Rezultat tog osipanja je da je oko 1.600 sela potpuno pusto ili s malim brojem žitelja Ima ona narodna izreka: “Selo hvale, a u gradu žive”. Ali kako vreme odmiče, hvale za seosku “idilu” je sve manje. Da je situacija daleko od idilične, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku i SANU. U Srbiji ima tačno 4.709 sela u kojima živi i radi sve manje ljudi. Mladi hrle u velike gradove, a ostaju staračka domaćinstva. Rezultat tog osipanja je da je oko 1.600 sela potpuno pusto ili s malim brojem žitelja. Prognozira se da, ukoliko se sadašnji proces nastavi, za dve decenije će u još 1.200 sela ostati samo spomenici

Za požare koji haraju Hrvatskom i Crnom Gorom krivi su „Jugosloveni“, tvrdi hrvatski general u penziji Davor Domazet Lošo. On smatra da „Jugosloveni i oni koji ne vole Hrvatsku“, podmeću požare i vode „asimetričan rat“ protiv Hrvatske i Hrvata. „Gori Boka kotorska, Hercegovina i Dalmacija. To ne može biti slučajno. I to baš u vrijeme kada se prema prognozama može znati da je u toku bura koja duva već četiri dana“, navodi Lošo. On kaže da „Boku kotorsku zovu `nevistom Jadrana`, u kojoj žive Hrvati“, te da su pogođeni i „Hercegovina u kojoj su, takođe, Hrvati, kao i Dalmacija“, prenose hrvatski portali. „Ti požari su podmetnuti. Mogu oni pričati šta

U ponedeljak 17. jula tekuće godine, u Sabornom hramu Svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u Karlovcu, proslavljena je uspomena na patrona Episkopije gornjokarlovačke, Svetog sveštenomučenika Savu, Episkopa gornjokarlovačkog i sa njim postradale sveštenomučenike i mučenike. Vjerni narod sa svih krajeva Episkopije gornjokarlovačke, okupilo se danas u Svetom hramu, da jednim ustima i jednim srcem uznese pjesmu divnim ugodnicima Božijim, koji postradaše za vjeru i primiše vijenac mučeništva na nebesima. Svetom Arhijerejskom Liturgijom načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim, uz sasluženje: protojereja-stavrofora Jelenka Stojanovića, protojereja-stavrofora Radoslava Anđelića, protojereja Milana Simića, protojereja Saše Umićevića i đakona Budimira Kokotovića. Po pročitanom odlomku iz Jevanđelja, prisutnim vjernicima besjedom se obratio iguman Georgije (Stanković),

U selu Slatina u blizini Adrijevice bratstvo Račića podiglo je spomen ploču Puniši Račiću. Republika Hrvatska uložila je najoštriji protest, crnogorske vlasti smesta su se obavezale da taj „spomenik“ sruše. Puniša Račić bio je učesnik ratova za oslobođenje i ujedinjenje, bio je radikalski prvak, Pašićev mladi saradnik, narodni poslanik, bio je i zloglasan kao korupcionaš, tvrdokoran i prek čovek. Puniša Račić je u istoriju ušao kao atentator u skupštini. Posle mnogo dana teških skupštinskih debata i svađa tražio je od hrvatskih poslanika da „povuku reč“. Pogibiju trojice i ranjavanje dvojice hrvatskih poslanika retko ko je u srpskim zemljama tog vremena video kao junačko delo. Bilo da je „branio svoj obraz“ kako su tvrdili Hrvati (od optužbi