arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Marinko Čulić

Povratak u 1941.

U sjajnoj knjizi ‘1941. – godina koja se vraća’ Goldstein je opisao partizane kao neku vrstu UNPROFOR-a koji je spriječio rat Hrvata i Srba i usmjerio ih u zajedničku borbu protiv okupatora i kolaboranata. Danas nema nikoga tko bi preuzeo tu ulogu i Hrvatska je zemlja bez amortizera koji bi uklonili međunacionalne, ali i druge konflikte Jako je dobro da je to kritikovala i poveća grupa kolega iz lijevoliberalnih novina, pa ćemo ovdje sa zadovoljstvom biti pojačalo tih kritika. Da, velika je, u nebo vapijuća sramota da je Andrej Plenković pristao da ‘Hitler iz našeg sokaka’ Marko Skejo bude ravnopravni sagovornik njegovim ministrima, a istodobno je u povodu smrti Slavka Goldsteina poslao porodici kratki telegram sučešća

Županijsko tužilaštvo Zagreb

Hrvatska „zaratila“ sa svima, a Briselu se to ne sviđa

Zagreb — Hrvatska se našla pod ozbiljnim spoljnopolitičkim pritiskom Brisela, piše hrvatski nedeljnik Globus. Brisel, naime, traži primenu presude Arbitražnog suda o sporu o granici između Slovenijei Hrvatske, američki Stejt department kritikovao je Zagreb zbog popuštanja filofašističkoj nostalgiji, dok se bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović našao u redovnom godišnjem izveštaju o verskim slobodama u svetu za 2016. Izgleda, piše nedeljnik, kao da su hrvatski lideri pokrenuli jednu veliku i silnu diplomatsku inicijativu, kakve se ne bi postidele ni puno veće države i dok se premijer Andrej Plenković u Americi susreće s Donaldom Trampom i drži govor na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija, predsednica Kolinda Grabar-Kitarović priprema se za put u Moskvu

Klerikalna i proustaška desnica prave totalitarnu državu

Cilj klerikalne i proustaške desnice u Hrvatskoj je uvođenje jednoobraznog totalitarnog društva i ukidanje umjetničkih sloboda, ocjenjuje istoričar i lider Nove ljevice Dragan Markovina. On upozorava da su „militantne katoličke grupacije“ uspjele da proizvedu atmosferu u kojoj se sasvim ozbiljno raspravlja o tome koji su naslovi „zbog nemorala“ nedopustivi u srednjoškolskoj lektiri. Zatim, da li treba zabraniti pozorišnu predstavu ili plakat, a antisrpske inicijative u vidu promjene izbornog zakona gotovo se i ne skrivaju. Markovina ukazuje da takve inicijative dobijaju medijsku prezentaciju, pa nosioci tih ideja postaju „relevantni sagovornici“ u udarnim terminima i najgledanijim političkim emisijama javne i privatnih televizija sa frekvencijom. On ukazuje na dešavanja i retoriku u vezi

Lika i Gorski Kotar – Knjiga Jadovno 1.

Hapšenje Srba u Ogulinu i Gorskom kotaru, kao i u Gospiću i u drugim mjestima u Lici, počelo je u aprilu. U drugoj polovini maja, u srednjovjekovnoj Frankopanskoj kuli, zatvoru Okružnog suda u Ogulinu, već je bilo zatočeno tri stotine Srba, kako iz Ogulina tako i iz okolnih srpskih naselja: Gomirja, Srpskih Moravica, Gornjih i Donjih Dubrava, Jospidola, Plaškog i drugih sela. Među prvim uhapšenima u Ogulinu, početkom maja, bili su trgovci Miloš Vuksan, Vladimir Bosnić, Ilija Ivošević, Nikola Manojlović, Vladimir Mrvoš, liječnik Živanović, prof. Papjevski, paroh Ilija Ćurčić, studenti Đuro Tatalović i Žarko Momčilović, sudija Marinko Đurić, posjednik Dmitar Milanović, geometar Vlado Bijelić, opančar Đuro Tatalović, obućar Milan Agbaba,

nova-Politika-1914.jpg

Zločini nad civilnim stanovništvom

Tokom bitke na Drini, vođene od septembra do novembra 1914, izginuo je veliki broj vojnika, ali su počinjeni i masovni zločini nad civilnim stanovništvom, posebno u Bosni, Sremu i Podrinju, o kojima je „Politika” redovno izveštavala „Na bosanskom ratištu neprijatelj, gde god da je primoran na povlačenje ispred naših trupa, ubija sve Srbe i pali njihova sela. U selu Sankoviću naše su trupe našle 22 leša, 20 muških i dva ženska. Ljudi su unakaženi, izvađenih očiju… Slična su zverstva zabeležena i u drugim selima.” Ova vest, objavljena u „Politici” 25. septembra (12. septembra po julijanskom kalendaru) 1914. godine, samo je jedan od opisa ratnih strahota koje je tih dana beležio

Reakcije na pokušaj izmene zakona u BiH: Cementiraju laži o genocidu

Stručna javnost u Srbiji i Republici Srpskoj jedinstvena je u oceni da predlog izmena Izbornog i Krivičnog zakona u BiH prema kojima bi se ubuduće kažnjavalo negiranje genocida, ali i zabranjivala mogućnost kandidovanja osuđenih za ratne zločine, zasigurno neće proći glasanje, ali da i pored toga zabrinjava što Bošnjaci ne odustaju od namere da ozakone tezu da je nad njima počinjen genocid tokom rata u Bosni. Milivoje Ivanišević, dugogodišnji istraživač i jedan od eksperata po pitanju poslednjeg rata u Bosni, direktor Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku, ocenjuje da muslimani u BiH pokušavaju na mala vrata da prošvercuju genocid. Srbima „zatvaraju usta“ – Nametanjem ovih zakona je otvoreno

Vlado Šipčić

Vlado Šipčić – poslednji četnik; oružanu borbu je vodio sa komunistima do 1957. godine

Vlado Šipčić je bio srpski četnički komandant, koji je ostao upamćen kao poslednji preostali četnik iz Drugog svetskog rata. Rođen je 12. maja 1924. u selu Mala Crna Gora na Durmitoru, Kraljevina Jugoslavija. Ubijen je 29. jula 1957. godine. Šipčićevu četničku grupu su pobije jedinice državne bezbednosti FNRJ jula 1957. u okolini Pljevalja. Tada je imala samo sedam članova. Šipčić je pristupio Jugoslovenskoj vojsci u Otadžbini 1941. godine. U to vreme bio je mlad vojnik, imao je samo 17 godina. Tokom 1943. godine, postao je najmlađi oficir u četničkim jedinicama, koji je vodio borbe na prostorima Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Vlado je legenda srpskog naroda,koji je bio izuzetno omiljen

Prof. dr Vasilije Krestić

BALKAN.info INTERVJU: Prof. dr Vasilije Krestić – Hrvatska istorija je prepuna mitova i falsifikata! (video)

Gost emisije „Intervju“ bio je gospodin prof. dr Vasilije Krestić, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor Filozofskog fakulteta u penziji i istoričar. Njegovo naučno interesovanje vezano je za širi prostor južnoslovenskih zemalja u razdoblju od 18. do 20. veka. Kao poznavalac austrijskih arhiva više godina bio je član ekspertskog tima Srbije koji je radio na restauraciji arhivske građe odnete iz Srbije tokom Prvog i Drugog svetskog rata. Bavi se istorijom Srba i Hrvata, srpsko-hrvatskih odnosa i jugoslovenske ideje. Posebno je izučavao političku istoriju, istoriju društva i društvenih pokreta, kao i kulturnu istoriju. Iz tih oblasti napisao je i objavio više od 250 radova. (BALKAN INFO – Zvanični kanal)

U znak sjećanja na 25 poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz Čelopeka kod Zvornika danas je kod spomenika u ovom mjestu služen parastos i prislužene svijeće.

Parastos za poginule borce

U znak sjećanja na 25 poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz Čelopeka kod Zvornika danas je kod spomenika u ovom mjestu služen parastos i prislužene svijeće. Parastos kod spomenika, koji je prošle godine podignut i osveštan, služio je mjesni sveštenik Radenko Mirović u prisustvu porodica poginulih boraca, mještana Čelopeka i predstavnika Gradske uprave Zvornik. Predsjednik Mjesnog odbora Boračke organizacije Čelopek Cviko Erić rekao je da je spomenik podignut u znak zahvalnosti borcima iz tog mjesta koji su poginuli u odbrani i stvaranju Republike Srpske. „Ovo je samo mali znak zahvalnosti svih mještana Čelopeka prema poginulim borcima, koji su položili živote za slobodu svog naroda“, naveo je Erić. On je podsjetio

Foča - planinari Foto: SRNA

Poklonili se junacima na Kajmakčalanu i osvojili Olimp

U akciji fočanskog Planinarskog društva „Zelengora“, 28 planinara iz Foče i Istočnog Sarajeva odalo je poštu srpskim junacima na Kajmakčalanu, a nakon toga, njih 15 se uspješno popelo i na najveći vrh Grčke-Mitikas na planini Olimp. Planinari su u spomen-kapeli i spomen-kosturnici, koje se nalaze na samom vrhu Kajmakčalana na planini Nidže, odali počast i zapalili svijeće za nekoliko hiljada srpskih vojnika poginulih u osvajanju neprijateljskih položaja u Prvom svjetskom ratu. Planinarsko hodočašće na Kajmakčalan, na 2.521 metar iznad mora, organizovano je povodom jednog vijeka od velikog rata i 101 godine od proboja na Kajmakčalanu, koji je izvršen u septembru 1916. godine. Predsjednik „Zelengore“ Karlo Šimović kaže da su planinari

U Priboju Kod Lopara danas je svečano otkriven i osveštan spomenik na kome su uklesana imena 16 boraca Specijalne brigade "Panteri" koji su poginuli u odbrani ovoga kraja i Republike Srpske.

U Priboju otkriven spomenik herojima odbrane

U Priboju kod Lopara danas je svečano otkriven i osveštan spomenik na kojem su uklesana imena 16 boraca Specijalne brigade „Garda Panteri“ koji su poginuli u odbrani ovog kraja i Republike Srpske. Spomenik je podignut u zaseoku Panjik, na mjestu gdje je poginuo komandant „Garde Panteri“, potpukovnik Branko Pantelić Panter. Predsjednik Opštinske boračke organizacije Lopare Risto Radić rekao je da su srpski junaci poginuli u akciji vraćanja teritorije od 4. do 24. septembra 1992. godine, nakon što je takozvana Armija BiH prethodno sa vjekovnih ognjišta protjerala cjelokupno srpsko stanovništvo na ovom području. On je dodao da su na današnji dan prije 25 godina vođene najžešće borbe i da je u

Pripadnici 43. Prijedorske motorizovane brigade, 5. Kozarske pješadijske brigade i jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske obilježili su danas Dan prijedorskih brigada.

Obilježen Dan prijedorskih brigada

Nekadašnji pripadnici 43. Prijedorske motorizovane brigade, 5. Kozarske pješadijske brigade Vojske Republike Srpske i jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova obilježili su danas Dan prijedorskih brigada. Obilježavanje ovog značajnog datuma za Prijedor počelo je služenjem parastosa palim borcima, a potom su vijence na spomenik „Za krst časni“ položili predstavnici brojnih delegacija. Na ratnom putu od osnivanja ovih brigada prije 26 godina poginuo je 641 pripadnik ovih jedinica Vojske Republike Srpske. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je novinarima da je riječ o jednim od najelitnijih i najcjenjenijih jedinica Vojske Republike Srpske. „Danas treba odati priznanje i zahvalnost pripadnicima prijedorskih brigada i policije na neizmjernom doprinosu koji su dali u odbrani

Mirno čeka presudu: Kapetan Dragan Foto: Vesti

Vasiljković: Postupak montiran iz šovinističkih pobuda

Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, izjavio je jutros u završnoj riječi na suđenju za ratne zločine pred Županijskim sudom u Splitu da je nevin i da je cijeli postupak protiv njega montiran iz šovinističkih pobuda. „Ovo nema veze sa ratnim zločinom. Ovo je opresivni fašistički progon nad Srbima“, rekao je Vasiljković. Nakon opomene sudije Damira Romca da ne vrijeđa, Vasiljković je ocijenio da ovog procesa ne bi bilo kada ne bi bilo fašizacije u Hrvatskoj. On je naveo da je prva tačka optužnice, koja se odnosi na zlostavljanje zarobljenika u Kninu, smijurija, prenose hrvatski mediji. „Ratni zločin pre rata. Meni je to nejasno, a i pravnicima. Nikada nisam imao

Momir Stokuća (Fotodokumentacija UNS-a)

Godišnjica ubistva fotoreportera Momira Stokuće

Udruženje novinara Srbije (UNS) i Društvo novinara Kosova i Metohije (DNKiM) podsetili su da se danas navršava 18 godina od kako je fotoreporter i saradnik „Politike” Momir Stokuća ubijen u svojoj porodičnoj kući u Prištini. Stokuća je ubijen 21. septembra 1999, a sahranjen je tri dana kasnije u Gračanici. Njegova porodica nikada nije dobila informaciju o istrazi i okrivljenima za ubistvo. „Čak ni zvaničan dokument nisam dobila, osim jednog papira koji su mi dali u bolnici, a koji sam morala da ostavim u manastiru. I dalje ne znamo ko ga je ubio”, kazala je za UNS Stokućina sestra Branka Damnjanović. UNS i DNKiM su podsetili da nisu rasvetljene ni druge

Nema ih više – obilježja u Vodoteču

Strah u Vodoteču

U Lici zabilježeno novo skrnavljenje antifašističkih spomenika: Ukradene su ploče s imenima ratnih žrtava i boraca te tri biste narodnih heroja stradalih na ovom području Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je Spomen-park bratstva i jedinstva sa skulpturama boraca i bistama troje narodnih heroja te pločama na kojima su bila imena poginulih partizana i žrtava rata. Narodnog heroja Ivicu Lovinčića su 1942. godine strijeljali Talijani, Ljubicu Gerovac su iste godine ubili i potom masakrirali ustaše, a Srđan Uzelac je 1944. godine poginuo u borbi s ustašama. Nepoznati počinioci sredinom mjeseca odnijeli su devet ploča i sve tri biste, a mještani koji žive po raštrkanim zaseocima šokirani su događajem. – Početkom rata

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.