arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“, rekao je da su se zločini, odnosno genocid NDH-a nad Srbima proteklih decenija sistematski zataškavali te da do prije desetak godina nije znao da je u kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić – Pag ubijeno više od 40.000 ljudi, od čega više od 38.000 Srba. NN: Nedavno je po osmi put obilježen Dan sjećanja na Jadovno. Jeste li zadovoljni kako je to sve proteklo? Bastašić: Nikad više ljudi iz Srbije i RS nije bilo kao sada. I što je za nas jako važno – nismo nikad imali jaču i bolju medijsku podršku iz Srbije i RS, a sigurno je da je to djelimično

Dokument o masovnom pokolju Srba na području Čapljine

IZVJEŠTAJ DRŽAVNE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANjE RATNIH ZLOČINA O ZLOČINIMA NDH NAD SRBIMA NA PODRUČJU ČAPLjINE Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača za Bosnu i Hercegovinu, u „Službenoj potvrdi“ D.br. 3478, izdatoj u Sarajevu 23.oktobra 1946. godine, „zvanično zasvjedočava da je: I – U masovnom pokolju Srba, koji je izvršen, između 22-28. juna 1941. god, izgubilo život oko 105 lica iz Čapljine, 43 lica iz sela Prebilovaca, 8 lica iz sela Počitelja, 1 lice iz sela Gnjilišta, 49 lica iz sela Klepaca, 8 lica iz sela Loznice, 3 lica iz sela Višića, 26 lica iz sela Dračeva, 44 licaiz sela Glušci Kljen, 52 lica iz sela Rečica, oko

Zapaljena srpska kuća

Krivična prijava za zločine nad srpskim civilima u „Oluji“

Centar za suočavanje s prošlošću „Dokumenta“ iz Hrvatske podnio je danas Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu za počinjene zločine nad srpskim civilima u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. avgusta 1995. godine. U prijavi, podnesenoj na dan obilježavanja 22 godine od početka vojne akcije „Oluja“, navodi se da su trojica pripadnika Hrvatske vojske 6. avgusta 1995. u selu Uzdolje kod Knina zatekli osmoro bespomoćnih, bezopasnih i starih srpskih civila. „Nakon zastrašivanja, psovki i prijetnji jedan od vojnika je pucao na grupu staraca i tom prilikom usmrtio Milicu Šare, Stevu Berića, Janju Berić, Đurđiju Berić, Krstu Šaru, Miloša Ćosića i Jandriju Šaru. Jedna osoba je preživjela, te uspjela

Jama_Golubinka_u_Surmancima.jpg

Jedan od najbestijalnijih ustaških zločina

Najveći koljači bili su Andrija Buljan, Ivan Jovanović Crni, Mirko Arar Ranković, Mate Ivanković, Andrija Šego, Jozo Jerković, Jozo Ostojić, Božo Turudić, Jozo Prusac, Jakov, Mate Ivan i Jozo Vasilj, koji su u jednom danu u jamu bacili 470 srpskih žrtava – 237 djece i 233 žene. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U jamu Golubinku kod Šurmanaca 6. avgusta 1941. godine od 7.30 do 14.30 časova ustaški zločinci su bacili oko 500 srpske nejači iz Prebilovaca – navodi književnik iz Istočnog Sarajeva Dušan Zurovac. „To je je jedan od najgnusnijih ustaških zločina nad srpskim ženama, djecom i starcima“, kaže Zurovac za Srnu i napominje da se o ovom zločinu ni danas ne

Promocija 13. Zbornika radova "Građanski rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine u Beogradu.

Krajišnici postali snaga Srbije

Srbi iz Krajine, koji su se suočili porazom i nepravdom, nisu izgubili svoj identitet, već su postali snaga Srbije i njen pokretač, zaključeno je večeras u Beogradu na promociji 13. Zbornika radova „Građanski rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine“. Istoričar Čedomir Antić rekao je da Srbima koji sutra obilježavaju Dan sjećanja na 2.000 ubijenih sunarodnika, mahom civila i 200.000 protjeranih u „Oluji“ 1995. godine nije svejedno što Hrvati taj događaj slave sve velelepnije i luđe, ali moraju znati da je to odraz nezadovoljstva, mnogo dubljeg i starijeg od te hrvatske vojno-policijske akcije, a koje je opet usmjereno prema ono malo Srba što ih je ostalo u Hrvatskoj. On

Parastos na Garavicama Foto: RTRS

U nedjelju pomen za stadale Srbe, Jevreje i Rome u Garavicama (VIDEO)

U Garavicama kod Bihaća, u nedjelju, 6. avgusta, biće služen pomen za više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma, koji su prije 76 godina ubijeni u ustaškom pogromu. Kod spomen područja biće održan i istorijski čas. Garavice su nakon Jasenovca i Jadovna, mjesto sa najviše ubijenih Srba u Drugom svjetskom ratu. Prema zvaničnim podacima tadašnjih jugoslovenskih vlasti, ustaše su, za samo sedam dana ubile 12.000 Srba. Procjenjuje se da je broj ubijenih i veći jer su pojedine porodice u tom pokolju nestale, i njihove žrtve nije imao ko da prijavi. Mjesto masovnog stradanja Srba ne smije biti zaboravljeno i ubuduće bi trebalo više pažnje posvetiti kulturi sjećanja na ovo mjesto, poručili su

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

„Dani tuge i sjećanja“- 22 godine od „Oluje“ (VIDEO)

Navršavaju se 22 godine od egzodusa srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine. Dani kada je iz Hrvatske protjerano više od 220.000 Srba, a nekoliko hiljada ubijeno i nestalo, svake godine u srpskoj javnosti bude bolna sjećanja na napuštanje ognjišta, patnju i stradanje. Na manifestaciji „Dani tuge i sjećanja“, u Veterniku, nadomak Novog Sada, sutra će se okupiti državni vrh Republike Srpske i Srbije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve i građani, kako bi zajednički obilježili i podsjetili na stradanja srpskog naroda u „Oluji“. Prethodno će predsjednik Srbije razgovarati s predstavnicima Srba regiona. Na centralnoj manifestaciji u Veterniku biće služen parastos žrtvama „Oluje“, nakon čega će se prisutnima obratiti predsjednici Srbije i Srpske,

Kotor: Mitropolija crnogorsko-primorska (Foto: mitropolija.com)

Parastos žrtvama „Oluje“ u svim hramovima Mitropolije

U svim hramovima Mitropolije crnogorsko-primorske u subotu, 5. avgusta, biće služen parastos za stradale Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“ 1995. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova, nakon čega će u 12.00 časova zvoniti sva zvona sa svih hramova i manastira u Mitropoliji. Hrvatska vojno-policijska akcija „Oluja“, u kojoj su učestvovale i jednice Petog korpusa takozvane Armije BiH, te HVO-a, počela je 4. avgusta 1995. godine, a tokom nekoliko dana ubijeno je oko 2.000 lica, mahom civila, dok je sa područja Like, Banije, Korduna, sjeverne Dalmacije, koje su bile zone pod zaštitom UN, protjerano oko 200.000 Srba sa vjekovnih ognjišta. Operacija je zvanično trajala četiri dana, a završila

Slobodan Kanazir (slikar, novinar i pjesnik)

ZAŠTO SU STRADALI Srbi Krajišnici?!

Često čujem komentare u kojima se kaže da su Srbi Krajišnici krajem dvadesetog vijeka teško stradali zato, što nisu dovoljno pravoslavni, što su se okrenuli od Boga, pa ih je zbog toga stigla zaslužena kazna. Da su Srbi u Republici Srpskoj veći vjernici, te su zato uspjeli stvoriti i očuvati sopstvenu državu i slično. Ovako površno gledište može imati samo onaj ko je i sam površan i ko pokušava sakriti, ili opravdati dio vlastite krivice u tragediji koja se dogodila. To su uglavnom pravoslavni vjernici koji „već“ pune tri godine ne propuštaju nijednu nedjeljnu, ni prazničnu liturgiju, a još od prošle godine krsnu slavu slave posno kad ona pada u

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Srpska i Srbija zajednički obilježavaju 22 godine od egzodusa Srba iz RSK (VIDEO)

Navršavaju se 22 godine od egzodusa srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine. Dani kada je iz Hrvatske protjerano više od 220 hiljada Srba, a nekoliko hiljada ubijeno i nestalo, svake godine u srpskoj javnosti bude bolna sećanja na napuštanje ognjišta, patnju, stradanje. Manifestacijom „Dani tuge i sjećanja“, Republika Srpska i Srbija zajednički obilježavaju ovaj dan. Na Veterniku, nadomak Novog Sada, sutra će se okupiti državni vrh Republike Srpske i Srbije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, građani, kao i oni koji su i sami bili žrtve „Oluje“. Biće služen parastos žrtvama „Oluje“, nakon čega će se prisutnima obratiti predsjednici Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić. Predviđeno je da na ovom

Kolona_srpskih_izbjeglica_001.jpg

Cesta užasa od Gline do Dvora na Uni

Sa prednje strane kolone čule su se eksplozije, traktori su se zaustavili, a vozači su počeli da se sklanjaju pored puta. Simo Radanović je primetio da im prilazi vojnik i da besno puca rafalom. Tada je poslednji put video suprugu Ranku… Cestom od Gline do Dvora na Uni u „Oluji” se evakuisao veliki deo Banijaca i Kordunaša. Mnogi nisu uspeli. Traktorske kolone prekidane su napadima hrvatskih vojnika, ponegde su se ubacivali i muslimanski jurišnici jer je u blizini takozvana „suva međa”, granica između Banije i Cazinske krajine. Ranka i Simo Radanović bili su za volanima svog i komšijskog traktora. U tom delu kolone nalazili su se meštani sela Čremušnica, sa

Beograd (Foto:beograd.in)

Zabrinutost zbog antisrpske propagande uoči „Oluje“

Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije izražava zabrinutost što se i ove godine uoči obilježavanja hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ u toj zemlji vodi antisrpska propaganda, veliča ustaštvo i tako stvara atmosfera, koja vraća region u devedesete godine prošlog vijeka. Napominjući da se sutra navršavaju 22 godine od „Oluje“, tokom koje je iz svojih domova protjerano više od 200.000 krajiških Srba, Komesarijat ističe, da ni nakon dvije decenije, brojni pokušaji uspostavljanja klime povjerenja u regionu, nisu dali mnogo rezultata. „Povratak Srba u Krajinu je sporadičan, a hrvatska država čini sve da se on nikad i ne desi, neprestano stvarajući tenzije i raspirujući nacionalizam. O tome najbolje svedoče proustaške provokacije u Srbu

Srpske izbeglice proterane iz Hrvatske u vojnoj akciji „Oluja“ (Foto Tanjug)

Novi Sad domaćin Dana sjećanja na žrtve Oluje

Banjaluka – RS i Srbija treći put zaredom će zajednički obilježiti Dan sjećanja na srpske žrtve, a centralna manifestacija biće u petak u Veterniku kod Novog Sada. Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ objavio je program obilježavanja 22. godišnjice od stradanja Srba u agresiji hrvatske vojske na prostoru tadašnje Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine, odnosno operaciji „Oluja“. U „Veritasu“ su kazali da će u četvrtak u Banjaluci biti održana konferencija za štampu, a programom obilježavanja je predviđeno polaganje vijenaca i služenje parastosa u nekoliko gradova. Prvo zajedničko obilježavanje stradanja srpskog naroda RS i Srbije organizovano je prije dvije godine na Rači, a lani je taj datum obilježen nadomak Beograda. Predsjednik Srbije

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Dvadeset dvije godine od zločina u „Oluji“ – pravda još uvijek nedostižna

Povodom  22. godišnjice najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje Konferenciju za novinare u petak, 4. avgusta u 11 časova, u Pres centru Udruženja novinara Srbije (Knez Mihajlova 6/III). Tema konferencije biće: „ DVADESET DVIJE GODINE OD ZLOČINA U „OLUJI“ – PRAVDA JOŠ UVIJEK NEDOSTIŽNA “ Učesnici: Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica „Suza“ Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije Nevenka Dobroć, predstavnik porodica Milan Gulić, istoričar Predstavnik SNV-a iz Zagreba Tužilaštvo za ratne zločine – nisu u mogućnosti da prisustvuju Parastos poginulima služiće se na Dan sjećanja – u subotu, 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.