arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Naredba o ukidanju ćirilice doneta 1914. godine

14. mart 2018.

U sklopu opšte histerije protiv Srba, koja se posle Principovog atentata širila celim područjem južne Austrougarske, a najviše na prostoru Bosne, Dalmacije, Slavonije i Hrvatske, na udaru je bilo sve srpsko. Najčešće pod optužbom za špijunažu hapšeni su, zatvarani i ubijani viđeniji Srbi – sveštenici, učitelji, predsednici društava, vlasnici radnji… Pljačkana je i uništavana srpska imovina, zabranjen je rad srpskih društava, zatvorene su srpske škole, zabranjena je ćirilica, zabranjena je srpska zastava, ukinuta je krsna slava, zabranjeno je čak i nošenje srpske šajkače. Prenosimo vam tekst naredbe Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade o ukidanju ćirilice u „javnim nižim pučkim školama“ kraljevina Hrvatske i Slavonije, donete trećeg oktobra 1914. godine. Pošto je odluka

PREDSJEDNICA ZUROFU ‘Zlonamjerni ste, a vaši ponovljeni pokušaji da hrvatskom narodu nametnete kolektivnu stigmu su za svaku osudu!’

14. mart 2018.

Izjava Kolinde Grabar Kitarović u Argentini kako su ‘nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine’ izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj, ali i van granica Lijepe naše. Ta sporna izjava nije mimoišla ni lovca na naciste dr. Efraima Zurofa, direktora Centra Wiesenthal za Izrael i istočnu Evropu, koji je odmah reagovao i poslao pismo na Pantovčak u kojem izražava zgražavanjem činjenicom da je ‘predsjednica RH ponosna generacijom Hrvata koji su stigli u Argentinu’. – Činjenica je da je među njima bilo mnogo ustaša – navodi u pismu Zurof nabrajajući nekoliko imena tih

Foto: CROPIX

Žestoke reakcije opozicionih stranaka na izjavu predsjednice u Argentini – Vesna Pusić: Pa ona govori protiv Ustava svoje zemlje…

14. mart 2018.

Izjavu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović da su „nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine“, saborska zastupnica GLAS-a Vesna Pusić prokomentarisala je riječima da je „nečuveno da predsjednica govori protiv Ustava vlastite zemlje“. „To je meni potpuno nerazumljiva i neshvatljiva izjava, osim u kontekstu da, čini se, predsjednica s kim je, takva je. Ako se okruži s jednom vrstom ljudi, onda se pokušava prilagoditi i govoriti ono što misli da će se njima svidjeti i to mijenja ovisno o auditoriju“, smatra Pusić. Istakla je da je to njoj apsolutno neobjašnjivo te da predsjednica to

Foto Tanjug

Lovac na naciste Hrvatskoj predsjednici: Zar se vi ponosite Pavelićem i Šakićem?

14. mart 2018.

Efraim Zurof zgrožen izjavama koje je hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović dala tokom posete Argentini, reagovao oštrim pismom Direktor Centra Simon Vizental u Jerusalimu i lovac na naciste Efraim Zurof, zgrožen je izjavama koje je hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović dala tokom posete Argentini, kada je poručila da je ponosna na sve generacije Hrvata koje su došle u tu zemlju. On je tim povodom poslao pismo predsednici Kitarović, objavljeno na portalu 24sata.hr, koje prenosimo u celosti. „Poštovana predsednice Grabar-Kitarović, Pišem vam kako bih izrazio svoju zgroženost i kako bih protestovao protiv vaših izjava izrečenih tokom vaše posete Argentini. Prema hrvatskom portalu Index.hr, rekli ste da ste ‘ponosni na sve generacije Hrvata koje

shutterstock

Svjedočenje o zločinima nad Srbima u Orašju

14. mart 2018.

Svjedok Tužilaštva BiH Luka Vasiljević rekao je na suđenju pripadnicima HVO optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja da su tokom zarobljeništva u Donjoj Mahali ljudi izvođeni na ispitivanja i pojedini, poput Čede Cvijanovića, nisu nikad vraćeni, Aćimu Cvijanoviću je izbijeno oko, a Peru Gavrića su pronašli obješenog kablom o bojler. Vasiljević je ispričao da su ga iz Bukove Grede, gdje je živio i radio kao vozač prije rata, odveli 9. maja 1992. godine ljudi u maskirnim uniformama sa oznakama HVO-a. On je naveo da su pripadnici HVO-a dolazili nekoliko puta i sakupljali oružje, da je on predao pištolj za koji je imao odobrenje i dvije lovačke puške,

Sava Novaković

Oltar bake Save

14. mart 2018.

Sava Novaković (85) iz Donjeg Selišta uspjela je nasamariti prevarante, lažnog policajca i njegovu asistenticu. To nije ni čudo s obzirom na njena životna iskustva s ratovima i zbjegovima. Povratnici na Baniji i Kordunu, uz sve teškoće na koje, zbog neažurnosti i nemara činovnika u lokalnim upravama i samoupravama, nailaze u ostvarivanju svojih garantovanih prava, na meti su brojnih prevaranata. Oni svakodnevno obilaze zabačena sela i zaseoke, tražeći žrtve. Na meti su uglavnom vremešni stanovnici koji žive sami u zabitima, a drske prevare toliko su maštovite da nasjedaju i oni najoprezniji. Tako je, nedavno, prevarant obilazio kuće u zaseocima Donjeg Selišta kraj Gline, predstavljajući se kao radnik jednog telefonskog operatera

Tomas Vudro Vilson (arhivska fotografija)

Nekad bilo: Vudro Vilson o Srbima

14. mart 2018.

Predsednik SAD Tomas Vudro Vilson je na četvrtu godišnjicu austrougarske objave rata Srbiji – 28. jula 1918. godine, proglasio Srpski dan. Vilson je na centralnoj svečanosti Srbima poslao poruku koja je tog dana pročitana u crkvama širom SAD i objavljena u većini dnevnih novina. Poruku tadašnjeg američkog predsednika prenosimo u celini. Narodu Sjedinjenih Država: U nedelju 28. jula navršava se četvrta godišnjica od dana kada je odvažni srpski narod, pre nego da se izloži lukavom i nedostojnom progonu pripremljenog neprijatelja, objavom rata Austrougarske bio pozvan da brani svoju zemlju i svoja ognjišta od neprijatelja rešenog da ga uništi. Plemeniti je taj narod odgovorio. Tako čvrsto i hrabro oduprli su se

Spomen na najmlađeg poginulog srpskog borca Spomenka Gostića

14. mart 2018.

U čast najmlađeg srpskog vojnika Spomenka Gostića koji je dao svoj život za Republiku Srpsku u Bijeljini će 25. marta biti održana ulična atletska „Trka sjećanja“, najavljeno je iz gradskog odbora Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“.   Pokrovitelji trke su Vlada Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, kao i Skupština grada Bijeljina, uz podršku Atletskog saveza Republike Srpske. Osim „Nasljeđa“, organizatori „Trke sjećanja“ su Atletski klub „Akademac“ iz Bijeljine i Udruženje građana „Filmski dokumentarni centar“ iz Banjaluke, a njihov cilj je da ovaj sportski događaj pređe u tradiciju i da pojedine trke budu uvrštene u kalendar međunarodnih atletskih trka. Planirano je da u nedjelju, 25.

Slobodan Orlović

Kroatizacija Bunjevaca i Šokaca

13. mart 2018.

U javnosti je neko vreme otvorena polemika o tome treba li Skupština AP Vojvodine da poništi akt nasilne asimilacije Bunjevaca i Šokaca u Hrvate iz davne 1945. godine ili, pak, ne treba. S jedne strane su predstavnici Bunjevaca kojima je ovaj akt ugrozio nacionalnu egzistenciju i osnovno ljudsko pravo, a sa druge su predstavnici vojvođanskih Hrvata koji tvrde da akt pravno ne važi, da je „rezultat želje samih Bunjevaca“ (kanda su sami sebe ukinuli), da će poništavanje akta „dodatno opteretiti srpsko-hrvatske odnose uopšte“. Radi se o aktu Glavnog narodno oslobodilačkog odbora Vojvodine /GNOOV/, Odeljenja za unutrašnje poslove, broj: 1040/1945, 14. maja 1945. godine, Novi Sad, u kojem, između ostalog, piše:

Strahinja Sekulić, Alona Fišer Kam i Robert Sabadoš

„Srbija dobar primer restitucije žrtvama Holokausta“

13. mart 2018.

Implementacija novog Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta značajna je za Izrael, pre svega zbog utičaja tog zakona na poboljšanje položaja jevrejske zajednice, kao i dobrog primera drugim zemljama da slede model koji je Srbija ustanovila, izjavila je ambasadorka Izraela Alona Fišer Kam. Alona Fišer Kam je, nakon sastanka sa direktorom Agencije za restituciju Strahinjom Sekulićem, ocenila taj zakon uspešnim, i navela da je važno da ambasada nastavi otvorenu komunikaciju sa Agencijom za restituciju o svim problemima jevrejske zajednice. Direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić rekao je da su usvojena zakonska rešenja takva da pokrivaju sve situacije u vezi sa imovinom jevrejske zajednice. „Sudbinu jevrejske zajednice i posleratne

U Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada danas su obilježene 72 godine od hapšenja komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Draže Mihailovića.

Odata počast Draži Mihailoviću

13. mart 2018.

U Dobrunskoj Rijeci kod Višegrada danas su obilježene 72 godine od hapšenja komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Draže Mihailovića. Sveštenici Dabrobosanske eparhije služili su pomen ispred Manastira Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci, gdje su pripadnici Ozne 13. marta 1946. godine uhapsili Mihailovića i strijeljali njegove pratioce. Pomenu je prisustvovalo više od 300 pripadnika ravnogorskih pokreta iz Republike Srpske i Srbije, koji su položili cvijeće na centralni spomenik srpskim borcima na trgu u Višegradu i na spomenik Mihailoviću u Draževini. Predsjednik opštinskog odbora Ravnogorskog pokreta Višegrad Miro Jeremić rekao je da je cilj ove organizacije da se reaguje na teške laži koje su iznijele komunističke vlasti

Grabar Kitarović: Mnogi Hrvati su pronašli slobodu u Argentini

13. mart 2018.

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u Buenos Ajresu da su posle Drugog svetskog rata mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli da iskazuju patriotizam i ističu zahteve za slobodom hrvatskog naroda i domovine. – Hrvati u Argentini delili su sudbinu svog naroda i tokom bivšeg jugoslovenskog komunističkog režima, kojem je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovedanje vere – rekla je Kolinda Grabar Kitarović, primajući povelju počasnog građanina Buenos Ajresa. Kolinda Grabar Kitarović je konstatovala da su „Hrvati, kao i Argentinci, ponosan narod“. – Ne zaboravljamo svoju veru, himnu, grb, jezik, zastavu, ime. I upravo zato vam zahvaljujem, u svoje lično,

Članovi Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske danas su položili cvijeće na spomenik Palim borcima u Višegradu.

Ravnogorci položili cvijeće na spomenik palim borcima

13. mart 2018.

Članovi Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske danas su položili cvijeće na Spomenik palim borcima u Višegradu, a potom su krenuli u Dobrunsku Rijeku, gdje će biti obilježene 72 godine od hapšenja načelnika Štaba vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini đenerala Dragoljuba Mihailovića. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Duško Miletić rekao je da je BORS organizacija koja okuplja borce, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca i svoje članice, među kojim je Ravnogorski pokret, te zahvalio članovima ovog pokreta što njeguju tradiciju oslobodilačkih ratova, ne zaboravljajući srpsku tradiciju. „Mi danas ispred ovog spomenika odajemo počast svim poginulim borcima Vojske Republike Srpske. Boračka organizacija Republike Srpske od svog postojanja do danas želi

Jama Kazani, Foto: Arhiv

Cilj postaviti spomen-krst na Kazanima

13. mart 2018.

Savez logoraša Republike Srpske zatražiće od kantonalnih vlasti u Sarajevu dozvolu za postavljanje spomen-krsta na Kazanima u znak sjećanja na sve stradale Srbe u ovom gradu u proteklom ratu, izjavio je predsjednik Saveza Branislav Dukić. Povodom 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba, Dukić je podsjetio da je u Federaciji BiH tokom proteklog rata bilo 536 logora za Srbe, od čega samo 126 u Sarajevu. „Vlasti u Sarajevu nisu nam dozvolile postavljanje spomen-krsta na Zlatištu iznad Sarajeva, spomen-ploče u kasarni `Viktor Bubanj`, u Dobrovoljačkoj, kao i na mnogim drugim mjestima gdje su zvjerski mučeni i ubijani Srbi, ali nećemo odustati od namjere da postavimo spomen-krst na Kazanima“, poručio je Dukić. Egzodus

ljuban_jednak.jpg

Ljuban Jednak: Govorilo mi je nešto da ću ostat’ živ

13. mart 2018.

Dokumentarni film je priča o čovjeku koji je 1941. godine jedini preživio pokolj u glinskoj crkvi Presvete Bogorodice. Zločin koji se dogodio nije bio najbrojniji po žrtvama, ali je bio najstrašniji po svom karakteru. Ljuban Jednak je pored gnusnog zločina u Glini preživio 1995. godine i „Oluju“, da bi mu se duša dve godine kasnije pridružila dušama velikomučenika koji nisu preživjeli pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi.          

NAJNOVIJE VIJESTI

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA