arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Promovisana knjiga „Kongres Srba u Hrvatskoj u Zagrebu 1945. godine…“

Promovisana knjiga „Kongres Srba u Hrvatskoj u Zagrebu 1945. godine…“ autora Momčila Diklića

Srbi u Hrvatskoj: Od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine Promocija knjige KONGRES SRBA U ZAGREBU 1945. godine – od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine, autora dr Momčila Diklića, predstavljena je publici 10. oktobra u sali opštine Novi Beograd. Promociju ove svojevrsne monografije organizovalo je Udruženje Srba iz Hrvatske, a osim autora o knjizi su govorili Jovica Prodanović, pravnik i diplomata u penziji, Jovo Kablar, zastupnik poslednjeg jednopartijskog Hrvatskog sabora i Milojko Budimir, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske. „Ovaj rad analizira istorijske prilike i procese u kojima se našao srpski narod u Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji od 1941.godine pa do kraja 20.vijeka, kada je nestao sa ovih prostora“, navedeno na

„Dosta je podaništva. Dosta je klanjanja. Dosta je da se svaki dan moramo nekome opravdavati jesmo li ustaše ili nismo“, rekao je Jurič i zaradio ovacije okupljenih

Linta: Ustaštvo postalo normalna pojava u Hrvatskoj

Beograd — Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta saopštio da je veličanje ustaštva u Hrvatskoj postala normalna stvar. Prema njegovim rečimaposlednji u nizu dokaza su slučajevi ispisivanja „NDH“, sa ustaškim simbolima na spomenicima palim borcima antifašističke borbe u Zagrebu. „Stalna upotreba ustaških simbola od 1990. godine do danas, koje su podsticale ili prećutno odobravale sve hrvatske vlasti, dovele su do toga da većina Hrvata smatra da su to patriotski simboli“, istakao je Linta u saopštenju. Negiranje zločina genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, kao i negiranje da je Jasenovac bio logor smrti, konstatuje Linta, postalo je opšte mesto u hrvatskom društvu. „Za hrvatske branitelje i većinu Hrvata zločinački pozdrav

Crkva u Prebilovcima (foto S.Bjelica)

Pre­bi­lo­vač­ke žr­tve su da­le­ko od po­li­tič­kog pre­pu­ca­va­nja

U po­le­mi­ci sa Bo­ri­sa­vom Jo­vi­ćem o Osmoj sed­ni­ci CK SK Sr­bi­je, advo­kat Ra­do­je Ste­va­no­vić je kao po­gub­ne po­sle­di­ce re­zul­ta­ta te sed­ni­ce na­veo i „za­stra­ši­va­nje mu­sli­ma­na i Hr­va­ta ot­ko­pa­va­njem i no­še­njem srp­skih ko­sti­ju po­red nji­ho­vih ku­ća”. Te­za da je eks­hu­ma­ci­ja po­smrt­nih osta­ta­ka žr­ta­va usta­ških zlo­či­na iz ma­sov­nih grob­ni­ca u kra­škim ja­ma­ma i nji­ho­vo sa­hra­nji­va­nje po pra­vo­slav­nom ob­re­du bi­lo opa­sna sub­ver­ziv­na ra­bo­ta usme­re­na na pod­ri­va­nje mi­ra u biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ni­je no­va.  Po­što kao advo­kat si­gur­no zna da ne­ki za­klju­čak vre­di sa­mo ako je za­sno­van na či­nje­ni­ca­ma, za­i­sta je upit­no na ko­jim či­nje­ni­ca­ma Ra­do­je Ste­va­no­vić za­sni­va svo­ju tvrd­nju o za­stra­ši­va­nju mu­sli­ma­na i Hr­va­ta. Pre­ma pre­su­di Okru­žnog su­da u Mo­sta­ru, iz ok­to­bra 1957. go­di­ne,

Ratko Dmitrović

Aleksandar Stefanović o Petom oktobru: Radio sam za CIA i nosio džakove para Đinđiću i Batiću

U nedelju 15. oktobra, u 21:00, na RAS televiziji i Jutjub kanalu RAS televizije, prvi put nakon 17 godina, govore ljudi koji su 5. oktobar gledali iznutra i učestvovali u njemu, a o tome nikada nisu govorili javno: Aleksandar Stefanović i Jovan Joca Mandić. Voditelj Ratko Dmitrović Radio sam za CIA i nosio pune džakove para Zoranu Đinđiću i Vladanu Batiću – ovim rečima jedan od organizatora petooktobarskih promena Aleksandar Stefanović, jedan od najbližih saradnika Vladana Batića, 17 godina kasnije otkriva svoju istinu o 5. oktobru i vremenu posle prevrata. – CIA je bila nosilac te ideje, a ja sam radio za njih i donosio upakovan novac za njenu realizaciju

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević

Počelo snimanje filma o Diani Budisavljević, koja je spasla više od deset hiljada dece iz logora NDH. Mirjana Karanović: Bilo je to vreme u kom ustaški zločini nisu bili dovoljno „vidljivi“ Priča o jednoj od najvećih akcija spasavanja dece u Drugom svetskom ratu i izuzetnoj ženi koja ju je pokrenula Diani Budisavljević uskoro će se pojaviti na filmskoj traci. Prošle nedelje počelo je snimanje dugometražnog igrano-dokumentarnog filma „Akcija DB“ – kako je svoju aktivnost označila i sama Diana Budisavljević. U akciji je spaseno više od deset hiljada, uglavnom pravoslavne dece, ali je zbog istorijskih preokreta ovaj podvig doskora bio nepoznat, a priča ostala neispričana… Režiju potpisuje autorka iz Zagreba Dana

(Fotografije Ž. Jovanović)

Ratne fotografije – oslobađanje Beograda

U galeriji Doma ratnih vojnih invalida predstavljena je izložba ratnih fotografija posvećena oslobođenju prestonice u Drugom svetskom ratu. Postavku koju je otvorio zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović priredilo je Udruženje ratnih i mirnodopskih vojnih invalida povodom Dana oslobođenja Beograda. Događaju su prisustvovali gradski menadžer Goran Vesić, član Gradskog veća Radenko Durković i narodni poslanik Miodrag Linta, kao i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Mladenović je zahvalio udruženju što je sugrađanima pružilo priliku da vide fotografije od kojih su neke posle sedam decenija dostupne javnosti. – Dan oslobođenja Beograda veliki je praznik za našu prestonicu. To je bila velika i teška borba koja je odnela brojne živote kako pripadnika Narodnooslobodilačke vojske

Na grobu ubijenih

Znam gde ocu sveću da upalim

Na planini Jelici pronađena grobnica dvojice ubijenih pripadnika JVuO. Jaroslav Milutinović i Radoslav Radonjić Lukinac ubijeni 6.11.1945. Posle toliko godina došlo je na red da se otkriju posmrtni ostaci moga pokojnog oca i njegovog saborca. Moja porodica je mnogo toga pretrpela i sada bar znam gde su očeve kosti, znaću gde da mu sveću palim… Ovako je Milisav Milutinović (76) suznih očiju u sredu pričao o rezultatima istrage Komisije za pronalaženje tajnih grobnica na teritoriji Čačka, koja je u Pridvorici, na planini Jelici, otkrila grobnicu u kojoj su posmrtni ostaci Jaroslava Milutinovića i Radoslava Radonjića Lukinca, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koji su, prema svedočenju meštana, zverski ubijen uoči prvih posleratnih izbora

Ve­li­ki škol­ski ča­s u Šu­ma­ri­ca­ma ranijih godina (Foto M. Ignjatović)

Priča o zlu u slavu života

„Igre brojeva” Mirka Demića u režiji Marka Misirače na Velikom školskom času u Šumaricama 21. oktobra Kragujevac – Žrtve nacističke odmazde 21. oktobra 1941. oživeće i ove godine u Šumaricama, jednom od najvećih stradališta civila u Drugom svetskom ratu na ovim prostorima, a sa njima i neizbežno zlo koje istrajava uprkos našim pokušajima da ga eliminišemo iz svesti, istorije, sećanja. U delu „Igre brojeva” Mirka Demića, direktora Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”, koje će 21. oktobra, po tradiciji, biti izvedeno kraj Spomenika streljanim đacima i profesorima u Šumaricama, glavnu ulogu podjednako nose i život i smrt, i nevini i dželati, i dobro i zlo. Prepliću se, pokušavajući jedno drugo da nadjačaju, u

Blajburg

Rozenzaft: Hrvatske vlasti da osude ponovni uspon ustaštva

Glavni pravnik-savjetnik Svjetskog jevrejskog kongresa Menahem Rozenzaft pozvao je hrvatske vlasti da osude ponovni uspon ustaštva u toj zemlji i najavio da će ovaj kongres organizovati međunarodnu kampanju koja će se pozabaviti situacijom u Hrvatskoj i fašizacijom društva. On ističe da je sadašnja Vlada Hrvatske daleko od toga da se može opisati kao reakcionarna ili neofašistička i da je ključni problem u tome što hrvatske vlasti pokazuju bezvoljnost da uvjerljivo osude sve koji slave ustaše i njihovu reinkarnaciju. „Što se tiče najnovijih događaja, duboko sam impresioniran hrabrošću hrvatske jevrejske zajednice koja je odbila da učestvuje u prethodne dvije vladine komemoracije Holokausta zbog neuspjeha /Vlade/ da zauzme snažan stav protiv istorijskog

Hoće li Amerika sprečiti srpske ratne generale da uče kadete

Šta je nelegitimno u tome što će srpski ratni komandanti predavati na Vojnoj akademiji? Kao da su znali da će generali Vladimir Lazarević, Ljubiša Diković i Božidar Delić ubuduće prenositi svoja iskustva iz rata na Kosovu i Metohiji kadetima Vojne akademije u Beogradu, novinari „Vašington posta“ kritikovali su srpskog ministra odbrane zbog pohvale date generalu Lazareviću. „Vreme stida je prošlo i nastupa vreme tihog ponosa kada Srbija neguje i čuva uspomene na sve koji su je branili“, rekao je ministar Vulin u Nišu 7. oktobra. Jedan od načina da se uspomena na one koji su herojski branili Srbiju 1999. na KiM neguje i čuva je i to da generali, ratni komandanti, prenesu svoja iskustva kadetima na Vojnoj akademiji. Međutim, s obzirom da je američki ambasador u Srbiji Kajl Skot na društvenim mrežama

Hrvoje Klasić

Hrvatski istoričar Klasić: Pravo je da se govori o 200.000 ljudi koji su otišli iz Hrvatske… Ali istovremeno očekujem da se u Srbiji govori o 500.000 prognanih

Uza sve sa čime se možemo složiti sa mladim, danas jednim od vodećih hrvatskih istoričara, doktorom Hrvojem Klasićem, profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, što je rekao u razgovoru za Večernje novosti (Beograd, 18. oktobar 2017), objavljenom na čitavoj strani, koji je vodio Jurica Kerbler, stalni dopisnik Novosti iz Zagreba, postoji i nešto sa čime se ne možemo složiti. I to pre svega zbog toga što to nije istina. A istoričaru bi trebalo da je isključivo istina naučna vodilja. Pa šta nije istina: prvo, nije istina je iz Hrvatske OTIŠLO (velika slova su autora ovog teksta) 200.000 LjUDI… kako se navodi u jednom od dva antrfilea, pod naslovom Konsenzus nam je

Dobrica Ćosić Foto P. Mitić

Dobrica Ćosić: Srbi u zupčanicima Velikog mehanizma

Dobrica Ćosić : Zašto sam se četiri decenije bavio srpskim pitanjem? Nisu Srbi opsednuti istorijom, nego je istorija sveta opsela Srbe. Najlepše doba svoga života proveli smo u strepnji od Velikog mehanizma Svoje obrazlaganje višedecenijskog bavljenja „srpskim pitanjem“ Dobrica Ćosić izložio je u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti 23. aprila 2002, koje su „Novosti“ objavile u broju od 3. maja te godine. Tada su o knjizi „Srpsko pitanje – 1“ osim autora govorili i akademici Ljubomir Tadić, Milorad Ekmečić i Nikša Stipčević. Ceo moj život je protekao u trpljenju od istorije, saznavanju istorije i sporenju s njom. Ovim iskazom ja ne obogotvorujem istoriju, nego je sažimam u metaforičnu sintagmu Veliki

Nije tačno da je „Vijeće dubrovačkih Srba izbačeno na ulicu“

Crkvena opština Dubrovnik saopštila je da nije tačno da su „izbacili dubrovačke Srbe na ulicu“, ističući da su takve tvrdnje neistinite, tendenciozne i zlonamjerne. Nakon zasjedanja crkvenog odbora, predsjednik Crkvene opštine Dubrovnik Stevo Marić rekao je Srni da se zlurado izmišlja da su dubrovački Srbi „izbačeni na ulicu“, pojašnjavajući da je prostor koji je koristilo Srpsko nacionalno vijeće /SNV/ Dubrovnika od 15 metara kvadratnih, odlukom Crkvene opštine, a uz učešće i predstavnika SNV-a, prenamijenjen u Muzej ikona. „O tome je SNV blagovremeno i usmeno i pisano obaviješteno, na šta predsjednik tog vijeća tada nije imao nijednu primjedbu. Pritom, po Ustavu Hrvatske prostor za SNV, kao i ostale manjine, obezbjeđuje država

Optuženi Đuro Matuzović i advokat Vlado Adamović Foto: SRNA

Matuzović nije ništa učinio da spriječi zločine u Orašju

U nastavku suđenja pripadnicima Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Jovan Cvijanović rekao je da prvooptuženi Đuro Matuzović znao da su u logorima u Srednjoškolskom centru i Osnovnoj školi u Donjoj Mahali činjeni zločini, ali da ništa nije uradio da ih spriječi. U nastavku svjedočenja, Cvijanović je rekao da ga je Matuzović, kojeg poznaje više od 40 godina, zbog toga razočarao. On je posvjedočio da Matuzović dva puta dolazio u Osnovnu školu u Donjoj Mahali, te da ga je prilikom prvog dolaska, krajem juna 1992. godine, vidio na vratima takozvane „četničke ćelije“ u

Foto: Luka Gerlanc / CROPIX

FOTO: Tragom odluke Ustavnog suda o „Ulici 10. travnja“, je li ovaj šaht neustavan?

Odlukom Ustavnog suda riješeno je da je naziv Ulice „10. travnja“ u Slatinskim Drenovcima neustavan. To je datum osnivanja Nezavisne Države Hrvatske pa je kao takav, po odluci ovoga Suda, proglašen protuustavnim. Ustavni sud je, nedvojbeno, ulicu 10. travnja proglasio neustavnom zbog toga što asocira na totalitarni režim bivše NDH. Nema sumnje, ta je država bila ustaška, saveznica nacističke Njemačke, imala je rasne zakone, pa svako identifikovanje sa njom preko odonima u javnome prostoru ne bi bilo po ukusu mnogih. Međutim, u javnom prostoru nisu samo imena ulica i trgova. Šta je, naprimjer, sa šahtovima kojih u Zadru ima još nemali broj, a na kojima piše „Comune di Zara-Canalizzazione“. To

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.