arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g. – fotografija 28.5.2012. | Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g.- fotografija 28.5.2012.

Suvaja mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

English Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca (današnja Hrvatska), predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala iz Karlovca, ustaše su tog dana „ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca“[2]  Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana

Foto: Darko Dozet

U mom Golubiću sunce drugačije greje

Miroslav Veselinović (46), najpoznatiji povratnik u severnoj Dalmaciji. Bivši policajac se pre osam godina vratio iz Srbije i sada gaji oko 300 grla stoke Svake noći od, za srpski živalj u Hrvatskoj najstrašnijeg avgusta 1995, Miroslav Veselinović (46) sanjao je svoje ognjište u Golubiću. Onda je, pre osam godina, prelomio, spakovao kofere, ostavio posao i porodicu u Inđiji i vratio se u rodno selo nadomak Obrovca. – Da li mi je bilo teško? Teško je bilo buditi se svako jutro. Kada sam došao, četiri dana sam sedeo na suncu, samo da me ogreje. To možda nećete razumeti, drugačije sunce greje, ono je bliže, toplije, kao da te miluje, a vojvođansko

01.07.2017. Dr Mladen Ivanić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić prisustvovao je parastosu nad Šaranovom jamom na Velebitu, povodom ”Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine” i 76 godina od stradanja više od 40.000 ljudi, uglavnom Srba, u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. ”Šaranova jama je sveto mjesto za srpski narod. Ne smijemo da zaboravimo žrtve koje je podnio naš narod”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr Mladen Ivanić poklanjajući se žrtvama, kojih je, prema do sada prikupljenim podacima, koji nisu konačni, na najbrutalniji način ubijenih – 40.123. Predsjedavajući Ivanić rekao je da je i ove, kao i prošle godine, došao na ovo mjesto da oda počast nevino stradalim žrtvama i

miralolicmocevic.jpg

Mira Lolić Močević: Potkozarje pamti…VIDEO

Novi dokumentarni zapis Mire Lolić Močević povodom 75 godina kozaračke epopeje. Potkozarski kraj sa cjelokupnim prostorom Bosanske Krajine četrdesetih godina postao je najstradalniji prostor  na prostoru bivše Jugoslavije.U neviđenom zločinu od ljeta 1941 .do jeseni 1942 .godine ,  na najstravičnije načine stradale su brojne srpske pravoslavne porodice .djeca,žene i starci ubijani,kuće srušene, a desetine hiljada odvedeno u sistem kocnetracionog logora Jasenovac iz koga se nikada nisu vratili.Od sredine juna do 10.jula  1942.g.u zajedničkoj vojnoj akciji njemačkih i ustaških jedinica  izvršen je napad na Potkozarje  sn amjerom da se uništi partizanski pokret nažalost milosti nije bilo za stotinu hiljada Srba. Kozara pamti! Pogledajte video, kliknite na sliku: Izvor: RTRS

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice.

Obilježeno 25 godina od stradanja 14 Srba u Zagonima

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice. Pored preživjelih članova porodica ubijenih i nekoliko mještana Zagona, koji su odali počast svojim srodnicima i komšijama, cvijeće kod spomen krsta položila je delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca. Porodice su i danas podsjetile na taj stravični dan i počinjeni masakr u Zagonima. Za taj zločin, kao ni za mnoge počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, niko nije odgovarao.

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine.

Služen parastos za 24 ubijenih Srba iz Krnjića

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša ubijenih mještana, danas je kod spomen obilježja u porti Crkve Svetog Proroka Ilije u srebreničkom selu Krnjići, obilježeno je 25 godina od stradanja 24 srpska civila i vojnika iz ovog sela od kojih je 17 ubijeno na današnji dan 1992. godine. Cvijeće uz spomen-obilježje postavljeno na crkvenom zidu položile su delegacije opštine, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Udruženja veterana iz Srebrenice. Kao i u drugim srpskim selima ove opštine zločin nad srpskim stanovništvom u Krnjićima počinile su muslimanske snage iz Srebrenice i okolnih sela. Predstavnici Boračke organizacije i srodnici ubijenih Srba iz ovog sela još

Svetozar Crnogorac: Hercegovci, naša je obaveza da obnovimo mučeničko selo Pridvorice!

Opšte je poznato da su ustaše na Božić 1942 godine likvidirali kompletno stanovništvo najpitomijeg gatačkog sela Pridvorice, odnosno najmanje 160 ljudi, žena i djece, i to na najsvirepiji način spaljivanjem u štalama Nikole Dodera i Toma Adžića. Neki su masakrirani u kućama ili u  samom selu. Prethodne večeri, na Badnji dan likvidirali su petnaestero čeljadi u susjednom Mjedeniku. Na Božić uveče u obližnjem Krupcu ustaše su zaklale Perana Hrnjeza i njegove ćerke Milicu i Zorku, ostali su uspeli nekako da pobegnu. Ali 20. januara su ih ponovo stigli i likvidirali  u istom selu Vula i Lazara Slijepčevića kao i njegovu suprugu i tri ćerke. Tako je na najbrutalniji način nestao

Ilustracija: www.lavra.ua

Sjećanje na protu Matiju Stijačića: Trebinjac koga su ustaše ubile u Teslinom Smiljanu

Pošto su 10. aprila 1941. godine nemačke trupe ušle u Zagreb, i dočekane ovacijama oduševljenih građana, predvodnik ustaškog pokreta Slavko Kvaternik proglasio je “uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske“. Odmah se krenulo u realizaciju programa NDH, koji je sačinio Mile Budak, da se Hrvatska očisti od Srba i da se iskoreni Pravoslavna crkva na teritorije NDH. Jedan od prvih Srba koji je uhapšen, dva dana posle proglašenja NDH, 12. aprila 1941. godine, bio je Trebinjac, protojerej Matija Stijačić, paroh u selu Smiljanu, kraj Gospića, rodnom mestu srpskog naučnika Nikole Tesle. Matija Stijačić je rođen 1883. godine u Klobuku, kod Trebinja. Po završetku bogoslovije, svoje službovanje nastavio je u Americi. Iz Amerike se

milan-boskovic.jpg

Svjedok iz jame Samograd

Ako nevolje i nesreće kale čovjeka i čine ga tvrđim i postojanijim, ako „nove nužde rađu nove sile”, onda je Božo Bošković iz sela Čaprazlija podno Dinare očigledan primjer i dokaz za to. Nije ga, čini se, samo vodenica mljela, a on traje, traje… I da nije dočekao da djecu svoju sahranjuje (dva sina mu je smrt u mladosti punoj pokosila, prim.B.S.), a to je valjda najstrašnija kazna za svakog roditelja, još bi ova tvrda starina odolijevala životu i prkosila njegovim ćudima. Roditeljska nesreća ga je, međutim, pokolebala i potresla iz temelja pa više nema ni snage ni volje da se prisjeća svega što je preturio preko glave. Srećom, Ljubica,

Žarko Prodan nakon parastosa nad Šaranovom jamom

Bili smo na Jadovnu

U ime Srpskog društva Ras iz Osla, kao zvanična i najavljena delegacija, učestvovali smo 01.jula ove godine na obeležavanju Dana sjećanja na Jadovno. JADOVNO Dan ranije, 30.juna pošli smo iz Osla, kako bismo na vreme stigli na parastos zakazan u 11 časova. Nakon gotovo 15 sati putovanja, raznim prevoznim sredstvima, uspeli smo da stignemo na vreme. Sa dobrim uputstvima, koja smo blagovremeno dobili od organizatora, bez mnogo problema našli smo put do Šaranove jame na Velebitu, nedaleko od Gospića. Oko 500 ljudi, svih dobi, već se okupilo oko jame i molitva je počela. Daće se obično daju na groblju, no naši stradalnici groba nemaju. Njihove kosti leže u mnogobrojnim jamama

Obilježeno stradanje Srba u Krnjićima (Foto: SRNA)

Danas parastos ubijenim Srbima iz Krnjića

U srebreničkom selu Krnjići danas će biti služen parastos za 24 srpskih civila i vojnika koje su pripadnici muslimanskih snaga iz Srebrenice ubile 5. jula 1992. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova Crkvi Svetog Proroka Ilije u Krnjićima. Članovi porodica nastradalih i delegacije opštine, Boračke organizacije i Organizacije porodica zarobljenih i poginuluh boraca i nestalih civila iz Srebrenice položiće cvijeće uz spomenik koji su mještani, uz pomoć Boračke organizacije i Vlade Republike Srpske, podigli svojim nastradalim srodnicima i komšijama u porti ovdašnje crkve. Time će biti odata dužna počast nastradalima i obilježeno 25 godina od svirepog ubistva nevinih stanovnika ovog srpskog sela. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih

Branimir Glavaš (Agencije)

Glavaš ostaje nedodirljiv-čuva ga poslanički imunitet

Branimir Glavaš, koji je godinama optuživan za teške zločine nad Srbima iz Osijeka počinjene tokom devedesetih godina prošlog vijeka, neće se pojaviti pred sudom 6. jula, jer mu nije ukinut poslanički imunitet. Ponovljeno suđenje Glavašu za ratni zločin nad Srbima u slučajevima „Garaža“ i „Selotejp“, zbog toga, neće početi uskoro. Datum suđenja određen je na pripremnom ročištu u aprilu, ali je saborska Mandatno-imunitetska komisija pozitivno odgovorila na Glavašev zahtjev da se vrati u poslaničke klupe. Sudija Tanja Pavelin Borzić, koja će voditi novo suđenje, nije prihvatila prijedlog odbrane da se slučaj vrati Optužnom vijeću, koje bi odlučilo o izmjenama optužnice, budući da odbrana tvrdi da je u ovom slučaju riječ

Skupština Srbije Foto: RTRS

„Srpski zid plača-Srebrenica“ 11. jula ispred Skupštine Srbije

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji najavilo je da će 11. jula ispred Skupštine Srbije postaviti „Srpski zid plača“ sa fotografijama ubijenih srebreničkih Srba i pozvalo udruženja porodica iz Republike Srpske da dostave fotografije srpskih žrtava. „Molimo udruženja porodica žrtava iz Republike Srpske da nam dostave slike Srba ubijenih u Bratuncu, Kravicama i Srebrenici, kako bismo uradili `Srpski zid plača-Srebrenica`“, saopšteno je iz tog Udruženja. Oni navode da bi tako na jednom mjestu istog dana, mogle zajedno da tuguju muslimanske i srpske majke iz Srebrenice. U saopštenju se dodaje da su jedino porodice ubijenih muslimana dočekale pravdu, „dok, nažalost, pravde za srpske žrtve iz Srebrenice u BiH

Dan Prebilovački, 6. avgust 2017. godine: Počelo prijavljivanje za pokloničko putovanje

Srpsko nacionalno društvo Prebilovci vas poziva na 12. pokloničko putovanje autobusom iz Beograda i Novog Sada u Prebilovce za kalendarski praznik Svetih Prebilovačkih i donjohercegovačkih mučenika 6.avgust, koji je dan mučeničkog stradanja 600 žena, djevojaka i djece iz Prebilovaca u Šurmanačkoj jami kod Međugorja 1941. Polazak autobusa iz Bg i NS 5.8. u predvečernjim časovima, dolazak u Prebilovce 6.8. u ranim jutarnjim časovima, prisustvo Svetoj liturgiji u Hramu Vaskrsenja, ručak… Povratak iz Prebilovaca istog dana u popodnevnim časovima, posjeta manastiru Žitomislić. Dolazak u Bg i NS 7.8. u ranim jutarnjim časovima. (kasnije ćemo objaviti precizne satnice i lokacije polaska autobusa).  Prijave za putovanje- uplatom 1000,00 dinara na račun SND Prebilovci,

General Dragoljub Draža Mihailović Foto: Slobodna Hercegovina

Vladan Ivković: Srpske izdaje, konačni dio

Srbi nisu izašli kao pobjednici iz Drugog svjetskog rata. Srbi u Drugom svjetskom ratu takoreći nisu ni učestvovali kao strana. Učestvovali su u unutrašnjem ratu za odbranu od genocida, za obnovu monarhije i za reorganizaciju Jugoslavije. Konačna priča o izdaji mora da počiva na tom kontekstu. U četvrtom dijelu “Srpskih izdaja“ završavam priču o tome ko se borio za Srpstvo, a ko protiv njega, i ima li tu izdajnika. Iz usta izdajnika Ako govorimo o tome ko je od Srba izdao Srpstvo, za osnovni pokazatelj se mora uzeti sam iskaz učesnika. Komunisti, koji su zapovijedali partizanskim jedinicima u kojima su i prije 1944. dominirali Srbi, nisu ni tvrdili da se bore za

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.