“TRT vorld”, međunarodni kanal turske državne Radio-televizije, navodi da je u Hrvatskoj sve više napada na Srbe, te da bi moglo doći do novih sukoba. Turska televizija ističe rastući nacionalizam, posebno netrpeljivost prema Srbima. Prošle godine bilo je 60 odsto više napada na Srbe, ističe se u reportaži i navodi da neki krive “nacionalističku stranku Dražena Keleminca”. Sam Keleminac je za tursku televiziju pričao o tome da “srpska manjina prijeti Hrvatskoj”. Turska televizija ocjenjuje da “bure ponovo ključa” i navodi da se Hrvatska i Srbija naoružavaju. S naprednim oružjem, koje će uskoro biti na dohvat ruke, mnogi se pitaju hoće li rastući govor mržnje i provokacije ponovo dovesti do rata, navodi

Predizborni informativni teror možda bi mogao malo da se povuče pred rečima Svetog Nikolaja Srpskog kome obeležavamo godišnjicu upokojenja. Upokojio se na današnji dan, 18. marta 1956. godine u Pensilvaniji. Piše: Đakon Nenad Ilić „Oni koji vode narod, ne vode nego ga zavode, – šta ćeš činiti s njima Gospode moj?… Zavađaju narod radi svoje koristi, i kad se narod zbuni i uzbuni, oni se izmiču sa vlasti i u miru jedu izlaganu dobit. Krive svoje protivnike, a idu stazama njihovim. Od njihove galame mudrac ne dolazi do reči. Laskaju glupaku i nasilniku samo da dođu do prvih mesta. Posvednevno pišu knjige i objavljuju zlo svojih srodnika, da bi skrili

Licemjernost hrvatske službene politike i, nažalost, dobrog dijela hrvatskog društva, čini se da je neiscrpna. Taman kad se učini da je dosegla vrhunac i da će se „divljanja“ desnice smiriti i utišati, umjesto toga, desničarenje do nivoa fašizacije i ustašizacije ne samo da se ne smanji već se i drastično poveća. Evo nekoliko recentnih primjera, tek za razmišljanje. Sadašnja Hrvatska je nastala na temelju antifašizma i ZAVNOH-a, Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, grmi ovih dana državni vrh. To čak stoji, kažu oni, i u preambuli Ustava. Ako je doista tako, može li se ZAVNOH tretirati kao samoposluga, pa uzimati samo ono što Hrvatskoj paše i odgovara, a ono suprotno

Banatska klisura u Rumuniji, u kojoj je Sveti Sava podizao zadužbine. Od naše velike oblasti ostalo nekoliko sela i veliki broj toponima Najstarija i nekad najbrojnija srpska zajednica u Rumuniji živi u Banatskoj klisuri, pojasu koji počinje ravnicom od ušća Nere u Dunav, a završava se u planinama iznad Đerdapa. Danas je od nje ostalo 13 malih sela koja se pominju kao srpska još u srednjem veku i veliki broj srpskih geografskih toponima. Najsetnije ime nosi planinski vrh Domogled, s koga su srpski hajduci i graničari habzburške imperije gledali otadžbinu preko Dunava. Oni su se na podunavskim ograncima Karpata borili s Turcima i obučavali dobrovoljce – frajkore iz Srbije. Reporteri