arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Foto: FB stranica „U ime naroda – za slobodnu Srbiju“

Petar V. Šerović: Srbi neće da čuju – o (ne)kulturi zaborava sopstvenih civilnih žrtava

O opštoj kulturi jednog naroda, a posebno o kulturi sećanja, govori i naš odnos prema mrtvima. Posebno prema onima koji su nastradali u ratnim sukobima, odnosno u unutrašnjim obračunima. Među njima su i oni koji su, kao poražena strana, likvidirani na početku uspostavljanja nove revolucionarne vlasti 1944–1945. godine[1] Prvih novembarskih dana 2017. godine, na Mitrovske zadušnice, stotinak okupljenih građana je na prostoru beogradskog Lisičjeg potoka prisustvovalo parastosu „žrtvama revolucionarnog terora“ koji je u Srbiji, u periodu od septembra 1944. do februara 1945. godine, odneo živote više desetina hiljada, mahom civila i to uglavnom bez suđenja i prava na odbranu. Istovremeno, na ovom, jednom od najvećih stratišta na kojem je svojevremeno

© Sputnik/

Noam Čomski potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Srba, Hrvata, Bosanaca i Crnogoraca

Deklaraciju su sastavili lingvisti i drugi eksperti iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U njoj se konstatuje da pripadnici ta četiri naroda govore zajedničkim policentričnim standardnim jezikom. Noam Čomski, jedan od najistaknutijih svetskih intelektualaca, pridružio se listi potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku potpisanoj pre godinu dana, prenosi N1. Američki filozof i lingvista je izjavio da nema ništa posebno da doda na tekst Deklaracije koju je potpisao. Deklaraciju su sastavili lingvisti i drugi eksperti iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U njoj se konstatuje da pripadnici ta četiri naroda govore zajedničkim policentričnim standardnim jezikom. U Deklaraciji se takođe navodi da se jezik i narod ne podudaraju nužno i da naglašavanje razlika dovodi do niza negativnih pojava — jezičko izražavanje se nameće

Pravoslavna crkva u Jasenovcu (Foto R. Krstinić)

Hjubert Batler o Katoličkoj crkvi i NDH

Prvi put sam čitao Huberta Batlera (1900–1991) prilikom predavanja o njegovim radovima na temu Jugoslavije, 2014. godine u okviru festivala koji sam organizovao (Beogradski irski festival, BIF). Batler je živeo i radio u Jugoslaviji tokom tridesetih godina prošlog veka, a zatim se vratio nakon Drugog svetskog rata kako bi istražio odnos između Katoličke crkve i NDH, u okviru njegovih širih promišljanja strategija i odgovora na okupaciju – o čemu je pisao u eseju „Osvajač je nosio papuče”. Pripadao je angloirskoj protestantskoj manjini i bio duboko zainteresovan za doprinose koje bi novostvorene države – naslednice (Irska, Jugoslavija) mogle dati novom, posleratnom evropskom poretku. Bio sam iznenađen činjenicom da nikada nisam čuo

Dan kada su patriote rekle ne fašizmu

Danas se navršava 87 godina od vojnog prevrata kojim je poništeno potpisivanje protokola o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu i velikih demonstracija antifašista i patriota u Beogradu i drugim gradovima tadašnje Jugoslavije. Puč, koji je izvršen u jedan čas nakon ponoći 27. marta 1941. godine bio je ne samo državni udar, već je označio i ulazak Jugoslavije u Drugi svjetski rat. U Beogradu i drugim srpskim gradovima, ali i u Dalmaciji izbile su masovne ulične demonstracije kojim su građani podržali puč noseći u istoriji zapamćene parole „Bolje rat nego pakt!“ i „Bolje grob nego rob!“. Planeri i izvođači puča bili su pripadnici neformalne grupe, uglavnom vazduhoplovnih oficira i pojedinaca iz

Foto: N.N. | Brutalno ubijena žena koja je preživjela Holokaust

Brutalno ubijena žena koja je preživjela Holokaust

Jevrejka Mireila Knol /85/, koja je preživjela Holokaust u Drugom svjetskom ratu, brutalno je ubijena u svom stanu u Parizu – motiv ubistva je vjerska mržnja, a riječ je o jednom u nizu napada na Jevreje u Francuskoj. Njeno tijelo pronađeno je u Parizu sa 11 ubodnih rana, a stan je zapaljen, objavila je policija. Dva muškarca su uhapšena, a policija navodi da je motiv vjerska mržnja. Jedan od uhapšenih je muškarac /29/ koji je, kako se vjeruje, bio komšija žrtve, a drugi je beskućnik odranije poznat policiji, piše „Parizijen“. Sin ubijene žene tvrdi da ju je jedan od uhapšenih često posjećivao, te da ga je Knolova tretirala „poput vlastitog

Slučaj prikrivene grobnice u Nikšiću: Primjeniti zakon i ne dozvoliti političku (zlo)upotrebu prošlosti

Podgorica, 27. mart 2018. godine – Savjet za građansku kontrolu rada policije završio je postupanje po pritužbi novinarke Ljubice Gojković koja je zatražila od građanske kontrole policije da prati i ocijeni postupanje policije povodom objavljenih saznanja o navodnom postojanju masovne grobnice, iz Drugog svjetskog rata, u opštini Nikšić a shodno pisanju dnevnog lista “Dan”, krajem februara 2018, što je dostupno na ovom linku. Detaljnije o pritužbi i odgovoru, tim povodom, direktora Uprave policije možete saznati ovdje. Podnositeljka pritužbe u obraćanju Savjetu je konstatovala zadovoljstvo pristiglim odgovorom iz Uprave policije, istakla da je bez primjedbi i zahvalila Savjetu na brzo i efikasno preduzetim aktivnostima i pružanju odgovarajućeg obavještenja prema javnosti. Savjet je konstatovao

Krvavo nedeljno jutro u gradu Karkahente

Kako je Ilija Stanić, sin ustaše, od likvidatora Vjekoslava Maksa Luburića jednog od najvećih zločinaca Drugog svetskog rata i agenta Udbe, postao član oružanih formacija pod komandom Alije Izetbegovića Taj 20. april 1969. godine, u gradiću Karkahente, nedaleko Valensije, u Španiji, osvanuo je pun sunca. Bila je nedelja. Između deset i pola jedanaest mladić, zvao se Domagoj, napustio je porodičnu vilu u južnom delu mesta, okruženu čempresima i oleandrima, i uputio se prema crkvi. U kući je vladao mir. Čovek po imenu Vjekoslav, star 55 godina, sedeo je u raskošno nameštenoj sobi za dnevni boravak i prelistavao novine. Bio je miran i opušten. Gore iznad njega, na spratu, Ilija Stanić

Posledice razaranja u Ćupriji, Foto D. Milovanović

Psihopate iz NATO rade šta požele

Nemački advokat Vilfrid Šmic: Tužio sam Bundestag zbog bombi bačenih na Srbiju bez saglasnosti SB UN. Na optuženičkoj klupi svi članovi parlamenta i vlade na čelu sa Šrederom Učešće u kapitalnom zločinu i priprema napadačkog rata – ovo je, u najkraćem, optužba nemačkog advokata Vilfrida Šmica, koji tuži Bundestag, odnosno saziv koji je 16. oktobra 1998. glasao da Bundesver, bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN, učestvuje u NATO agresiji na tadašnju SR Jugoslaviju. Šmic optužuje sve članove nemačkog parlamenta, kao i članove tadašnje vlade na čelu s Gerhardom Šrederom. Ovaj advokat pokrenuo je i potpisivanje peticije kojom će se od parlamenta Nemačke zahtevati da oformi posebno istražno telo, sa zadatkom da

Spomenik pod Trebjesom: Palim borcima NOB u Nikšiću Foto: B. Simonović i lična arhiva

Simbol prkosa sili i smrti (5): Kuća sa šest spomenica

Pored Ljuba Čupića, u Narodnooslobodilačku borbu i jugoslovenski revolucionarni pokret se uključila i gotovo cela njegova porodica. U toj kući, osim njegovog ordena narodnog heroja – Ljubo Čupić je za narodnog heroja proglašen 1953. godine – stoji i šest Partizanskih spomenica 1941, koje su zavredela njegova braća i sestre. Porodica partizana Braća Ratko i Momčilo su bili među organizatorima i rukovodiocima pokreta otpora u Istočnoj Srbiji. Sestre Danica i Darinka i braća Drago i Veljko su aktivno delovali u ilegalnom pokretu u Beogradu, a najmlađa sestra Marta, sa nepunih sedamnaest godina, stupila je u proleterske partizanske brigade. Kasnije je postala supruga poznatog revolucionara Krsta Popivode. Brat Vukan, ipak, predstavlja priču

Dodik polaže vence na spomen-ploču - Foto Vid Blagojević

Zločini u Brodu još bez kazne!

Ni posle 26 godina od masakra srpskih civila u selu Sijekovcu 1992. nema odgovornih. Dodik: Nama je jasno da u BiH nema pravde za Srbe, da je ima – neko bi odgovarao U Sijekovcu kod Broda juče je obeleženo 26 godina od stradanja nevinih srpskih civila, ali i zločina koji su počinile regularne hrvatske snage i paravojska muslimana, za koji niko do dan-danas nije odgovarao. Nama je jasno da u BiH nema pravde za Srbe, jer da je ima, do sada bi neko odgovarao za zločin koji je ovde učinjen. Ovo je egzaktan primer zločina nad nedužnim civilima, u kojem su ljudi napadnuti i ubijeni u svojim kućama. Ubijene su

Foto: ABA liga

„Zakolji četnika“, „hapsi Srbe“! „Varvari“ otkrili kako su ih Hrvati dočekali u Zagrebu!

U Zagrebu su uoči meča između Cedevite i Budućnosti viđene nemile scene, pošto su navijači kluba iz Podgorice, kako su preneli hrvatski mediji, pravili nerede po gradu Događaji na i oko centralnog trga u Zagrebu, odnosno način na koji su prezentovani u hrvatskim ali i domaćim medijima, klasičan su plod medijske fabrikacije i zlonamernog portretisanja navijačke akcije kao nacionalnističkog pira. Ovo se navodi u zvaničnom saopštenju najvijačke grupe „Varvari“ nakon polufinalne utakmice serije ABA lige između Cedevite i Budućnosti, kada je došlo do incidenta nakon čega je više Podgoričana privedeno. – Ušli smo u grad u nameri da zauzmemo neki od lokala što je deo navijačkih običaja i u toj

Zoran Saponjic

Ljudi, skotovi i kurvini sinovi

Nikad nas oni nisu gledali kao ljude! Ni onda kada smo za njihove interese bili tek topovsko meso, ginuli na desetine hiljada za njihove ćefove, ni onda kada su na Vaskrs razarali naše gradove i ubijali sirotinju, ni pre 19 godina kada su mesecima nad nama činili neviđene zločine, ni dan danas kad se prema nama ponašaju kao prema stoci! Da nas i malo gledaju kao ljude, onda bi onomad ambasador Skot zastao barem na trenutak i odgovorio na pitanje novinara posvećeno godišnjici bombardovanja Srbije. Ne iz poštovanja prema  srpskim novinarima i srpskoj javnosti, nego iz pijeteta prema hiljadama Srba koje je njegova država, ni krive ni dužne pobila po

Zarobljeni Srbi odvođeni na most na Savi kao živi štit

U nastavku suđenja Alminku Islamoviću za ratni zločin nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine, zaštićeni svjedok Tužilaštva BiH „S-1“ rekao je da je sa zarobljenim Srbima odvođen na most na Savi između Slavonskog Broda i Broda da, kako im je rečeno, kao živi štit spašavaju most od bombardovanja. Ovaj svjedok je rekao da je u proljeće 1992. zajedno sa Jovom Stjepanovićem odveden u staru zgradu policije u Brodu gdje je bila baza vojne policije, navodeći da je odveden na sprat gdje ga je udarao optuženi Islamović sa drugim vojnim policajcima. „Toliko su me istukli da nisam mogao ustati. Pitali su me volim li Tita. Rekao sam da ga

Predstavnici Gradske uprave Bijeljina položili vijenac na spomenik borcima palim u odbrambeno-otadžbinskom ratu u znak sjećanja na stradale civile i borce koji su branili Teočak.

Služen pomen Srbima stradalim u Teočaku

U Bijeljini je danas, u znak sjećanja na stradale civile i borce koji su branili Teočak, služen parastos, te položen vijenac i cvijeće na spomenik borcima palim u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Predsjednik Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bijeljina Mišo Poletan rekao je da je na području Teočaka svoje živote dalo 58 civila i boraca, braneći svoja ognjišta. „Na području Teočaka u odbrani su uglavnom djelovali pripadnici Prve semberske, te Prve, Druge i Treće majevičke brigade, kao i Garde `Panteri`“, rekao je Poletan novinarima. On je rekao da je na današnji dan 1993. i 1994. godine poginulo najviše srpskog življa, te da je 26. mart uvršten u

Ilustracija, Foto Tanjug

Suočavanje istoričara oprečnih stavova povodom Nedića?

Postupak po zahtevu za rehabilitaciju srpskog premijera za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu Milana Nedića nastavljen je pred Višim sudom u Beogradu Postupak po zahtevu za rehabilitaciju srpskog premijera za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu Milana Nedića nastavljen je pred Višim sudom u Beogradu saslušanjem istoričara Aleksandra Stojanovića. Na današnjem suđenju Stojanović je odgovarao na pitanja suda, a njegovo ispitivanje biće nastavljeno 25. juna, kada će mu pitanja postavljati punomoćnik predlagača rehabilitacije advokat Zoran Živanović. Inače, Živanović je sudu predložio da izrši suočavanje do sada ispitanih istoričara čija se stanovišta ne poklapaju, odnosno koja su oprečna, kako bi se razjasnile činjenice i protivrečnosti. O tom predlogu sud još

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.