arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Zagreb

Istarski antifašisti izviždali Kolindu Grabar Kitarović

PAZIN/ZAGEB  – Istarski antifašisti izviždali su danas u Pazinu predsednicu Kolindu Grabar-Kitarović, a okidač je bio njezin govor u kojem je spomenula zasluge Crkve, čiji sveštenici su, kako je rekla, bili progonjeni i ubijani, tokom antifašističke borbe, dok je aplauz dobila za kritike izrečene na račun aktuelne vlade. Govoreći na svečanoj sednici županijske skupštine, povodom obeležavanja Dana Istarske županije i 70. godišnjice Pariske mirovne konferencije, Kitarović je, između ostalog, rekla da se Istri razvio prvi antifašistički pokret, te da je svaki istarski domoljub bio je antifašist, nezavisno od ideološke pripadnosti. „Poseban doprinos toj narodnoj borbi za slobodu dalo je katoličko sveštenstvo. … Taj doprinos nije nažalost nakon rata bio cenjen.

U Novom Gradu danas su obilježene 22 godine od odbrane ove opštine u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Obilježen Dan odbrane

U Novom Gradu danas su obilježene 22 godine od odbrane ove opštine u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Tim povodom položeni su vijenci, prislužene svijeće, te organizovani posjeta spomen-sobi poginulima i Marš slobode. Zamjenik načelnika opštine Novi Grad Bojan Lukač rekao je da je 25. septembra 1995. godine, nakon sinhronizovanih napada Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH, završena odlučujuća bitka. „Na ovim prostorima u septembru 1995. godine određivala se sudbina i pisale granice Republike Srpske. Dugojemo zahvalnost i sjećamo se boraca koji su se tih sedam dana od 18. do 25. septembra 1995. godine borili za našu slobodu“, rekao je Lukač. Predsjednik Boračke organizacije Novi Grad Marinko Gačić smatra da je odbrana

Vojna Krajina 1750.

Vojna Krajina na granici svetova

Srbi su vekovima živeli na granici svetova na kojoj su se susretali Zapad i Istok, Evropa i Azija. Iako se pojam „krajina“ odnosi na granične teritorije uopšte, u dugom periodu istorije za Srbe je krajina bila pre svega granica dva tuđinska carstva, Austrijskog i Turskog, u kojima su s obe strane granice živeli Srbi. Od kraja XV veka kad su Turci osvojili srpske zemlje, na napuštena imanja blizu granice sa Austrijom – koja se uglavnom protezala duž sadašnje granice Bosne i Hrvatske, zatim kroz današnju Srbiju rekom Savom i Dunavom – naseljavaju Srbe iz unutrašnjosti. Mnogi od doseljenih Srba beže preko granice pod vlast cara, nepravoslavnog ali ipak hrišćanskog. Na

Kačinjski ne odustaje, tužiće Nemačku za sve zločine

Varšava — Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski upozorio da će Poljska pitanje ratnih reparacija koje traži od Nemačke dići na međunarodni nivo. Prema njegovim rečima, Holokaust nije bio jedini ratni zločin i Poljaci odbijaju da se odreknu zločina, iako je to 1953. godine učinila poljska komunistička vlada. „Ti ljudi su krali, pljačkali, ubijali. To sve treba i da se opiše i da se nadoknadi šteta. Nema nikakvih razloga da se baš jedino mi toga odreknemo. Mi ne možemo da pristanemo da se svo zlo i svi zločini Drugog svetskog rata svedu samo na Holokaust“, kazao je Kačinjski u intervjuu koji danas objavljuje provladin desničarski nedeljnik Sjeći pravdi. Kačinjski je

Potpisivanje ugovora o američkoj vojnoj pomoći oktobra 1951. u Beogradu

Tito nas uz pomoć Amerikanaca učlanio u NATO

Novi prilozi o približavanju Jugoslavije Severnoatlantskom vojnom savezu, u vreme sukoba sa Staljinom i Sovjetskim Savezom. Odbrambeni savez SFRJ, Grčke i Turske smatran dodatkom NATO, kao jugoistočno krilo Evrope Velika Plana, 10. oktobar 1944. godine, jedinice Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije, na čijem je čelu maršal Fjodor Ivanovič Tolbuhin, prelaze na levu obalu Velike Morave. U susret im dolazi Prva armijska grupacija NOV Jugoslavije, kojom komanduje general Peko Dapčević. Dva dana kasnije dve vojske kreću na Beograd. Noć pred naredbu za napad, na moskovski aerodrom sleće britanski premijer Vinston Čerčil. Poseta je iznenadna i obavijena velom tajnosti. Stari lisac je shvatio da razvoj ratne situacije na Balkanu izbacuju iz igre

Crno – beli svet

Historičari i drugi stručnjaci na vukovarskoj konferenciji ‘Iz naše perspektive – mladi o suočavanju s prošlošću’: Naopako, preidealizirano, jednostrano pristupanje 1990-tim godinama opterećuje situaciju u regiji i Hrvatskoj – kaže Tvrtko Jakovina Suočavanje s prošlošću te uspostava i razvoj konstruktivnog dijaloga među građanima Vukovara i regije, cilj je vukovarskih konferencija koje već dvanaest godina organizuju Evropski dom Vukovar i Fondacija ‘Fridrih Ebert’. – Ove konferencije smo održavali tokom godina kako bismo pokrenuli razgovor o traumatizovanoj prošlosti naše zemlje, a posebno Vukovara i njegovih građana – kaže Lana Majer, predsednica Evropskog doma Vukovar. Imamo dominatan narativ o Domovinskom ratu. Mislim da taj nije na pravom putu jer će stvoriti više poteškoća nego

Kako su komunisti parčali Srbiju: Hrvatima Baranja, KiM hteli da ustupe Albaniji

U isto vreme dok su u Srbiji formirane autonomne oblasti kao države u državi, Milovan Đilas odbija zahtev dalmatinskih komunista da i Dalmacija dobije autonomiju. Oni su to obrazlagali činjenicom da ona nikad u istoriji nije bila pod vlašću Zagreba, a Đilas je odgovorio da je Dalmacija najhrvatskiji deo Hrvatske. Đilasova komisija je razgraničavanje Vojvodine obavila za samo nedelju dana, koliko je potrošila na obilazak nekoliko sela od Srema do Baranje. Odlučeno je da vukovarski okrug i Baranja, u kojima je seosko srpsko stanovništvo bilo većinsko, ipak treba da pripadne Hrvatskoj. Opravdanje je pronađeno u podatku da je 1945. Hrvata bilo više u gradovima. Potpuno je zanemareno da je u

Foto: aba-liga.com/Mornar/Media Pro

Krajnje čudan font zagrebačkog kluba! (FOTO)

Krajnje čudan font na dresu kluba iz Zagreba koji će izazvati polemiku u regionu Košarkaši Cedevite osvojili su prvi ABA Superkup, koji je premijerno održan ove godine u Baru. U finalu su pobedili Budućnost sa 78:69, a na novim dresovima ekipe iz Zagreba mogao je da se uoči krajnje čudan font. Naime, sporno je kako je na dresovima odštampano slovo U, koje na krajevima ima kukice kao na simbolu ustaša. Da li je ovo samo greška koja se potkrala u štampi ili je neko namerno odabrao ovakav font, ostaje da se vidi, kao i da li zagrebački klub promeniti to do početka sezone, jer ABA liga ne trpi bilo kakvo mešanje politike, naročito to ne

Dragan Markovina Foto: telegram.hr

Redikulozne inicijative klerikalne i proustaške desnice normalno bi društvo jednostavno ignorisalo

Kako ideje koje su nekad bile nedopustive postaju mejnstrim Militantne katoličke grupacije uspjele su proizvesti atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi zbog nemorala nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri, treba li zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat za predstavu, a antisrpstvo inicijative za promjenom izbornog zakona se gotovo i ne skriva. Između nove klerikalne i stare proustaške desnice nema formalnih dodira, ali se one nalaze na istom zadatku uvođenja jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanja umjetničkih sloboda. Zdravo i moderno društvo o takvim idejama ne polemiše, nego ih primjereno ismije i jednostavno preskoči Hrvatska javnost predstavlja primjer uzorka na koji način dopuštanje redikuloznih i opasnih inicijativa s vremenom

Akademik Vasilije Krestić

Vasilije Đ. Krestić: Gde stanuje genocidnost u hrvatskoj politici – 1.deo

Destrukcija srpskog imena Oba puta kad su Hrvati stekli „svoje nezavisne  državice”, došlo je, kako je istoričar Pero Gavranić i predvideo, do krvavog pira u kojem su žrtve bili Srbi Vasilije Đ. Krestić je profesor Filozofskog fakulteta u penziji, redovni član SANU. Posebno je izučavao istoriju Srba u Ugarskoj, istoriju Srba u Hrvatskoj, srpskohrvatske odnose, ideje jugoslovenstva i uzroke genocida počinjenog nad Srbima u Hrvatskoj. Objavio je više od trideset knjiga. Najvažnija dela su mu: „Hrvatsko-ugarska nagodba 1868”, „Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791– 1914”, „Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini 19. vek”, „Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848–1914”, „Iz istorije Srba i srpsko-hrvatskih odnosa”, „Znameniti Srbi

Milan Ružić

Skot, opet

Što više želim da izbegnem Kajla Skota, on mi sve više skače pod olovku i sam se ubacuje u redove koje pišem. Evo pre neki dan je obišao školu „Branko Pešić“ u Zemunu, koju pohađa 47 dece izbeglica, i poručio da je ovo za njih kraj dugačkog puta rekavši da će oni postati Srbi. Izrazio je žaljenje što su oni prešli tako dugačak put i teška vremena! Ne znam kako ti uspeva, Skote, da budeš toliki licemer? Radiš za državu koja je, svojim postupcima, i to svesnim, te izbeglice i proterala iz njihovih domova. Ko si ti, Skote, da određuješ da li je Srbija za ljude iz Avganistana, Sirije i

RAZARANjE Posledice bombardovanja Prištine / Pripadnici 63. padobranske na Košarama

Uranijum i danas ubija heroje sa Kosmeta

Formiranje nacionalne laboratorije za ispitivanje posledica agresije konačno će utvrditi punu istinu o NATO bombardovanju. Rak desetkovao pripadnike Treće armije. Dosad se ćutalo o „mirnodopskom stradanju“ Okupljanje Kolegijuma komandanata nekadašnje Treće armije, Prištinskog i Niškog korpusa, koje je zakazano za 7. oktobar u Nišu, počećemo minutima ćutanja za pale i umrle drugove. Na skupu preživelih starešina iz sveg glasa ćemo podržati državnu inicijativu za formiranje Nacionalne laboratorije za istraživanje posledica NATO bombardovanja 1999. Jer, naš stroj je desetkovan posle rata. Na stotine oficira i vojnika umrlo je od najtežih bolesti u ovih 18 godina, a da se o tome organizovano i gromoglasno ćutalo – ovo je komentar pukovnika Milutina Filipovića,

Danica Grujičić

Danica Grujičić: Utvrditi posledice NATO bombardovanja i razmisliti o tužbi

Prvi koraci ka utvrđivanju posledica NATO bombardovanja po zdravlje ljudi i životnu sredinu u Srbiji su učinjeni – inicijativa stotinak stručnjaka različitih profila da se formira koordinaciono telo i nacionalna laboratorija kako bi se ispitivale posledice agresije iz 1999. godine dobila je podršku predsednika Srbije, potvrdila je „Tanjugu“ načelnica Klinike za neuroonkologiju KCS i član Inicijativnog odbora Danica Grujičić. Početkom oktobra ministri zdravlja i životne sredine Zlatibor Lončar i Goran Trivan održaće zajednički sastanak sa članovima inicijativnog odbora o daljoj realizacija ove ideje. „Sastanku će prisustvovati naši eminentni naučnici i stručnjaci koji i treba da se bave ovom temom. Važno je da sve ostane u okvirima struke, tu ne sme

Foto Ž. Knežević

Mesić: Na Balkanu živimo u atmosferi produženog hladnog rata

Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić u Prištini je, nakon sastanka sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem kojeg je nazvao „večnim prijateljem“, učestvovao na konferenciji o kulturi i miru na Zapadnom Balkanu Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić u Prištini je, nakon sastanka sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem kojeg je nazvao „večnim prijateljem“, učestvovao na konferenciji o kulturi i miru na Zapadnom Balkanu, gde je kazao da na Balkanu „živimo u atmosferi produženog hladnog rata“. „Mogu da ocenim da se na Balkanu na političkoj sceni u pozitivnom smislu ništa nije promenilo. Živimo u atmosferi produženog hladnog rata. Evropa tone u vrtlog populizma“, kazao je Mesić na dvodnevnoj konferenciji koja je u subotu počela

Svetosavska omladinska zajednica Bijeljina organizuje predavanje na temu "Moje Jadovno". Narodna biblioteka "Filip Višnjić" Bijeljina Četvrtak, 29.decembar 2011.godine u 18:00 časova

Sjećanje na heroje borbe protiv fašizma

Polaganjem vijenaca na spomenik antifašistima i prijemom u Gradskoj upravi Bijeljine danas su članovi SUBNOR-a obilježili dan prvog oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu 1943. godine. Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić obećao je potomcima i poštovaocima tekovina antifašističke borbe da će sve biste narodnih heroja iz Semberije, koje su u ranijem periodu oštećene i uklonjene sa gradski ulica, biti vraćene na jedno mjesto u Gradski park. „Ne smijemo zaboraviti velike žrtve i borbu naroda protiv fašizma kao najvećeg zla u istoriji“, rekao je Mićić na prijemu za članove gradske organizacije SUBNOR-a i njihove goste iz udruženja antifašista u susjednoj Srbiji i Federaciji BiH. Predsjednik SUBNOR-a u Bijeljini Mihajlo Vidić podsjetio je

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.