koja će u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biti održana 14. aprila sa početkom u 20.00 časova. Organizator Memorijalne akademije, koja se u Kozarskoj Dubici tradicionalno održava uoči parastosa i pomena u Donjoj Gradini, jeste Javna sutanova

Pale prve klape u Lamincima kod Gradiške o protinom stradanju

Gradiška – Snimanje igranih dionica filma „Dušan Subotić – proto stradalnik“, koga su ustaše uhapsile u aprilu 1941., a likvidirale 5. maja iste godine sa vladikom banjalučkim Platonom, počelo je juče u Lamincima kod Gradiške. U crkvi parohijskog doma u Lamincima snimljena je scena hapšenja prote Dušana Subotića, po istinitom događaju, poslije jedne od liturgija 1941. godine. Autor filma Milan Pilipović istakao je da su ovu interesantnu istorijsku ličnost, kombinacijom dokumentarnih i igranih dijelova filma, nastojali da približe gledaocima. – Filmom želimo prikazati duhovni aspekt ličnosti prote Subotića, ali i kakva je bila njegova politička i društvena uloga u to vrijeme – naglasio je Pilipović. Lik prote tumači glumac Narodnog

Donja Gradina

Organizovan besplatan prevoz u Donju Gradinu

Opština Kostajnica organizovala je 15. aprila besplatan prevoz autobusima u Donju Gradinu na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina. Portparol opštine Aleksandar Pašić rekao je da autobus za Donju Gradinu polazi u 9.30 časova sa autobuskog stajališta u Kostajnici. U zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Poziv građanima da u nedjelju prisustvuju pomenu u Donjoj Gradini Donja Gradina – rasedlavanje hrvatske „istine“ | Jadovno 1941. Gradina – grad mrtvih! |

Devetnast godina od zločina u Grdeličkoj klisuri

Danas se navršava 19 godina od neviđenog zločina u Grdeličkoj klisuri kada su avioni NATO alijanse na železničkom mostu preko Južne Morave pogodili voz pun putnika. Kod spomen- obeležja u pet do dvanaest, u vreme granatiranja voza, počela je komemorativna svečanost na kojoj će brojne delegacije položiti vence i cveće. Na drugi dan uskrsa 12. aprila 1999. godine avioni NATO-a granatirali su međunarodni putnički voz br. 393 pun putnika. Tačan broj poginulih nije utvrđen, drugi i treći vagon potpuno su uništeni. Zna se da je u vozu bilo najmanje 50 putnika. Identifikovano je 15 poginulih među kojima šestogodišnji Branimir Stanijanović i jedna trudnica. I posle 19 godina meštani Grdelice ne

Otac Dalibor Tanasić

Pomozimo porodici pokojnog paroha Dalibora Tanasića

HRVATSKA KOSTAJNICA – Zamjenik gradonačelnika iz reda Srpske nacionalne manjine dipl. ing. Milan Vukelić obavještava javnost da je otvoren devizni račun kod PBZ Banke u Republici Hrvatskoj za pomoć porodici pokojnog paroha kostajničke parohije oca Dalibora Tanasića iz Hrvatske Kostajnice.  „Pozivaju se ljudi dobre volje iz dijaspore da svojim prilozima pomognu ovu časnu porodicu, nezaposlenu suprugu pokojnog paroha Dalibora sa dvije maloljetne školarke. Molim Vas da ovu informaciju podijelite preko Vaših Facebook grupa, stranica, sajtova i dr. kako bi što više ljudi uključili u ovo akciju.“ – poziva Vukelić.   Priloge možete uplaćivati na sljedeći račun: Tanasić Rada: HR9323400093232362535 Swift code PBZGHR2X Izvor: Banija Online Vezane vijesti: Odlaskom oca Dalibora vjernici su izgubili

U Šamcu su obilježene 73 godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, u kojem je život izgubilo oko 600 lica iz ove opštine, od čega 187 boraca.

Obilježene 73 godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu

U Šamcu su obilježene 73 godine od oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, u kojem je život izgubilo oko 600 lica iz ove opštine, od čega 187 boraca. U organizaciji SUBNOR-a i opštine Šamac, vijenci su položeni na Spomen-kosturnicu žrtvama NOR-a i Spomenik poginulim borcima od 1992. do 1995. godine. „Žao mi je što se današnji mladi slabo uključuju u ovakve manifestacije, jer se naše tekovine ne smiju zaboraviti“, rekao je član SUBNOR-a Dragomir Nedić. On je dodao da su mu u Drugom svjetskom ratu poginuli otac i četiri strica. Načelnik opštinskog Odjeljenja za opštu upravu Lepa Trivić kaže da su se okupili da obilježe 73 godine od značajnog događaja za

arcibald_rajs.jpg

Veliki prijatelji Srbije : Srbi u ogledalu

Koliko su Srbi poslušali dobronamerne kritike Arčibalda Rajsa, najbolje govori podatak da bi ovaj plemeniti čovek i danas Srbiji uputio potpuno iste zamerke. Među srpskim rodoljubima koji su proslavili svoju epohu našlo se i ime jednog Švajcarca, doktora Arčibalda Rajsa. Hemičar, kriminolog, humanista, bio je i jedan od malo ljudi koji je poželeo da pomogne Srbiji u najgorim godinama, i da potom sa njenim narodom provede ceo život. Upoznao je najbolje strane srpske naravi: hrabrost i samilost, gostoljublje i bistrinu, tvrdeći da bi Srbi sa svojom inteligencijom i prirodnim bogatstvima tla mogli da vode u Evropi. Ali, sudario se i sa manama, i nije se ustezao da ih bez uvijanja

Ratko Dmitrović

„Mi Hrvati smo ionako sklepan narod.“

Svojevremeno je Božidar Violić, najcenjeniji hrvatski pozorišni reditelj, u intervjuu zagrebačkom „Globusu“, objašnjavajući probleme sa kojima se susreće zbog svog „nacionalno nekorektnog“ jezika, sa ponekim srbizmom, rezignirano zaključio: „Mi Hrvati smo ionako sklepan narod.“ Da je to rekao neki Srbin, optužili bi ga za fašizam, Violiću ništa nisu smeli, veliko je ime, osim da ga prećute. I prećutali su tu rečenicu koja bolje od tomova knjiga oslikava suštinu istorijskog i nacionalnog uspona Hrvata. Krajnje sveden i pojednostavljen nastavak gornje tvrdnje glasio bi: nema naroda u Evropi koji je više od Hrvata prisvojio tuđeg i ugradio u svoju istoriju, kulturu, jezik. U iznošenju dokaza – ovde ih svodim samo na „pretapanje“

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.