arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Stari Brod na Drini Foto: RTRS

Stari Brod na Drini: Kamen-temeljac za muzej posvećen srpskom stradanju (VIDEO)

U spomen-kompleksu u Starom Brodu na Drini položen je kamen-temeljac za muzej. Biće posvećen stradanju srpskog naroda 1942, kada je ustaška Crna legija pod komandom Jure Francetiće, zvjerski ubila više od 6.000 Srba Podrinja i Romanijskog platoa. Nakon podizanja krsta 2008. i osvećenja Spomen kapele 2014, javila se potreba za izgradnju muzeja koji će podsjećati na golgotu i ustaški zločin nad srpskom nejači, na praznik Mladence ’42. Muzejska postavka je spremna. – Na postavci smo radili osam godina. Završena je prošle godine, i u njoj će biti prikazani dokumenti, slike sa stratišta od Sarajeva do Starog Broda koje smo mogli da dokumentujemo, kaže sveštenik, Dragan Vukotić. – Spomen-kompleks treba da svejdoči

Ruski istoričar otkriva: Hitler se borio za dolar

Istoričar i pisac Nikolaj Starikov otkrio je pravi cilj Drugog svetskog rata. Prema njegovim mišljenju, Adolf Hitler se u stvari borio za američke interese, ali sam to nije znao. „Najveća korist i najveće političko umeće — to je kada se neko bori za naše interese, misleći da se bori za svoje. U suštini u Drugom svetskom ratu dolar je postao svetska rezervna valuta. Za šta god da je Hitler mislio da se nemački vojnici bore od Staljingrada do pustinje Afrike, oni su umirali za to da dolar postane svetska valuta. Vidimo rezultat“, objasnio je ekspert za televiziju „Zvezda“. Istraživači i istoričari i dalje se spore oko razloga i okolnosti dolaska na vlast Adolfa Hitlera. Mnogi se slažu sa tim da harizmatičnost, oratorsko umeće, politička volja i intuicija

Vidojević: Nemci opljačkali i uništili Srbiju, a obeštetili je sa – 0,3 odsto!

SVET ĆE POKRITI 10% ŠTETE KOJE SU NAM NANELE POPLAVE, ZEMLjA IMA SNAGE ZA JOŠ 5% – REŠENjE JE NA DRUGOJ STRANI (2) U Srbiji su Nemci uništili i opljačkali 36,5% vrednosti industrije, 57,2% vrednosti hemijske industrije, 53,4% tekstilne industrije, 22% prehrambene industrije, 30,2% elektroprivrede, 17,5% građevina, 52% pruga normalnog i 33% uskog koloseka, 23,4% lokomotiva i 16,1% vagona. Delimično ili potpuno bila su uništena 223 rudnika Već u junu 1941. godine u Rajh je otpremljeno 35 vagona alatnih mašina, iz Kruševca 154 vagona opreme i materijala, iz Čačka 22 vagona, iz Kragujevca do kraja 1941. Godine – 145 vagona, u 1942. godini – još 568 vagona, iz Železare Sartid

Kulturna dobra Eparhije osječko-poljske i baranjske i Eparhije dalmatinske otpremljena su danas iz Srbije u crkve i riznice Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u Hrvatskoj, tako da je vraćeno 45 ikona.

Vraćeno 45 ikona u objekte SPC u Hrvatskoj

Kulturna dobra Eparhije osječko-poljske i baranjske i Eparhije dalmatinske otpremljena su danas iz Srbije u crkve i riznice Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u Hrvatskoj, tako da je vraćeno 45 ikona, saopšteno je iz Ministarstva kulture i informisanja Srbije. Kulturna dobra su otpremljena nakon što su, prema odluci Mješovite srpsko-hrvatske međudržavne komisije za vraćanje kulturnih dobara, za to stvoreni odgovarajući uslovi. Na osnovu Sporazuma između nekadašnje Savezne vlade SR Jugoslavije i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti kulture i prosvjete i uz saglasnost Svetog arhijerejskog sinoda SPC, crkvama Svetog Dimitrija i Patrijaršijskog dvora u Dalju, kao i crkvama u Markušici, Kneževu i Riznici Svetog Ilije u Zadru, vraćeno je 45 ikona.

Milan Ružić

Koliko Srba neko treba da ubije da bi se smatrao ubicom?

Posle one skorašnje presude, sve vreme u sebi vrtim jedno te isto pitanje – koliko Srba neko treba da ubije da bi se smatrao ubicom? Svi dosadašnji slučajevi zločina nad mojim narodom prošli su neopaženo u očima suda. Sudije su ustajale tek onako i dolazile na ta suđenja znajući već mesecima pre tog datuma šta će presuditi. I ne znam kako te sudije sebe smatraju ili nazivaju sudijama kad oni i ne presuđuju, već slušaju one koji im naređuju i izriču presude. Ko god je našao za shodno da ubije nekog Srbina, mogao se unapred smatrati slobodnim čovekom, a neko srećniji i herojem. Izgleda da će doći vreme kada će

Naser Orić

Produženi zločin – ponovno ubijanje žrtve i oslobađanje zločinca (Slučaj Naser Orić)

Sud Bosne i Hercegovine – (odelenje za ratne zločine) 9.10.2017. godine izrekao je prvostepenu oslobađajuću presudu Naseru Oriću i Sabahudimu Muhiću, koji su bili optuženi za krivično delo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Naime, oni su bili optuženi da su lično pogubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti. To je i mera „smelosti i odlučnosti“ Tužilaštva BiH da sroči optužnicu, koja je poslužila za redukovanje mnoštva najstrašnijih zločina nad srpskim civilima i vojnicima u Srednjem Podrinju tokom rata u BiH, koji su po svom karakteru i obimu bili među najstrašnijim zločinima tokom rata na prostorima nekadašnje SFRJ. Svakom prosečno informisanom građaninu BiH i Republike Srpske (RS) su poznate istinske razmere i karakteriste

Dragiša Ivelj

Ispovest bivšeg obaveštajca: Bilo bi previše da je i Ranković stradao u sudaru

Beograđanin Dragiša Ivelja svoj uzbudljiv život pretočio u knjigu „Bio sam Titov špijun“: Slobodana Penezića Krcuna su ubili, pa su Leki podmetnuli da je prisluškivao Broza Neustrašivi operativac Dragiša Ivelja izgradio je svoju karijeru zahvaljujući spektakularnim akcijama širom Evrope. Relja, kako je glasilo njegovo kodno ime, deo profesionalnog trajanja proveo je u Trstu, jugoslovenskoj prestonici šopinga i, kako kaže, centru ustaške emigracije, radeći kao telohranitelj i desna ruka glavnog gradskog trgovca i vlasnika velike robne kuće „Grandi magacini Đovani“, koja je za stanovnike SFRJ bila „prodavnica za sve“. Relja je imao uvid u sve njegove poslove, i legalne i ilegalne, i o tome obevaštavao Službu državne bezbednosti. Uzbudljiv život, kao

Mihailo Medenica

Eno svatova preklanih vratova…

              Preklani vratovi ko svatovi, eno se nižu. Creva se vuku ali ih stižu… Krvave čakije ko buklije- zovu na veselje:“Neka je sa srećom domaćine, sve ti u kući jaukalo i lelekao dok kuću plamen liže i delje…“ Hajdemo Srbi, u kolo, brže, eno vam trupla prestižu noge, hvatajte se za ruke, zar važno je čije su, zalud li poklaše svatove mnoge? Eno je mlada, sva u belom, bezglavi dever bratu je vodi, ispraća majka ćerku opelom svatovska povorka ka humki hodi. Na hum stao kum, podigo zdravicu, valja se kad se Srbin ilovačom ženi, u drugu ruku od kumčeta glavicu: „Zdravo nam bile

Nemci u Kraljevu ubili 2.190 civila!

U noći između 15. i 16.oktobra 1941. godine Nemci su u znak odmazde streljali 2.190 staraca, žena i dece, jer su četnici i partizani u zajedničkoj akciji ubili 14 vojnika Vermahta. Streljanja su se dogodila zbog ustaničke aktivnosti u okolini grada, odnosno kako bi se terorom deblokirao grad. Masakr u Kraljevu je koincidirao s mnogo poznatijim masakrom u Kragujevcu. Zbivanja u Kraljevu su godine 1975. poslužila kao podloga za igrani film “Crvena zemlja”. Kako je Aprilski rat imao karakter nedovršenog rata u slobodarskoj svesti srpskog naroda, usledilo je formiranje dva pokreta otpora nemačkoj okupaciji. U telegramu višoj komandi Vilhelm List, vojni zapovednik Jugoistoka, 13. septembra 1941. saopštava: „Ustanovljena je veza između ustanika, koje

Zagreb

NZZ: Hrvatska neguje svoja neprijateljstva sa susedima

Vodeći švajcarski list „Noje cirher cajtung“ (NZZ) objavio je veoma oštru analizu položaja Hrvatske u Evropskoj uniji, kao i stanja hrvatskog društva. Izjave hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović o Bosni i Hercegovini taj dnevnik smatra „besmislenim“, a premijera Hrvatske prikazuje kao neodlučnog proevropskog političara, koji se više boji svoje stranke nego opozicije. „Najnovija članica Evropske unije nakon četiri godine od pristupanja propustila je priliku da ispuni očekivanja“, navodi list, dodavši da je Hrvatska trebalo da „preuzme vodeću ulogu u regiji, a ona se svađa sa susedima i unutar sebe“, prenosi hrvatski portal „Indeks“. NZZ ističe da je Hrvatska razočaranje i u ekonomskom smislu, osvrćući se na statistiku da je prosečan

Kako su seljanke iz okoline Sarajeva podigle bunu 1917 godine

Razgovor sa vođom pobune Anom Njego Danas u vreme kada žene u celom svetu postižu velike uspehe na svima poljima ljudske delatnosti, drže vatrene govore u parlamentu, bore se u rovovima, rame uz rame sa svojim drugovima, treba zabeležiti jedan neobičan podvig naših seljanki, iz Sreza sarajevskog, jedan jedinstven protest, događaj vredan pažnje, ali sasvim zaboravljen i nigde nezabeležen. Borba naših seljanki, neukih i sasvim nepismenih, vođena i izvojevana po cenu najvećih napora, slična je donekle borbama koje žene danas u celom svetu vode. U ovom slučaju, bila je borba majki, odbrana od gladi, žena tri razna plemena, ali jednakih osećaja. Borba surova, lišena svih obzira, sukob slabih i motkama

Proslava povodom oslobođenja Beograda 19. i 20. oktobra

Planiran memorijalni marš „Korakom slobode”, koncert „Po šumama i gorama”, a biće otkrivena i spomen-ploča Risti Marjanoviću, prvom srpskom foto-reporteru. – Na vojnoj paradi na aerodromu u Batajnici biće predstavljeni novi „migovi” Sedamdeset treća godišnjica oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu biće obeležena nizom manifestacija 19. i 20. oktobra. U Skupštini grada 19. oktobra biće priređen prijem delegacije SUBNOR-a Beograda. U Ulici kralja Milana, kod Spomenika obešenim rodoljubima biće održan memorijalni marš „Korakom slobode”, a na Trgu republike koncert „Po šumama i gorama” orkestra Ministarstva odbrane „Stanislav Binički”. Na Dan oslobođenja planirano je da na zdanju Doma vojske bude otkrivena spomen-ploča Risti Marjanoviću, prvom srpskom foto-reporteru, koji je mnoštvom fotografija

Major Milan Tepić

U PRIJEDORU SUTRA PREMIJERA FILMA „NEBO NAD BJELOVAROM“

U Prijedoru će sutra premijerno biti prikazan dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom“ autora Nedeljka Lajšića posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u tom gradu septembra 1991. godine. Film je prvi put prikazan krajem prošlog mjeseca u Domu vojske Srbije u Beogradu, a premijeri je prethodilo otkrivanje spomenika majoru Milanu Tepiću u beogradskom naselju Dedinje. Snimanje filma trajalo je nekoliko godina, a nastao je uz podršku prijedorske Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila. Nakon Prijedora, film će biti prikazan u Kozarskoj Dubici i Valjevu, rodnim gradovima Tepića i Mirkovića, a zatim i u ostalim gradovima Republike Srpske i Srbije. Za prikazivanje ovog

Novosti: Sudija koji je oslobodio Orića slao Srbe u logore

Beograd — Sudija Šaban Maksumić, predsedavajući sudskom veću koje je oslobodilo Nasera Orića, bio je bivši vojni sudija koji je tokom rata sarajevske Srbe slao u logore. Zbog njegove ratne biografije postoje i dve krivične prijave iz 2001. i 2005. koje su otišle u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine iz Centra javne bezbednosti Istočno Sarajevo, kaže za „Novosti“ Milorad Kojić direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, pri vladi Republike Srpske. On dodaje da je sudija Maksumić u ratu radio u kasarni „Viktor Bubanj“ gde je sudio Srbima, a za vreme rata u delu ovog objekta je bio logor za Srbe. „O njegovim presudama i torturama

Milorad Pavić (Izvor: Novosti)

Milorad Pavić: O srpskom izolacionizmu i redukcionizmu (1993)

Na prvom evropskom skupu srpskih patriotskih organizacija (Frankfurt na Majni, 12-13. jun 1993. g.) bila je prisutna i delegacija Društva Srpska zajednica iz Ljubljane. Na otvaranju, prisutnima se obratio književnik Milorad Pavić a mnoge od njegovih misli aktuelne su i posle dve i po decenije. Objavljen u časopisu za kulturu „Beseda“ Srpske zajednice iz Ljubljane. Za „Stanje stvari“ priredio Nikola Milovančev Dragi moji zemljaci, Voleo bih kada bismo shvatili da pripadati jednoj kulturi, jednom narodu, znači u isto vreme i jednu širu pripadnost u oblasti duhovnosti, pripadnost u našem slučaju istočnoevropskoj hrišćanskoj civilizaciji, koja obuhvata Grke, Srbe, Rumune, Bugare, Ruse, Ukrajince, Jermene, kao i neke druge narode i kulture van

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.